320 likes | 596 Views
OPERACIJSKI SUSTAVI. Sigurnost i zaštita. Sigurnost i zaštita. Sigurnost se odnosi na kontrolu pristupa podacima i spriječavanje neovlaštenog korištenja podataka. Zaštita je usmjerena ka kontroli korištenja računalnih resursa tijekom izvođenja procesa. Sigurnost. Prijetnje Tajnost podataka
E N D
OPERACIJSKI SUSTAVI Sigurnost i zaštita
Sigurnost i zaštita • Sigurnost se odnosi na kontrolu pristupa podacima i spriječavanje neovlaštenog korištenja podataka. • Zaštita je usmjerena ka kontroli korištenja računalnih resursa tijekom izvođenja procesa.
Sigurnost • Prijetnje • Tajnost podataka • Integritet podataka • Dostupnost usluga sustava
Sigurnost • Potencijalni neovlašteni korisnici podataka • Tehnički nedovoljno educirani korisnici • Studenti, sistem programeri, operateri • Programeri u bankama i ostali korisnici sa namjerom korištenja bankovnih i drugih računa • Vojna i industrijska špijunaža
Sigurnost • Mjesta upada u sustav: • Korištenje podataka datoteka koje se više ne koriste • Korištenje nedozvoljenih sistemskih poziva ili dozvoljenih sistemskih poziva sa nedozvoljenim parametrima • Lažni proces logiranja • Prekidanje postupka logiranja • Suradnja sa administratorom sustava • Neovlašteni pristup podacima o korisnicima sustava u uredu firme
Sigurnost • Gubitak podataka: • Atmosferski utjecaji (vatra, grom, zemljotresi itd.) • Hardverske i softverske greške • Ljudske greške
Sigurnost • Osnove kriptografije • Plaintext – originalni tekst • Ciphertext – kodirani tekst Kriptografijom prevodimo tekst iz plaintext oblika u ciphertext oblik na način koji autoriziranim osobama omogućuje povratak teksta u plaintext oblik. P – plaintext; KE – ključ za kodiranje (encription) C – ciphertext; E – algoritam za enkripciju C = E (P,KE)
Sigurnost • Slika 1. Odnos kodiranog i dekodiranog teksta
Sigurnost • Upotreba kodiranja • Kriptiranje upotrebom tajnog ključa • Kodiranje javnim ključem • Digitalni potpisi Kriptiranje upotrebom tajnog ključa
Sigurnost • Digitalni potpisi • MD5 • SHA • Certifikati Slika 2. Postupak slanja digitalnog potpisa
Sigurnost • Provjera autentičnosti korisnika • Korištenje password-a • Biometrija • Mjere sigurnosti
Sigurnost • Korištenje password-a • Upotreba datoteke za provjeru ispravnosti podataka o prijavi korisnika • Tehnike otkrivanja login-a i passworda • Ping • telnet • Skripte za testiranje korisnika
Sigurnost • Mjere za poboljšanje passworda • Minimalno korištenje 7 znakova • Razlikovanje malih i velikih slova • Korištenje najmanje jedne znamenke ili specijalnog znaka • Izbjegavati imena osoba ili riječi iz rječnika
Sigurnost • Vrste paswworda • Password za jednokratnu upotrebu • Kombinacije sistemskog i korisničkog passworda • Vremensko ograničenje valjanosti passworda • Korištenje dodatnih pitanja • Korištenje fizičkih objekata • Magnetne kartice sa pohranjenim vrijednostima (1 KB) • Pametne magnetne kartice (4 MHz 8-bit CPU, 16 KB ROM-a, 4 KB EPROM-a 512 B RAM-a, 9600 bps komunikacijski kanal)
Sigurnost Slika 3. Upotreba magnetnih kartica
Sigurnost Biometrija Slika 4. Osjetila dlana
Zaštita • Upotreba domena Slika 5. Upotreba domena
Zaštita Slika 6. Matrice zaštite
Zaštita Slika 7. Zaštitne matrice sa domenama
Zaštita • Pristupne liste kontrole Slika 7. upotreba pristupnih listi kontrole
Zaštita • Liste sposobnosti Slika 8. Upotreba listi kontrole
Virusi • Napadi unutar sustava • Trojanski konji • Lažno logiranje • Logičke bombe • Tajna vrata • Prekoračenje buffer-a
Virusi • Trojanski konji Naizgled bezazlen program koji sadrži programski kod sa neočekivanim i neželjenim funkcijama (igre, MP3 playeri itd.). • Prekoračenje buffer-a Koristi se za promjenu povratne adrese pri pozivu procedure i preusmjeravanju izvođenja programa.
Virusi Slika 9. Primjena prekoračenja buffer-a
Virusi • Napadi izvan sustava • Virusi Virus je program koji se reproducira dodavanjem koda drugim programima. Mogu uzrokovati brisanje podataka, njihovu izmjenu, promjenu podataka hard diska, uskraćivanje usluga, oštećenjem hardwer-a računala, a mogu se samo širiti (crvi) bez štetnih posljedica.
Virusi • Vrste virusa: • Companion • Executable program • Memory resident • Boot sector • Device driver • Macro • Source code
Virusi • Kako virusi rade? • Napiše se kod virusa, te se primjenom alata (dropper) virus ugrađuje u program (igra, piratska verzija komercijalnog softvera i slično). • Nakon download-a na računalo korisnika virus se aktivira pokretanjem programa koji sadrži virus
Virusi • Slika 10. Lokacija virusa unutar izvršne datoteke
Virusi • Širenje virusa • Download besplatnih programa • Infekcija programa na disketama • Širenje lokalnom mrežom (LAN) • Širenje na računala Internet provajdera • Postavljanje programa na USENET novinske grupe ili oglasne ploče (bulletin board). • Slanje poruka osobama iz adresara elektroničke pošte