PRIHVATILIŠTE ZA BESKUĆNIKE ‘’RUŽE SV. FRANJE’’

2. PRIHVATILIŠTE ZA BESKUĆNIKE ‘’RUŽE SV. FRANJE’’ STATISTIČKI PODACI ZA 2012. GODINU

3. STATISTIČKA OBRADA • Predmet: Prikaz nekih problema beskućništva kao što su nezaposlenost, neobrazovanost, nedostatak godina radnog staža i eventualno rješavanje istih prilikom boravka u prihvatilištu • Cilj: Prikazati razinu uspješnosti resocijalizacije i korisnika prihvatilišta u 2012. godini te ukazati na aktualnost i važnost problema beskućništva

4. STATISTIČKA OBRADA • Uzorak: 74 izravna korisnika usluga prihvatilišta ''Ruže sv. Franje'' u 2012. godini • Instrumenti: U prikupljanju podataka korišteni su službeni dobiveni podaci i dosjei korisnika te obrasci za prijem korisnika prihvatilišta ''Ruže svetog Franje''

5. ŽIVOTNA DOB KORISNIKA Najveći je broj korisnika srednje dobi - u skupini od 30 do 60 godina (čak 72,9%). Najmanji je broj korisnika mlađe dobi (12,2%) i starije dobi – od 60 do 70 i više godina (14,9%), iako je i samo postojanje korisnika prihvatilišta ove životne dobi poražavajući podatak za pojedinca i društvo.

6. ŽIVOTNA DOB KORISNIKA

7. SPOL KORISNIKA U ukupnom broju izravnih korisnika prihvatilišta znatno prevladavaju korisnici muškog spola (97,3%), a ovakav rezultat objašnjava mali prostorni kapacitet prihvatilišta zbog kojeg su u njemu od 2008. godine smješteni samo muškarci.

8. SPOL KORISNIKA

9. RADNI STAŽ KORISNIKA Što je veći broj godina radnog staža, to se u toj kategoriji pojavljuje manji broj korisnika, uz odstupanje, tj. povećanje broja korisnika u kategoriji od 10 do 20 godina radnog staža (28,4%). Dakle, veliki broj korisnika nema niti jednu godinu radnog staža (25,7%), a samo jedan korisnik ima više od 40 godina radnog staža.

10. RADNI STAŽ KORISNIKA

11. KVALIFIKACIJA KORISNIKA Najviše je kvalificiranih korisnika (47,3%). Neka od mogućih objašnjenja ovog rezultata mogla bi biti nemogućnost pronalaska posla u domeni svoje profesije, slaba plaćenost kvalificiranih poslova (tokara, soboslikara, varioca), loši uvijeti rada i sl. Nije zanemariv broj nekvalificiranih korisnika (29,7%), a najmanje je visokokvalificiranih korisnika.

12. KVALIFIKACIJA KORISNIKA

13. OŠTEĆENJA KORISNIKA 51,4% korisnika nema nikakvog oštećenja i sposobno je za uključivanje na tržište rada i socijalnu integraciju. Ipak, gotovo polovica korisnika (48,6%) ima neku vrstu oštećenja, što je alarmantan podatak za nadležne institucije jer prihvatilište zbog skromnih kapaciteta i nedostatka stručnog osoblja nije adekvatno za smještaj takvih korisnika.

14. OŠTEĆENJA KORISNIKA

15. STATUS BRANITELJA Čak 31,1% korisnika prihvatilišta ima status hrvatskog branitelja. Postojanje hrvatskih branitelja – beskućnika je iznimno poražavajuća činjenica za moderno hrvatsko društvo, posebno ako je njihov broj svake godine u porastu kao što je slučaj u ovom prihvatilištu.

16. STATUS BRANITELJA

17. DOMSKA DJECA 13,5% korisnika je do svoje punoljetnosti koristilo usluge ustanova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, iz čega je vidljiv ''začarani krug'' socijalne isključenosti - djeca koja su bila pogođena raznim životnim nedaćama i koja nemaju obiteljsku potporu teže kasnije pronalaze izlaz iz siromaštva i socijalne isključenosti.

18. DOMSKA DJECA

19. ŽUPANIJA Najveći broj korisnika prihvatilišta ima fiktivnu adresu na području Primorsko – goranske županije (63,5%), ali nije zanemariv ni broj korisnika koji u ovo prihvatilište dolaze iz drugih županija diljem Republike Hrvatske, što govori o potrebi za otvaranjem novih prihvatilišta ili povećanjem kapaciteta postojećih.

20. ŽUPANIJA

21. ZAKONSKI STATUS KORISNIKA Rezultati prikazuju broj korisnika kojima su uspješno ishodovani svi potrebni dokumenti kao dio procesa reintegracije u društvo. Zakonski status u 2012. godini je riješen za čak 95,9% korisnika prihvatilišta, dok njih samo 4,1% nema potrebnu dokumentaciju.

22. ZAKONSKI STATUS KORISNIKA

23. SMJEŠTAJ KORISNIKA Beskućnici čine jednu od značajnih kategorija socijalne isključenosti – skupinu ljudi kojima je uskraćeno pravo na stanovanje kao jedno od temeljnih ljudskih prava. Iz rezultata je vidljivo da je za 85,1% korisnika ishodovan odgovarajući smještaj, odnosno mjesto stanovanja, dok njih 14,9% nije uspjelo povratiti svoje pravo na stanovanje.

24. SMJEŠTAJ KORISNIKA

25. ZAPOSLENOST KORISNIKA Posao je po odlasku iz prihvatilišta pronašlo 27% korisnika, a njih 73% tada nije bilo zaposleno. Ovakav rezultat može biti pozitivan usprkos činjenici da većina korisnika nije pronašla zaposlenje jer u broj nezaposlenih spadaju i korisnici koji zbog svojih nedostatnih psihofizičkih sposobnosti nisu u mogućnosti stupiti u radni odnos.

26. ZAPOSLENOST KORISNIKA

27. VRIJEME BORAVKA U PRIHVATILIŠTU Većina korisnika (75,7%) u prihvatilištu je boravila manje od tri mjeseca. Varijable koje bi prikazivale razloge zbog kojih su ostali korisnici duže koristili usluge prihvatilišta (psihofizička (ne)sposobnost, nemogućnost smještaja u odgovarajuće institucije, spori proces ishodovanja dokumenata, itd.) nisu obuhvaćene ovim istraživanjem.

28. VRIJEME BORAVKA U PRIHVATILIŠTU

29. RESOCIJALIZACIJA KORISNIKA Rezultati prikazuju broj korisnika s obzirom na uspješnost povratka u društvo kao njegovih punopravnih članova sa svim pravima koja im pripadaju. Ovi su rezultati dobiveni s obzirom na sve prethodno prikazane varijable i njima pripadajuće rezultate (zaposlenost, smještaj, dokumenti, vrsta oštećenja,programi resocijalizacije) i pokazuju da je 85,1% korisnika u 2012. godini uspješno resocijalizirano, dok 14,9% ovih korisnika nije uspješno završilo proces resocijalizacije.

30. RESOCIJALIZACIJA KORISNIKA

31. ZAKLJUČAK • Povratak radnih navika, podizanje samopouzdanja, okupiranost radom, razgovor te povratak osjećaja korisnosti i pripadnosti ''ključevi'' su za uspješno socijalno uključivanje • Navedeno ukazuje na goruću potrebu za radnom terapijom i rehabilitacijom kao uvođenjem beskućnika u društvo aktivnih i ravnopravnih sudionika