1 / 31

Katarina Aladrović, znanstvena novakinja Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Katarina Aladrović, znanstvena novakinja Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. INTEGRACIJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA U NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA 3. Međunarodni kongres studenata Rehabilitacije Zagreb, travanj 2008. UČENIK S POSEBNIM POTREBAMA.

nikki
Download Presentation

Katarina Aladrović, znanstvena novakinja Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Katarina Aladrović, znanstvena novakinja Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu INTEGRACIJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA U NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA 3. Međunarodni kongres studenata Rehabilitacije Zagreb, travanj 2008.

  2. UČENIK S POSEBNIM POTREBAMA • svako dijete koje ime teškoće u učenju, potrebna mu je posebna odgojno-obrazovna podrška • ima opće i specifične potrebe, individualne crte ličnosti (psihologiji upitna?) • postoji važeća orijentacijska lista teškoća u razvoju (Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju)

  3. LISTA TEŠKOĆA U RAZVOJU • Oštećenje vida • Oštećenje sluha • Govorni poremećaj • Tjelesni invaliditet • Mentalna retardacija • Poremećaji u ponašanju • Autizam • Postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju

  4. INTEGRACIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA • u mnogim europskim državama od 1969. godine (Norveška), 1972. (Danska), 1976. (Engleska i Wels), 1971. (Italija), 1973. (Njemačka), 1975. (SAD) započinje integracija učenika s posebnim potrebama u redovnu nastavu • ta integracija propisuje se Zakonom o obrazovanju ili različitim preporukama • ideja jest – ostvarenje socijalnoga kontakta

  5. INTEGRACIJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA • smještaj djece u posebne ustanove i razrede nastoji se izbjeći • u školama se počinju stvarati uvjeti koji bi omogućili smještaj takve djece u normalne razrede • U RH to se započinje ostvarivati 1980. godine, a Zakon o osnovnome školstvu iz 1990. g. pokazuje da se u RH poštuju suvremena stajališta u odnosu na učenike s posebnim potrebama

  6. INTEGRACIJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA • postoji: potpuna i djelomična integracija • POTPUNA: primjerena djeci kojoj je uz primjerenu individualiziranu pomoć i rehabilitacijski program moguće osigurati napredovanje u zajedništvu s vršnjacima • DJELOMIČNA: djeca dio programa ostvaruju bez teškoća, a dio programa u kojima pokazuju velike nedostatke, ostvaruju u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama

  7. INTEGRACIJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA • suvremena osnovna škola pretpostavlja integraciju djece s posebnim potrebama • dokumenti: Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006.; Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006.-2012.) - niz mjera u području integracije: stručno usavršavanje učitelja, suradnja s civilnim sektorom, osuvremenjivanje NPiP-a, mobilne službe podrške, itd.

  8. INTEGRACIJA UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA • Konvencija o pravima djeteta – potpun i dostojanstven život djece s posebnim obrazovnim potrebama • razredni odjeli – do tri učenika (28 djece – 1 učenika, 26 djece – 2 učenika, 24 djece – 3 učenika) • HNOS preporučuje izradbu Individualiziranih odgojno-obrazovnih programa • programi imaju: sadržaj, ciljeve, metode, rokove, vrjednovanje i osobe zadužene za provedbu

  9. PRVI RAZRED– PRILAGOĐENI PROGRAM 1. razred: • Priprema za početno čitanje i pisanje (ispitivanje predznanja, senzomotorne vježbe, vizualna i akustična analiza rečenice na riječi, predvježba za čitanje, predvježba za pisanje, globalno čitanje, obrada pojedinoga glasa) • Početno čitanje i pisanje (količina i redsolijed ovise o učeniku)

  10. ISTRAŽIVANJA U RH • u RH provedeno je nekoliko akcijskih istraživanja Prebeg-Vilke (1991), Stančić -Ljubešić (1994), Vicić - Mustać (1984., 1996.), Pavličević-Franić (2005) • ISTRAŽIVANJA POKAZUJU: a) učenici u usvajanju materinskoga jezika više vremena troše na učenje teorije jezika (lingvistička komp.), a puno manje na uporabu (komunikacijska komp.) b) učenicima s posebnim potrebama potreban je posebni pristup u usvajanju materinskoga jezika, osobito gramatike (apstraktna)

  11. JEZIČNE KOMPETENCIJE • KOMPETENCIJA – sposobnost pojedinca da obavlja nekakav rad • 8 ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje: PRVA – komuniciranje na materinskome jeziku • JEZIČNE KOMPETENCIJE: lingvistička (teorijsko znanje) i komunikacijska (uporabno znanje)

  12. CILJEVI I HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA Ispitati postoji li statistički značajna razlika: a) u postignutim rezultatima između lingvističke i komunikacijske kompetencije b) između lingvističke i komunikacijske kompetencije općenito i s obzirom na pojedine sadržaje hrvatskoga jezika (veliko i malo slovo, glasovi, rečenice, tekst, rječnik, rečenični znakovi) c) u ocjenjivanju učenika iz hrvatskoga jezika d) u rezultatima s obzirom na sredinu u kojoj se učenici nalaze (seoska, mali grad, prigradska, veliki grad) e) u rezultatima s obzirom na postojanje/nepostojanje stručnoga suradnika u školi (defektologa, pedagoga, psihologa)

  13. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA • ISPITANICI – učenici 1. razreda 8 osnovnih škola u RH • u istraživanju zastupljeno 25 učenika s posebnim potrebama • ŠKOLE podijeljene na četiri kategorije: seoska (Brodski Drenovac, Gradac, Sulkovci); mali grad (Pleternica, Kutjevo, Brestovac); prigradska (Vidovci, Sveti Ivan Zelina, Sesvete); veliki grad (Zagreb)

  14. INSTRUMENTI • test komunikacijske kompetencije (10 pitanja), moguće ostvariti 32 boda • test lingvističke kompetencije (10 pitanja), moguće ostvariti 32 boda METODE ISTRAŽIVANJA: T – test – utvrđivanje statističke značajnosti među uzorcima Analiza varijance – utvrđivanje statističke značajnosti između nekoliko uzoraka

  15. REZULTATI Rezultati su podijeljeni prema ciljevima istraživanja i postavljenim hipotezama: • očekuje se statistički značajna razlika u između lingvističke i komunikacijske kompetencije općenito i s obzirom na pojedine sadržaje hrvatskoga jezika; • očekuje se statistički značajna razlika između škola koje imaju zaposlenu stručnu osobu i onih koje nemaju te u odnosu na sredinu; • očekuje se značajna razlika u odnosu na ocjene učitelja i dobivene ocjene prema rezultatima testa.

  16. REZULTATI: opći

  17. REZULTATI: glasovi

  18. RAZLIKA: veliko i malo slovo

  19. REZULTATI: rečenični znakovi

  20. REZULTATI: rječnik

  21. REZULTATI: rečenica

  22. REZULTATI: tekst

  23. REZULTATI: ocjene

  24. REZULTATI: ocjene • t-test pokazuje vrijednost 0.23 što znači da ne postoji statistički značajna razlika između ocjena koje su dali učitelji i koje su učenici zaslužili testom • najviše je dovoljnih i dobrih ocjena koje učitelji zaključuju učenicima

  25. REZULTATI S OBZIROM NA SREDINU

  26. REZULTATI: sredina • F-test pokazuje rezultat 2,42 na testu komunikacijske kompetencije • F-test pokazuje rezultat 2,16 na testu lingvističke kompetencije • ne postoji statistički značajna razlika u odnosu na sredinu

  27. REZULTATI: defektolog • defektologa imaju škola u velikome gradu i prigradske škole • postoji statistički značajna razlika u ukupnim rezultatima između maloga grada i velikoga grada (defektolog) – t=2,75

  28. ZAKLJUČAK • potrebna je prilagodba programa, osposobljavanje kadrova, planiranje ciljeva, metoda, praćenje učenika i njegovih postignuća (traženje njegovih “jačih strana”) • u hrvatskome jeziku, osobito u 1.r., potrebno je poticati razvoj komunikacijske kompetencije • učitelj treba omogućiti svakom učeniku da bude uspješan, treba u nastavu unositi ciljeve humanističke edukacije i pozitivne psihologije • potrebno je: opremanje škola potrebnim didaktičkim i rehabilitacijskim sredstvima i pomagalima

  29. ZAKLJUČAK • za uspjeh učenika s posebnim potrebama i njegovu uspješnu integraciju potrebna je povezanost subjekata koji posredno ili neposredno sudjeluju u nastavi: a) odgajatelji i učitelji, b) ravnatelji škola, c) ostali učenici i njihovi roditelji, d) njihovi roditelji, e) stručni suradnici: logopedi, defektolozi, pedagozi.

  30. ZAKLJUČAK Uspješna integracija uključuje: • individualizaciju rada • primjerenost i prilagođenost nastavnoga programa • provođenje pricncipa zornosti, sistematičnosti i postpnosti u nastavnome procesu • povezivanje nastavnih sadržaja sa stvarnim situacijama (bliskim učenicima) • osiguravanje uvjeta za razvoje perceptivnih i motoričkih sposobnosti (osnove za razvoj spoznajnih funkcija i uspješnoga učenja) • motivacija i stimulacija učenja u radu

  31. KRAJ HVALA NA POZORNOSTI!

More Related