1 / 20

Osnove EU pravnog poretka

Osnove EU pravnog poretka. Što je Europska Unija. ?. Osnivački akt. Lisabonski ugovor: Ugovor o Europskoj uniji Ugovor o funkcioniranju Europske unije Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Osnivački ugovori propisuju

Download Presentation

Osnove EU pravnog poretka

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Osnove EU pravnogporetka

  2. Što je Europska Unija ?

  3. Osnivački akt • Lisabonski ugovor: • Ugovor o Europskoj uniji • Ugovor o funkcioniranju Europske unije • Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju • Osnivački ugovori propisuju • Temeljna prava pojedinaca (npr. jamstvo slobode kretanja dobara, usluga, radnika, kapitala, itd) • Osnivački ugovori = primarni izvor prava EU • Institucionalnu strukturu EU (Komisija, Vijeće, Parlament, Europsko vijeće, ECB, agencije, itd.) • Što EU može uređivat (nadležnosti) • Način kojim EU odlučuje o pitanjima unutar svoje nadležnosti (zakonodavni postupak i pravni akti)

  4. Načelo dodijeljenih ovlasti Prema čl. 5. UEU Unija može donositi pravne akte i poduzimati mjere samo u onim regulatornim područjima koja su joj države članice izričito osnivačkim ugovorima prenijele u nadležnost. Ovlasti koje joj ugovorima nisu prenesene u nadležnost ostaju pod kontrolom država članica.

  5. Vrste nadležnosti EU Izričite nadležnosti Podijeljene (konkurentne) nadležnosti Nadopunjujuće (komplementarne) nadležnosti

  6. Izričite nadležnosti • EU jedina može donositi pravno obvezujuće akte i mjere u regulatornim područjima: • carinska unija; • prihvaćanje pravila o tržišnoj utakmici nužnih za funkcioniranje unutarnjeg tržišta; • monetarna politika za države čija je moneta Euro; • očuvanje morskih bioloških resursa u okviru zajedničke politike ribarstva; • zajednička trgovinska politika.

  7. Podijeljene nadležnosti • Države članice mogu uređivati ova područja sve dok EU nije prihvatila zajedničke mjere kojima ih uređuje: • unutarnje tržište; • socijalna politika u područjima propisanim Ugovorom; • ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija; • poljoprivreda i ribarstvo, isključujući očuvanje morskih bioloških resursa; • okoliš; • zaštita potrošača; • transport; • trans-europske mreže; • energija; • područje slobode, sigurnosti i pravde; • zajednički razlozi zaštite u području javnog zdravlja, u okvirima na koje se odnosi Ugovor

  8. Dopunjujuće ovlasti • EU je u ovim područjima ovlaštena donositi samo one mjere kojima nadopunjuje i potpomaže odluke koje su samostalno donijele države članice: • istraživanje, • tehnološki razvoj • istraživanje svemira • suradnja u razvoju • humanitarna pomoć

  9. IZVORI PRAVA EU • PRIMARNI IZVORI - Osnivački ugovori - Opća načela prava • SEKUNDARNI IZVORI - Pravni akti institucija EU - Međunarodni ugovori • SUDSKA PRAKSA EUROPSKOG SUDA

  10. Načelo nadređenosti prava EU U slučaju sukoba, bila koja važeća norma koja je sastavni dio EU prava nadređena je bilo kojoj normi nacionalnog prava. Nacionalni sudovi dužni su izuzeti iz primjene bilo koju normu nacionalnog prava koja je protivna bilo kojoj normi EU prava.

  11. Načelo izravne primjenjivosti • Norme EU prava koje zadovoljavaju određene uvjete uspostavljene kroz praksu Europskog Suda Pravde izravno su primjenjive pred nacionalnim sudovima odnosno pojedinci mogu tražiti od nacionalnih sudova da zaštiti njihove interese (riješi spor u njihovu korist) izravno primjenjujući konkretnu normu EU prava • Temeljni uvjet izravne učinkovitosti je da norma mora biti: • Jasna • Precizna • Bezuvjetna

  12. VRSTE PRAVNIH AKATA EU Članak 288 UFEU: • Uredbe • Direktive • Odluke • Preporuke • Mišljenja

  13. Uredbe • Uredbe obvezuju sve države članice tj. države članice imaju obvezu osigurati njihovu učinkovitu primjenu u svojim pravim poretcima • Sve uredbe (odnosno njihove odredbe koje propisuju neko pravo ili obvezu) imaju izravni učinak od dana stupanja na snagu

  14. Direktive • Direktive obvezuju sve ili samo neke države članice • Prvenstveno su obvezujuće u pogledu cilja koji propisuju • propisuju rok (tzv. implementacijski rok) u kojem države članice imaju dužnost u svojim domaćim pravnim porecima donesti mjere kojima će ostvariti propisani cilj • forma i način postizanja propisanog cilja ostavljena je na izbor državama članicama • Direktive postaju izravno primjenjive nakon proteka implementacijskog roka ako • propisuju konkretno pravo ili obvezu za pojedince • odredba je jasna, precizna i bezuvjetna • se radi o tzv. vertikalnom odnosu (spor između fizičkih-pravnih osoba i države) • U horizontalnim odnosima direktive proizvode tzv. neizravni (incidentalni) učinak

  15. Odluke • Odluke mogu obvezivati sve države članice, određene države članice ili pravne/fizičke osobe • Odluke su obvezujuće u cijelosti, ali samo za one adresate na koje se odnose

  16. Preporuke i mišljenja • Preporuke i mišljenja mogu se odnositi na određene države članice, pravne i fizičke osobe • Nemaju pravno obvezujuću snagu

  17. Nova podjela na zakonodavne i nezakonodavne akte • Zakonodavni akti - Oni usvojeni u zakonodavnom postupku (redovnom ili posebnom) - Forma: Uredbe/Direktive/Odluke 2. Nezakonodavni akti • Delegirani • Zakonodavni akt delegira ovlast na Komisiju • Forma: delegirane Uredbe/Direktive/Odluke • Provedbeni • EU zakonodavstvo u pravilu provode države članice • Iznimno: Komisija ili Vijeće • Forma: provedbene Uredbe/Direktive/Odluke

  18. Razlika delegirani/provedbeni akti • Razlika u nadzoru nad Komisijom: • Kod delegacije nadzor vrši tijelo/a koje je delegiralo ovlast • Kod implementacije nadzor vrše države članice kroz tzv. postupak komitologije

  19. Zakonodavni postupak u EU • Redovni zakonodavni postupak • Komisija predlaže propis • Vijeće i EP zajednički ga usvajaju • Vijeće pri tom odlučuje kvalificiranom većinom, a Parlament običnom većinom • Posebni zakonodavni postupak –iznimka • jednoglasnost u Vijeću; odlučivanje u Vijeću uz konzultiranje EP

  20. Postupak temeljem zahtjeva za prethodnim tumačenjem • Temeljno jamstvo primjene prava EU • Nacionalni sud koji je dužan primijeniti pravo EU, a koji ima nedoumica oko značenja neke odredbe EU prava ima mogućnost (, a pod određenim uvjetima i obvezu) postaviti pitanje ESP-u o odgovarajućem tumačenju sporne norme

More Related