ZAŠTITA PRAVA PACIJENATA I KLIJENATA

1. ZAŠTITA PRAVA PACIJENATA I KLIJENATA Vitomir Boić, dipl. iur.

2. Medicinom se naziva grana ljudske djelatnosti kojoj je zadatak: liječenje, suzbijanje bolesti, omogućavanje bolesnicima povratka u normalni život i rad, poboljšavanje zdravlja zdravih osoba.

3. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Tehnički napredak, prisutan u liječničkim ordinacijama, u laboratorijima, sve više aparata, uređaja, kompjutora dovode do toga da se sve veći broj zdravstvenih radnika u bitnome u svojem radu oslanja na rad tehničkih pomagala. • Nova medicinska tehnika omogućuje i brzu dijagnostiku, skraćuje potrebno vrijeme za utvrđivanje dijagnoze, no nikako ne smije dovesti do toga da se iz procesa utvrđivanja dijagnoze izostave liječnici.

4. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Predmet rada je osvrt na pojedine odredbe: • Zakona o zaštiti prava pacijenata • Zakona o zdravstvenoj zaštiti • Zakona o liječništvu • Kaznenog zakona • Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala

5. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Zakon o zaštiti prava pacijenata objavljen je u Narodnim novinama br. 169/04 od 03. prosinca 2004.g. a primjenjuje se od 11. prosinca 2004.g. • Uz činjenicu da je citirani zakon mogao i morao biti precizniji u brojnim svojim odrednicama upitan je i sam naziv Zakona, jer se govori o „zaštiti prava pacijenta“ što bi podrazumijevalo da netko ugrožava ili atakira na prava pacijenta. Jako bi čudno bilo ukoliko se citirana „zaštita prava pacijenata“ odnosi na zdravstvene djelatnike, posebno na liječnike.

6. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Zakon o zdravstvenoj zaštiti je temeljni pravni akt medicinskog prava u hrvatskom pravu s obzirom da između ostalog definira pojmove: • zdravstvene zaštite, • određuje načela zdravstvene zaštite, • definira prava i obveze države u provođenju zdravstvene zaštite, • uređuje sadržaj i organizacijske oblike zdravstvene zaštite, • određuje uvjete za obavljanje privatne prakse i prava i obveze djelatnika u toj oblasti i dr.

7. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Povelja ljudskih prava Europske unije u čl. 35. regulira pitanje zdravstvene zaštite, te navodi da svatko ima pravo na preventivnu zdravstvenu zaštitu i pravo liječenja pod uvjetima ustanovljenim nacionalnim pravom i praksom. U određivanju i provedbi cjelokupne politike i djelatnosti Unije osigurava se visoka razina zdravstvene zaštite.

8. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Prihvaćanje europskih standarda, • sve veća informiranost pacijenata, • na žalost i najnovija zbivanja, doveli su i do sve učestalijeg postavljanja pitanja glede odgovornosti liječnika za pogreške do kojih je došlo prilikom obavljanja zdravstvene djelatnosti. Kod zdravstvenih djelatnika ta situacija dovodi do nesigurnosti, a koja uzročno-posljedično može dovesti i do povećanja broja grešaka, pa je nužno pristupiti svih mogućim akcijama koje bi dovele do poboljšanja trenutnog stanja te vratiti povjerenje pacijenata u zdravstveni sustav.

9. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Od kada je stupio na snagu Zakon o zaštiti prava pacijenata pitanje i opseg odgovornosti liječnika postaju još značajniji, jer se odgovornost ne odnosi više samo na • pogreške do kojih bi moglo doći tijekom obavljanja zdravstvene djelatnosti • već i zbog kršenja prava pacijenata koja su regulirana Zakonom o zaštiti prava pacijenata. Veliko je pitanje koliko je liječnika, ali i ostalog medicinskog osoblja upoznato sa sadržajem Zakona o zaštiti prava pacijenata.

10. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Štete mogu nastati kao: • posljedica pogreške liječnika, • pogrešaka drugih osoba u pružanju zdravstvene zaštite, • zbog grešaka na instrumentima, odnosno uporabom tehničkih uređaja u medicini.

11. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Štete mogu nastati: • bilo nepravilnim rukovanjem ili neodržavanjem medicinskih uređaja u ispravnom stanju, • iznenadnim otkazivanjem ili kvarovima, • te zbog nedostatka uređaja bilo u konstrukciji, bilo u osnovnim svojstvima koja tom tehničkom uređaju ne osiguravaju pružanje medicinske usluge.

12. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Tragedija mladog Rabljanina, Miroslava Maškarina, kojem je za vrijeme rutinske operacije slijepog crijeva na riječkom KBC-u došlo do oštećenja aorte, što je izazvalo veliko krvarenje i rutinsku operaciju pretvorilo u borbu za život, ponovno je otvorilo pitanje naknade štete prilikom korištenja zdravstvene zaštite.

13. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Odgovor na pitanje je li u konkretnom slučaju postojala odgovornost liječnika za nesavjesno liječenje dalo je Povjerenstvo za unutarnji nadzor riječkog KBC-a, koje je utvrdilo da je medicinski postupak, uključujući laparoskopski operativni zahvat, proveden sukladno suvremenoj medicinskoj doktrini i praksi, a da interoperacijska vaskularna ozljeda predstavlja opisanu i priznatu komplikaciju te vrste zahvata. No, u svakom slučaju nakon amputacije lijeve noge postoje trajne posljedice za zdravlje koje trajno umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost mladog čovjeka.

14. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nije tražilo pokretanje disciplinskog postupka, ali je u riječki Klinički bolnički centar poslana komisija Hrvatske liječničke komore i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, koja će dati stručno mišljenje o tome je li u konkretnom slučaju bila liječnička pogreška ili se radilo o nepoželjnim posljedicama operativnog zahvata.

15. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Na žalost, dug je popis sličnih slučajeva. Pacijentu Željku Domitoviću u ogulinskoj bolnici je umjesto saniranja puknuća čira na dvanaesniku izvađeno slijepo crijevo. Zbog petodnevnog razlijevanja tekućine i gnoja po trbušnoj šupljini dobio je sepsu, što je dovelo do smrti.

16. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Odštetna odgovornost zdravstvenih djelatnika, dobiva na važnosti zbog veličine rizika kojom se ta grupacija osoba bavi. • Uz činjenicu da je pružanje zdravstvene zaštite humana djelatnost, ona je izravno povezana i s mogućnošću, odnosno rizikom da u postupku liječenja dođe do pogoršanja zdravlja a ponekad i do gubitka života. • Zdravstveni radnici moraju poduzeti sve da bi od sebe otklonili odgovornost za nepovoljan ishod liječenja, pa su između ostalog dužni poznavati, ali i savjesno primijeniti znanje i iskustvo iz pojedine grane medicine.

17. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Osiguranje odgovornosti zdravstvenih radnika trebala bi biti uobičajena praksa, jer bi zaključivanjem polica zdravstveni radnici dobili nužnu sigurnost prilikom obavljanja svojeg svakodnevnog stresnog posla koji iziskuje puno stručnosti i pažnje. • Zasada su zdravstveni radnici ostavljeni bez ikakve zaštite jer zdravstvene ustanove nemaju dovoljno financijskih sredstava za plaćanje premija osiguranja, a nisu svjesni kolikom se riziku izlažu u slučaju postavljanja opravdanog odštetnog zahtjeva koji bi se temeljio na nekom od propusta prilikom liječenja.

18. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Posebni uvjeti za osiguranje od odgovornosti liječnika pri obavljanju djelatnosti reguliraju predmet osiguranja kao odgovornost osiguranika (liječnika) za štete, koje nastaju na osobama kao posljedice grešaka u obavljanju privatne zdravstvene djelatnosti, • to osiguranje se odnosi i na odgovornost osiguranika u obavljanju djelatnosti i za štete proizašle iz posjeda i primjene aparata i uređaja, ukoliko su isti priznati u medicinskoj praksi.

19. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti prava pacijenata, štete do kojih može doći zbog kršenja prava pacijenta su postale vrlo aktualne, pa su samim time liječnici daleko izloženiji riziku da budu tuženi i to ne samo za štete koje su nastale kao pogreške do kojih je došlo prilikom pružanja zdravstvene zaštite, • već i za štete koje su nastale kao kršenje prava pacijenata, pa je zaista zadnji trenutak da se pristupi općoj informiranosti svih zdravstvenih djelatnika o sadržaju Zakona o zaštiti prava pacijenata, posebice glede prava pacijenata, kako se ne bi događali slučajevi nenamjernih kršenja tih prava.

20. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Jedan od načina na koji se na najbezbolniji način mogu smanjiti eventualne štete koje bi mogle nastati kao kršenje prava pacijenata je poboljšanje komunikacije između liječnika i pacijenta, na način da se izbjegnu najčešće pritužbe pacijenta: „pokušao sam objasniti i reći liječniku, ali liječnik me nije htio slušati“.

21. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Prema podacima Medicinskog instituta nacionalne Akademije za znanost SAD-a, godišnje u SAD-u od posljedica medicinskih grešaka umire oko 98.000 ljudi.

22. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Opisana brojka kao i financijska snaga presuda doveli su do toga da se u SAD-u razvio strah od osuđujuće presude, koja za liječnika ne znači samo financijski teret • nego i neželjeni javni publicitet, pa posljedično tome i gubitak profesionalne reputacije, pa iz tog razloga u SAD-u liječnici često pristaju na izvansudske nagodbe, čak i u slučajevima kad njihova odgovornost nije nesumnjivo dokazana. Suprotno je u Engleskoj jer osiguratelji medicinskih zaposlenika ne pristaju na nagodbe i u velikom postotku uspijevaju dokazati da se nije radilo o liječničkoj greški.

23. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Ovisno o grani medicine kojom se bave u SAD-u godišnje je tuženo od 5 do 20% liječnika. • U Europi, a posebno u SAD-u, bezbrojne su presude koje utvrđuju liječničku odgovornost za štetu uzrokovanu pacijentu tijekom liječenja pa samim time nemamo razloga vjerovati da se takve situacije neće i kod nas pojaviti.

24. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Zakon o liječništvu utvrđuje da je liječnik zdravstveni radnik sa završenim medicinskim fakultetom i stečenim nazivom doktor medicine. Liječnik je temeljni i mjerodavni nositelj zdravstvene djelatnosti. Liječnička djelatnost obuhvaća između ostalog: • pregled kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje tjelesnih, odnosno psihičkih bolesti, tjelesnih oštećenja ili anomalija • procjena stanja pomoću medicinskih dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava • liječenje i rehabilitaciju • propisivanje lijekova, medicinskih proizvoda i pomagala i dr.

25. Zaštita prava pacijenata i klijenata • U procesu donošenja odluka i izbora dijagnostike i odgovarajućeg liječenja liječnik je samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke.

26. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Liječničku djelatnost mogu obavljati samo liječnici. Liječnik može obavljati svoje znanje samo u okviru svoje izobrazbe određene odobrenjem za samostalan rad. Liječniku sa specijalizacijom, odnosno užom specijalizacijom daje se odobrenje za samostalan rad za područje specijalnosti ili uže specijalnosti za koju je stručno osposobljen. Liječniku koji je upisan u Imenik liječnika, Hrvatska liječnička komora daje odobrenje za samostalan rad (licencu).

27. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Mnogi ne razlikuju neželjeni ishod medicinskog postupka od pogreške, te postoje mnogi potencijalni uzroci neželjenog ishoda medicinskog postupka koji ne moraju biti u sferi pogreške, ali se olako propisuju kao greške liječnika. • Na tragu učestalih i neargumentiranih napisa Hrvatska liječnička komora sklopila je ugovore sa dva odvjetnička ureda radi pravne zaštite svojih članova u kaznenim i imovinskim sporovima, te u slučajevima napisa koji ih neargumentirano vrijeđaju, osobno ili kao struku.

28. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Čl. 240. st. 1. Kaznenog zakona određuje kazneno djelo NESAVJESNO LIJEČENJE („Narodne novine“ br. 110/97, 27/98, 50/00, 51/01, 111/03, 105/04 i 71/06) • doktor medicine ili doktor stomatologije, koji obavljajući svoju djelatnost ne primijeni mjere za zaštitu bolesnika prema pravilima medicinske struke, ili primijeni očito nepodobno sredstvo ili način liječenja, ili uopće nesavjesno postupa, pa zbog toga prouzroči pogoršanje bolesti ili narušenje zdravlja neke osobe • kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine

29. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Bit i sadržaj tog djela je liječničko postupanje sa štetnom posljedicom za zdravlje bolesnika. Počinitelj je liječnik ili stomatolog, a radnja počinjenja je moguća u tri alternativno predviđena oblika: • kao nepoduzimanje zaštitnih mjera prema pravilima medicinske struke • primjena očito neprikladnog sredstva ili načina liječenja • bilo koji drugi način nesavjesnog postupanja što mora dovesti do pogoršanja ili narušenja zdravlja neke osobe

30. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Čl. 243. KZ definira kazneno djelo NEPRUŽANJE MEDICINSKE POMOĆI • doktor medicine, doktor stomatologije ili drugi zdravstveni djelatnik koji ne pruži neodgodivu medicinsku pomoć bolesniku ili osobi kojoj je takva pomoć potrebna zbog izravne opasnosti za njezin život • kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

31. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Čl. 316. st. 1. KZ, određuje kazneno djelo IZDAVANJE I UPORABA NEISTINITE LIJEČNIČKE ILI VETERINARSKE SVJEDODŽBE • doktor medicine, doktor stomatologije ili veterinar koji izda neistinitu liječničku ili veterinarsku svjedodžbu • kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine

32. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Kazneno djelo svojim sadržajem je oblik intelektualnog krivotvorenja, a objekt delikta je liječnička svjedodžba. Posljedica je da isprava, koju izdaje ovlaštena osoba, je po svom sadržaju neistinita ili netočna. • Počinitelj je jedna od osoba s navedenim svojstvima koja obavlja privatnu praksu, a ako je svjedodžbu izdala osoba djelujući u svojstvu odgovorne osobe u bolnici, klinici i dr. čini se kazneno djelo iz čl. 312. KZ.

33. Zaštita prava pacijenata i klijenata • PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA ORTOPEDSKA I DRUGA POMAGALA („Narodne novine“ br. 25/05) • Citiranim pravilnikom propisuju se uvjeti i način ostvarivanja prava osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osiguranje iz osnovnog zdravstvenog osiguranja između ostalog za očna pomagala. Očna pomagala smatraju se medicinskim proizvodima.

34. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Osigurana osoba ima pravo na slijedeća očna pomagala temeljem čl. 64. Pravilnika: • 1) naočale a) okvire za naočale b) leće za naočale • 2) kontaktne leće • 3) očne proteze

35. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Pomagala moraju biti projektiranja, proizvedena, instalirana, održavana i upotrijebljena prema propisanim uvjetima i za namjenu za koju su proizvedena tako da ne ugrožavaju zdravlje korisnika. Projektiranje i proizvodnja tih pomagala mora se provoditi uz primjenu odgovarajućeg sustava osiguranja kakvoće (ISO 9001, CE i drugi).

36. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Osigurana osoba ostvaruje pravo na pomagalo na teret Zavoda u skladu sa : • Zakonom o zdravstvenom osiguranju, • propisima donijetim osnovom toga Zakona, • te pod uvjetima i na način utvrđen ovim pravilnikom. Osigurana osoba pravo na pomagala ostvaruje prema medicinskoj indikaciji, a na osnovi prijedloga ugovornog doktora, odnosno ugovorne zdravstvene ustanove, te odgovarajuće medicinske dokumentacije.

37. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Osigurana osoba ostvaruje pravo na pomagalo, popravak ili rezervni dio, te potrošni materijal za pomagalo na propisanoj tiskanici potvrde o pomagalu, a s obzirom na Vašu djelatnost relevantna je: • potvrda o očnim, tiflotehničkim i dodirnim pomagalima. • Tiskanice potvrda izdaju se u dva primjerka, s time da jedan ovjereni primjerak potvrde zadržava osigurana osoba zavoda, a drugi primjerak daje ugovornom isporučitelju Zavoda prilikom naručivanja pomagala.

38. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Pomagalo utvrđeno navedenim pravilnikom osiguranoj osobi propisuju na tiskanici potvrde o pomagalu • doktor medicine, odnosno stomatologije • određene specijalnosti • doktor opće – obiteljske medicine • s kojima je Zavod sklopio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite (radnik ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ugovorni doktor privatne prakse – ugovorni doktor).

39. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Ugovorni doktori imaju pravo propisati pomagala iz svoje djelatnosti prema vrsti pomagala iz popisa pomagala, osim onih pomagala za koje je prema odredbama Pravilnika propisano da ih imaju pravo propisivati samo doktori specijalisti iz ovlaštene ugovorne zdravstvene ustanove. • Izdavanjem potvrde o pomagalu ugovorni doktor ili doktor specijalist ovlaštene zdravstvene ustanove potvrđuju da osigurana osoba osnovom medicinske indikacije ostvaruje pravo na propisano pomagalo u skladu s odredbama Pravilnika.

40. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Ovjerena potvrda o pomagalu, ne isključuje odgovornost ugovornog doktora, odnosno doktora ovlaštene zdravstvene ustanove, koji je propisao pomagalo, za štetu učinjenu osiguranoj osobi, odnosno Zavodu, ako se u postupku kontrole pokrenutom prema službenoj dužnosti ili na prijedlog osigurane osobe utvrdi da je osiguranoj osobi odobreno pomagalo za koje ona ne ispunjava medicinske indikacije utvrđene pravilnikom ili se utvrdi da ono funkcionalno ne zadovoljava potrebe osigurane osobe.

41. Zaštita prava pacijenata i klijenata • U slučaju pisanog prigovora osigurane osobe na isporučeno pomagalo ili na nemogućnost njegovog korištenja, rukovoditelj područnog ureda Zavoda osniva povjerenstvo od tri člana u sastavu: • doktor specijalist odgovarajuće specijalnosti • ugovorni isporučitelj spornog pomagala • radnik Zavoda • koji u izvanupravnom postupku u nazočnosti osigurane osobe donose konačnu ocjenu o ispravnosti odnosno funkcionalnosti pomagala.

42. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Ako povjerenstvo utvrdi osnovanost prigovora, ugovorni isporučitelj obvezan je otkloniti utvrđene nedostatke, a troškovi otklanjanja tih nedostataka terete onoga za koga povjerenstvo utvrdi da je odgovoran za nastali nedostatak.

43. Zaštita prava pacijenata i klijenata Što se može napraviti da situacije s “utvrđenim nedostacima budu što rjeđe”?

44. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Bitno je osigurati dobar protok informacija te neposrednu, ukoliko je moguće, konzultaciju oftalmologa i optičara kako bi optičko pomagalo bilo po mjeri i u skladu s potrebama dotičnog pacijenta. • Trebalo bi osigurati što kvalitetniju komunikaciju između liječnika primarne zdravstvene zaštite, liječnika oftalmologa i isporučitelja očnog pomagala, kako bi se na taj način u hodu uklanjale pogreške a samim time povećavala kvaliteta isporučenih pomagala.

45. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Razna tehnička pomagala, između ostalog i specijalni kompjuteri, mogu biti pomoć u određivanju dioptrije ali nikako ne smiju biti isključivi izvor određivanja dijagnoze, odnosno dioptrije, pri čemu treba imati na umu da liječnik oftalmolog između ostalog postavlja dijagnoze i propisuje recepte za naočale i druga očna pomagala, te se u tome djelu posla ne bi smjeli pojavljivati optičari.

46. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Zakon o zaštiti potrošača („Narodne novine“ br. 96/03) koji se primjenjuje od 8. rujna 2003. godine • uređuje zaštitu osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu. • Zaštita potrošača je nužna kako bi se osiguralo funkcioniranje tržišnog gospodarstva i osigurao nadzor nad tržištem, no međutim ne smije se doslovno primjenjivati „kupac je uvijek u pravu“ već bi trebalo činjenično utvrditi da je u pravu ona strana, bez obzira bio to kupac ili prodavač, koji postupa u skladu s zakonskim propisima.

47. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Sustav zaštite prava pacijenata nije potpuna novina u hrvatskom zdravstvu. Tako je i prije donošenja posebnog zakona kojim su trebala biti cjelovito regulirana pitanja prava pacijenata, prava pacijenata bila su uređena u brojnim zakonima od kojih se kao najvažniji pojavljuju: • Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN br. 121/03, 48/05) • Zakon o liječništvu (NN br. 121/03) • Zakon o stomatološkoj djelatnosti (NN br. 121/03) • Zakon o sestrinstvu (NN br. 121/03) • Zakon o ljekarništvu (NN br. 121/03) • Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima (NN br. 121/03 i 177/04) • Zakon o zdravstvenom osiguranju (NN br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04, 177/04 i 90/05) • Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja (NN br. 177/04).

48. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Zakon o zaštiti prava pacijenata određuje prava pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite, te način zaštite i promicanje tih prava. • U hrvatsko zakonodavstvo uvedena su načela promicanja prava pacijenata sve s ciljem poboljšanja kvalitete zdravstvene skrbi. • Prava pacijenata koja će se promicati navedenim Zakonom su ljudska prava i vrijednosti u zdravstvu, kao što je pravo pacijenta da ga se poštuje kao ljudsko biće, pravo na suodlučivanje, pravo na fizički i mentalni integritet i zaštitu osobnosti.

49. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Navedeni Zakon omogućit će pacijentima bolje ostvarivanje prava na informiranje o zdravstvenim uslugama, o vlastitom zdravstvenom stanju, o potencijalnim rizicima, pogodnostima svakog postupka, o alternativama predloženim postupcima, dijagnozi, prognozi i napretku liječenja, te mogućnosti dobivanja drugog mišljenja. • Unutar prava na bolju obaviještenost i suglasnost promicat će se pravo pacijenta da odbije ili prekine medicinski zahvat.

50. Zaštita prava pacijenata i klijenata • Zakonom o zaštiti prava pacijenata promicat će se pravo na povjerljivost i privatnost informacija o pacijentovom zdravstvenom stanju, medicinskom statusu, prognozi i liječenju, te svim drugim informacijama osobne prirode koje moraju ostati povjerljive.