1 / 26

ORGANSKI UVJETOVANI DUŠEVNI POREMEĆAJI

ORGANSKI UVJETOVANI DUŠEVNI POREMEĆAJI. ORGANSKI UVJETOVANI DUŠEVNI POREMEĆAJI. U vijek su posljedica prolaznih ili trajnih disfunkcija mozga N jihova osnovna osobina j e poremećaj svijesti ili poremećaj ponašanja Ob ojeni su ličnošću oboljelog. ORGANSKI VS. SIMPTOMATSKI.

patrice
Download Presentation

ORGANSKI UVJETOVANI DUŠEVNI POREMEĆAJI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ORGANSKI UVJETOVANI DUŠEVNI POREMEĆAJI

  2. ORGANSKI UVJETOVANI DUŠEVNI POREMEĆAJI • Uvijek su posljedica prolaznih ili trajnihdisfunkcija mozga • Njihova osnovna osobina je poremećaj svijesti ili poremećaj ponašanja • Obojeni su ličnošću oboljelog

  3. ORGANSKI VS. SIMPTOMATSKI • Organski psihički poremećaji u užem smislu – patološki proces je smješten u mozgu. • Simptomatski psihički poremećaji – mozak je sekundarno zahvaćen metaboličkim poremećajem primarno smještenim drugdje u tijelu.

  4. PODJELA PREMA KLINIČKOJ SLICI • Delirij i demencija – globalno oštećenje kognitivnih funkcija; • Amnestički sindrom i organske halucinoze – selektivna redukcija kognitivnih funkcija; • Organska sumanutost i organski afektivni sindrom – nalik funkcionalnoj psihozi; • Organski poremećaji ličnosti – psihopatološke promjene u obilježjima ličnosti; • Poremećaji prouzročeni uzimanjem ili naglim prestankom uzimanja toksičnih tvari; • Sindrom organske anksioznosti, organski disocijativni sindrom, postkomocijski sidrom i postinfekcijski sindrom.

  5. PREDISPONIRAJUĆI ČIMBENICI • Manje vrijedan SŽS zbog: • -smanjenog broja neurona, • -oštećenja mijelinskih ovojnica, • -oštećenja cerebralne cirkulacije, • -oštećenja cerebralnog metabolizma, • - usporene cerebralne električne • aktivnosti, • -slaboumnosti.

  6. LOKALIZACIJA PATOLOŠKOG PROCESA • Talamus: preosjetljivost na osjete, poremećaj svijesti, talamička demencija, psihotična stanja. • Frontalni: mnestičke disfunkcije, površni afekt, morija, nemogućnost odgađanja reakcija. • Temporalni: poremećaji memorije, nominalna disfazija, formalni poremećaj mišljenja. • Parijetalni: agnozija, apraksija, nominalna disfazija, disleksija, diskaklkulija, poremećaj sheme tijela. • Parijetalni nedominantni: apraksija, poremećaj pažnje. • Okcipitalni režanj: vidna agnozija, mikropsije, makropsije, v. halucinacije, kortikalno sljepilo.

  7. DELIRIJI • Delirij je akutna nespecifična psihoza, organski uvjetovana funkcionalnim poremećajem u SŽS-u. • Karakterizira ga: - fluktuirajući poremećaj svijesti, - poremećaj poercepcije, - formalni poremećaj mišljenja (inkoherentno) - poremećaj ciklusa budnost-spavanje, - halucinacije, - poremećaj vegetativnih funkcija, - poremećaj posihomotorike (nemir), - poremećaj orijentacije i pamćenja.

  8. SINONIMI ZA DELIRIJ • Akutni moždani sindrom (Akutni Brain-sindrom) • Akutno smeteno stanje • Toksična psihoza • Metabolička enccefalopatija • Akutni egzogeni reakcijski tip po Bonhoefferu

  9. ETIOLOGIJA • Metabolički: poremećaj metabolizma mozga (hipoksija, hipoglikemija, deficit vitamina B). • Uzimanje ili prestanak uzimanja psihoakt.tvari. • Traumatski: ozljeda SŽS-a • Upale intrakranijalnih struktura (encefalitisi, meningitisi, apscesi, encefalopatije, AIDS) • Somatske bolesti: tireotoksikoza, uremija, kronične kardiopatije, kron. plućne i zar. bol. • Cerebrovaskularne bolesti: CVI (ishem., hemor.) • Primarni i metastatski tumori mozga. • Epilepsija: postiktalno smeteno stanje. • Plućna, renalna, hepatalna insuficijencija.

  10. UZROCI DELIRIJA PREMA DOBI • Djetinjstvo: febrilna stanja, intoksikacije, traume glave, epilepsije. • Adolescencija: traume glave, infekcije, intoksikacije ili apstinencijski sindromi, postoperativna stanja, anemije. • Srednja životna dob: alkoholizam tabletomanija i nagli prekid uzimanja tih sredstava, različite somatske, endokrinološke i neurološke bolesti, industrijske toksične tvari. • Starija životna dob: cerebrovaskularne bolesti, kardijalne bolesti, predoziranje lijekovima, nagli prestanak uzimanja lijekova.

  11. KLINIČKA SLIKA • Fluktuirajući poremećaj svijesti (zbunjenost, delirantna svijest, somnolencija, sopor, koma) • Poremećaj pažnje • Poremećaj opažanja (vidne i slušne halucin.) • Poremećaj mišljenja (usporeno, inkoherentno mišljenje – nema ciljne tendencije) • Poremećaj ciklusa bbudnost-spavanje • Poremećaj psihomotorike (stalni nemir) • Poremećaj afektiviteta (strah, razdražljivost, agresivnost) • Neurovegetativni poremećaji (tremor, profuzno znojenje, tahikardija, hipertenzija)

  12. TIPIČNE KLASIČNE SLIKE DELIRIJA • Halucinantna slika: nemir, iluzije, halucinacije, intenzivan strah (opasnost od nekontroliranog bijega) • Anksiozno-panična slika: nemogućnost kognitivne kontrole s posljedičnom anksioznošću i paničnim reakcijama na beznačajne podražaje (nemir, tahikardija, crvenilo lica znojenje, hiperventilacija, učestalo mokrenje) • Slika smetenog stanja: miran, smješka se, usporenost, površnost, konfabulacije, zbunjenost, općeniti odgovori.

  13. DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA • Demencija (svijest očuvana, ali moguća su tranzirtorna delirantna stanja, osobito noću) • Shizofrenija (nema kvantitativnog poremećaja vijesti) • Histerija (disocijativna stanja, pseudodemencije)

  14. TERAPIJA • Ne postoji kauzalna terapija. • Koriste neurotropni lijekovi (Piracetam) i noviji lijekovi za Alzheimerovu demenciju (Aricept). • Kod nemira se daju benzodiazepini i neuroleptici. • Kod popratne depresije daju se antidepresivi.

  15. VASKULARNE DEMENCIJE (SEKUNDARNE) • Vaskularnoj demenciji je uzrok cerebrovaskularna bolest. • Počinje naglo, obično u sklopu cerebrovaskularnog incidenta. • Osim oštećenja kortikalnih funkcija (mišljenje, pamćenje itd), postoje i subkortikalna oštećenja u vidu emocionalne labilnosti do inkontinencije, sklonosti plaču, ali i maničnim stanjima. • Prije se javljaju od primarnih. Rjeđe su od primarnih.

  16. DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA • Demencija u sklopu drugih neuroloških bolesti. • Primarne demencije. • Afektivni poremećaji (pseudodemencija)

  17. PRIDRUŽENI SIMPTOMI • Akutna smetenost • Depresivno raspoloženje • Agitiranost • Agresivnost

  18. DRUGE DEMENCIJE • Demencija u sklopu: • -Pickove, • -Huntingtonove, • -Jakob-Creutzfeldtove bolesti i • -HIV-infekcije.

  19. AMNESTIČKI SINDROM • Organski uvjetovan psihički poremećaj u kojem su pretežno oštećene funkcije pamćenja uz očuvanu trenutačnu memoriju i očuvanu svijest. • Javlja se u kroničnom alkoholizmu, poslije CVI i sl. • Oštećeno je pamćenje i sjećanje s anterogradnom i retrogradnom amnezijom i dezorijentacijom u vremenu i prostoru. Sjećanje na svježe događaje najteže oštećeno.

  20. DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA • Demencija, • Delirij, • Disocijativna stanja, • Ganserov sindrom, • Simulacija.

  21. ORGANSKA HALUCINOZA • Trajne ili prolazne halucinacije koje se javljaju uz očuvanu svijest, a uvjetovane su nekim organskim čimbenikom i njegovim poremećenim metaboličkim djelovanjem na SŽS. • Dominantni simptom su vidne i slušne halucinacije. Mogu se javiti sumanute ideje povezano s halucinacijama. • Obično se javlja u kroničnom alkoholizmu.

  22. DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA • Delirij • Demencija • Shizofrenija • Narkolepsija

  23. SINDROM ORGANSKE SUMANUTOSTI • Obilježen je sumanutim idejama uz očuvanu svijest i postojanje organskog uzročnog faktora. • Posljedica je oštećenja mozga u nedominantnoj hemisferi. • Diferencijalno-dijagnostički dolaze u obzir: Shizofrenija, Paranoja, Organska halucinoza.

  24. ORGANSKI AFEKTIVNI SINDROM • Poremećaj afektiviteta po depresivnim ili maničnom tipu prouzročen toksičnim, metaboličkim ili drugim organskim faktorom. • Postoje dvije osnovne kliničke slike: depresivna i manična. • Najčešći etiološki faktori: a) endokrine bolesti (tireoidea, suprarenalka, ca pankreasa), b) virusne infekcije, c) toksične tari i lijekovi. • Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir: delirij, demencija, sindrom organske sumanutosti, organska halucinoza.

  25. ORGANSKE PROMJENE LIČNOSTI • Izrazito mijenjanje osnovnih karakternih osobina uvjetovano organskim faktorom. • Kliničkom slikom dominiraju: afektivna nestabilnost, raptusi bijesa, oštećeno prosuđivanje, paranoidnost i ideje odnosa, moguće je asocijalno ponašanje. • Za razliku od pravih psihopatskih ličnosti, takvi bolesnici nisu svjesni socijalnih implikacija svojeg ponašanja. Najčešći uzroci su trauma mozga i temporalna epilepsija.

  26. PSIHIČKI PORREMEĆAJI PROUZROČENI BOLESTMA MOZGA I POREMEĆAJA FUNKCIJE MOZGA KAO POSLJEDICAMA TJELESNIH BOLESTI • Sindrom organske anksioznosti: trajna ili paroksizmalna anksioznost (generalizirana ili panične atake). Javlja se kod intoksikacije kofeinom, odvikavanja od pušenja, uzimanja stimulatora SŽS-a, feokromocitoma, hipertireoze, hipoglikemije, MS, tumora mozga itd. • Organski disocijativni sindrom: oslabljeni procesi integracije memorije, orijentacije, kontrole motorike i obrade informacija (amnezija, fuge, poremećaj motorike) • Postkomocijski sindrom: niz subjektivnih smetnji nakon traume glave praćene gubitkom svijesti: glavobolja, vrtoglavica, nesigurnost, smetnje koncentracije, nesanica, niska tolerancija stresa, osjetljivost na svijetlo, buku i alkohol. • Postinfekcijski organski sindrom

More Related