Predavanja za srednju školu br. 15. Demencije

1. Predavanja za srednju školu br. 15.Demencije mr.sc.Elvira Koić, dr.med.

2. SINDROM DEMENCIJE uključuje: • stečeni gubitak inteligencije, kroničnog i progresivnog tijeka • svijest (budnost) nije poremećena ni kvalitativno ni kvantitativno • uglavnom se dokaže organski uzrok poremećaja (kortikalna atrofija, ozljede ili bolesti mozga) Predavanja za srednje škole br. 15.

3. SINDROM DEMENCIJE uključuje: • propadanje kratkoročnog i dugoročnog pamćenja (amnestički sindrom, zaboravnost) • oštećenje apstraktnog mišljenja, npr. definirati pojmove, sinonime, uočiti sličnosti, siromaštvo govora, perseveracije • propadanje intelektualnih funkcija (deterioracija, depravacija) • gubitak kritičnosti i sposobnosti rasuđivanja Predavanja za srednje škole br. 15.

4. promjene osobnosti, potenciranje premorbidnih crta ili javljanje novih, dezinhibicija • emocionalni poremećaji (anksioznost, depresija, socijalno povlačenje, izolacija, nemogućnost kontrole impulsa niti tolerancije frustracija, agitacija) • radno i socijalno zakazivanje • nesposobnost snalaženja u novim uvjetima i prostorima • postepena dezorijentacija u svim smjerovima • poremećaj dnevno-noćnih (cirkadijarnih) ritmova, budnost u večernjim satima • postojanje nekih neuroloških znakova i simptoma Predavanja za srednje škole br. 15.

5. poremećaj viših kortikalnih funkcija kao što su pamćenje, mišljenje, orijentacija, razumijevanje, računanje, sposobnost učenja, prosudbe • postoji amencija, tj. nemogućnost shvaćanja cjeline zbivanja i opažanja jer nije moguće povezati dijelove koji su ispravno shvaćeni • apraksija (nemogućnost izvođenja nekih preciznijh radnji), • afazija (neprepoznavanje riječi), • agnozija (neprepoznavanje objekata) Predavanja za srednje škole br. 15.

6. Vrste demencije • kod Alzheimerove bolesti (degeneracija i difuzna atrofija moždane kore, nepoznate etiologije; presenilna i senilna) • vaskularna demencija (kortikalna i supkortikalna, miješana; zbog infarkta mozga, hipertenzije, cerebrovaskularne bolesti, tromboze, embolije, krvarenja, prolaznih ishemičkih kriza-TICA) Predavanja za srednje škole br. 15.

7. demencije kod ostalih bolesti • (većinom supkortikalne-u bijeloj supstanci mozga) npr. kod Pickove bolesti (ograničena atrofija kore mozga u srednjoj dobi), kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti (kravlje ludilo), kod Huntingtove bolesti (proširena degeneracija mozga), kod Parkinsonove bolesti, kod infekcije virusom HIV, kod epilepsije, Willsonove bolesti, hipotireoidizma, trovanja, multiple skleroze, neurosifilisa, pelagre (manjka niacina B5), sistemnog lupusa eritematozusa, tripanosomijaze, hiperkalcemije, poliarteritis nodosa, manjka vitamina B12 (perniciozna anemija : ataxia+paranoia+depresia= megaloblastično ludilo (uz manjak i folne kis.B11). Predavanja za srednje škole br. 15.

8. organski duševni poremećaji uzrokovani fizičkom bolešću ili disfunkcijom mozga: • organska halucinoza ne-alkoholna (uglavnom vidne halucinacije), • organski uvjetovana sumanutost (paranoidna ili slična shizofreniji), • organski afektivni poremećaj, anksiozni, disocijativni, kognitivni.. Predavanja za srednje škole br. 15.

9. organski poremećaji ličnosti i ponašanja: sindrom frontalnog režnja, sindrom lobotomije, pseudopsihopatske ili pseudoretardirane ličnosti • postencefalitični sindrom (nakon oporavka od encefalitisa) može uslijediti oporavak • postkomocijski sindrom (nakon ozljede glave), postkontuzijski sindrom (encefalopatija) • organski psihosindrom (neoznačeni) Predavanja za srednje škole br. 15.

10. Heteroanamneza Među najvažnije heteroanamnestičke podatke ulazi nemogućnost točnog vremenskog lociranja početka bolesti (obitelj najčešće uz pomoć egzaminatora retrogradno rekonstruira vrijeme pojave prvih promjena) te početak o postupnom, ali kontinuiranom pogoršanju kognitivnog (i konativnog) deficita, bez bitnih oscilacija u tijeku bolesti. Korisni su i podaci o promjeni ponašanja i gubitku ustaljenih navika i interesa, odsutnost težih somatskih bolesti (navedenih u izlaganju kliničke slike) te pozitivna anamneza na hereditet. Da bi se smjela postaviti dijagnoza demencije, promjene moraju trajati najmanje 6 mjeseci. Predavanja za srednje škole br. 15.

11. Kompletna procjena gubitka pamćenja može uključivati prikupljanje informacija o prijašnjim bolestima, obiteljskim bolestima, lijekovima koje bolesnik uzima, informacije o prehrani. Dijagnozu potvrđujemo neuroradiološkim metodama, CT-om (kompjutoriziranom tomografijom) ili MRI-om (magnetnom rezonancijom) mozga, na kojima se vidi jaka atrofija moždane kore difuzno i hipokampalne regije. Analizom likvora, koja se iznimno radi, može se utvrditi povećanje proteinske komponente. U postavljanju dijagnoze može pomoći i EEG (elektroencefalografija) te PET (pozitronska emisiona tomografija). Predavanja za srednje škole br. 15.

12. NEUROIMAGING i patohistološke metode • kod pacijenata s AB ili drugim demencijama mogu otkriti atrofiju mozga, različite morfološke promjene kao što su proširenje ventrikula i sulkusa, sužene girusa, premda te promjene ne moraju biti uvijek prisutne. • Gubitak neurona je glavno neuropatološko zbivanje koje dovodi do simptoma AB. • Patohistološki nalazimo kod AB senilne plakove i neurofibrilarne čvorove. Plakovi su ekstracelularni depoziti b-amiloida Neurofibrilarni čvorovi (NFT) se nalaze intracelularno a nastaju kao posljedica abnormalnog preuređenja mikrotubula – udruženih proteina, kao što je tau. Senilni plakovi kao i čvorovi (NFT) iako karakteristični za AB, postoje i kod određenog broja zdravih starijih ljudi. Ali ipak plakovi u ranoj fazi bolesti ili kod zdravih ljudi su raspršeni s obzirom na kasnije stadije bolesti kada plakovi zauzimaju kompaktni tzv. b-pleated strukturu i postaju udruženi s distrofičnim neuronima. Predavanja za srednje škole br. 15.

13. Ishemijska ocjenska ljestvica po Hachinskom neposredno se nastavlja na prethodne heteroanamnestičke podatke i učinjenu kliničku eksploraciju - psihijatrijsku, neurološku i internističku, ujedinjujući ih u zbroju veličina indeksa. Zbroj manji ili jednak 4 upućuje na AD, zbroj koji je jednak ili veći od 7 upućuje na vaskularnu etiologiju demencije, a zbrojevi 5 i 6 na miješane oblike demencije. MMSE - Mini Mental State Exam predstavlja pokušaj sustavne osnovne kvantitativne i kvalitativne procjene kognitivnih funkcija. Stoga ga ne upotrebljavamo u svrhu diferencijalne dijagnostike tipa demencije već kao orijentir (iako ne jedini) u procjeni stupnja demencije. U svakodnevnom kliničkom radu nije poželjno aplicirati ga nepismenim ispitanicima zbog nerelevantnosti tako dobivenih rezultata. Neka pitanja formulirana su, naime, s pretpostavkom barem osnovne školovanosti ispitanika, dok je kod nas među osobama starije životne dobi još uvijek visok postotak nepismenih osoba (taj problem nalaže u budućnosti prilagodbu upitnika našim potrebama, budući da radimo upravo s onim dijelom populacije u kojem je najviše nepismenih). Psihometrijske metode Predavanja za srednje škole br. 15.

14. HIS – Hachinskijev ishemični skor • HIS 7 ili više = VaD • HIS 4 ili manje = AD (SDAT) • HIS 5 i 6 = miješani oblici (MID) Predavanja za srednje škole br. 15.

15. Folstein: MMSE - Mini Mental State Exam (Status Examination)manje od 20 = patološki rezultat21-25 = graničan rezultatviše o 25 = normalan nalaz • Pitajte bolesnika za ime, tekuću godinu, godišnje doba, datum - dan i mjesec (5 bodova) • Pitajte bolesnika za zemlju, grad, bolnicu, kat i prostoriju u kojoj se nalazi (5 bodova) • Zamolite bolesnika da ponovi tri nepovezana pojma (Zbog pitanja br. 5 te mu pojmove možete ponoviti do ukupno šest puta, a boduje se njegov prvi pokušaj ponavljanja) (3 boda ) • Zamolite bolesnika da od 100 oduzima 7 do ukupno pet puta (93, 86, 79, 72, 65) ili da pokuša jednostavniju riječ izgovoriti od kraja, slovo po slovo (5 bodova) • Zamolite bolesnika da ponovi tri pojma koja je prethodno naučio (3 boda ) • Pokazati bolesniku ručni sat i pitati ga što  je to. Isto ponoviti sa olovkom (2 boda) • Zamoliti bolesnika da za nama ponovi tri vrlo jednostavne fraze. (npr. Dobro sam. Nema potrebe. Nemam pojma ili sl.) . (1 bod) • Naložiti bolesniku slijed jednostavnih radnji: Uzeti papir sa stola u desnu ruku, saviti ga na pola i vratiti na stol (3 boda) • Napisati bolesniku: “Zatvorite oči” i zamoliti ga da to pročita i učini (1 bod) • Zamoliti bolesnika da spontano napiše rečenicu. (Ona mora biti razumljiva, sadržavati subjekt i predikat, prvenstveno mora imati smisla.) (1 bod) • Zamoliti bolesnika da prostoručno kopira dva nacrtana peterokuta koji se sijeku. Svih deset kuteva mora biti prisutno i adekvatno položeno. Tremor i rotacija se ignoriraju (Crtež dolje). (1 bod) • UKUPAN BROJ BODOVA: ......…30 Predavanja za srednje škole br. 15.

16. Dealing with Dementia Predavanja za srednje škole br. 15.