Djeca s porememecajem u koncentraciji

1. Djeca s porememecajem u koncentraciji

2. Poremecaji pa�nje manjak pa�nje cest je i najce�ci razlog zbog kojeg djeca normalnih intelektualnih sposobnosti imaju pote�koce u ucenju te pote�koce cesto prati i jak nemir koji nazivamo hiperaktivno�cu, prema engleskoj skracenici, takav poremecaj nazivamo ADHD (Attention deficit hyperactivity disorder)

3. djeca koja imaju poremecaj pa�nje bez hiperaktivnosti (ADD Attention deficit disorder) imaju iste simptome kao i djeca s ADHD-om samo �to ne pokazuju znakove pretjerane aktivnosti djeca s ADD-om trebaju isti tretman kao i djeca s ADHD-om, no bitno je da ne proglasimo svu nemirnu i nekoncentriranu djecu djecom s ADHD-om

4. ADHD se najce�ce dijagnosticira kod djece izmedu 6 i 12 godina, a ne kod mlade jer postoji mogucnost da se radi o jo� nedovoljno razvijenoj pa�nji mlade djece dijagnosticiranje je lak�e jer simptomi postaju vidljivi u �kolskim uvjetima podatak koliko ima djece s takvim pote�kocama te�ko je dati, no procjenjuje se da bi taj postotak mogao biti izmedu 3 i 5%

5. ADHD, dekoncentriran tip Djeca s ovim opisom su nekoncentrirana i neodlucna. Ljudi ovaj opis nekad nazivaju ADD jer hiperaktivnost nije problem za djecu s ovakvom vrstom ADHD-a.

6. Za�to neka djeca imaju ADHD? Ova djeca obraduju informacije drugacije od ostalih ljudi. Te razlike u nacinu kako mozak radi mogu dovesti do toga da djeca pocnu pokazivati osobine ADHD-a. Ljudi koji proucavaju ADHD ne znaju tocno za�to ga neki ljudi imaju. Mnogi smatraju da se ADHD prenosi s roditelja na djecu, drugi vjeruju da su djeca s ADHD-om bila izlo�ena odredenim vrstama kemikalija.

7. Da bi se potvrdilo da pojedinac ima ADD, mora biti zadovoljeno nekoliko kriterija: Ustrajnost: pona�anje traje njamanje �est mjeseci. Rani pocetak: simptomi su prisutni (ne nu�no dijgnosticirani) prije 7. godine Ucestalost i te�ina: nepa�ljivost i/ili hiperaktivnost-impulzivnost krajnje su izrazite u odnosu na dob osobe Ociti dokaz smetnje: ADD uzorak pona�anja mora znacajno ometati sposobnost funkcioniranja pojedinca Smetnje u dva ili vi�e okru�ja: simptomi uzrokuju ozbiljne te�koce u vi�e situacija, u �koli (ili na poslu za odrasle), kod kuce i u du�tvenim situacijama.

8. Drugaciji pogled: �ivot s ADD-om Liste simptoma su koristan i neophodan dio procesa postavljanja dijagnoze, ali one ne opisuju kako je to biti dijete s ADD-om ili �ivjeti s takvim djetetom. Osam karakteristika koje obicno prate ADD:

9. �KOLA, OBITELJ I PRIJATELJI Kada su prisutni, svi redom simptomi ADD-a mogu uzrokovati probleme u svim podrucjima. U slucaju kombiniranog tipa (ADD s hiperaktivno�cu) poremecaj cesto obuhvaca sva okru�ja.

10. �kola: kombinirani tip Zahtijeva se da djeca sjede mirno i da se koncentriraju na materijal koji im je obicno nezanimljiv. Dosadno je jedna od najce�cih rijeci kojom djeca s ADD-om opisuju �kolu. Kvocjent inteligencije djeteta s ADD-om mo�e biti na razini vr�njaka. No problem je u tome �to djeca s ADD-om ne mogu u potpunosti iskoristiti svoj potencijal zbog pote�koce u obracanju pa�nje. Poznato je da neka djeca s ADD-om ponekad prilicno dobro produ kroz citavu �kolsku godinu zahvaljujuci ucinku vrlo dobre �interakcije s uciteljem�.

11. �kola: nepa�ljivi tip Dijete s ADD-om nepa�ljivog tipa mo�e imati iste probleme poput djeteta s kombiniranim tipm. Ova djeca su cesto, ali ne uvijek, djevojcice. One mogu tiho venuti u zadnjoj klupi i cini se da ih nitko ne primjecuje. Djecu s nepa�ljivim tipom ADD-a cesto do�ivljavaju kao sporije ucenike, unatoc cinjenici da vecina njih ima prosjecnu ili natprosjecnu inteligenciju. Nijhovu zaboravljivost i dezorganiziranosat sagledavaju kao znakove ogranicene intelektualne sposobnosti, a ne kao znakove ADD-a.

12. Obitelj: kombinirani tip Kada je u pitanju dijete s ADD-om, roditeljima je gotovo uvijek te�ko provoditi opcu disciplinu. Djecak ili djevojcica s ADD-om kod kuce ne pamte pravila ili obaveze. Cak i kad se od njih tra�i da ucine malu stvar, mo�e izbiti u�asna scena durenja. Kako godine prolaze, i dijete i roditelji do�ivljavaju neprekidan pad samopo�tovanja i porast depresije

13. Obitelj: nepa�ljivi tip Dijete s nepa�ljivim tipom ADD-a kod kuce nije agresivi uzrocnik mete�a i buke. Neka od ove djece zapravo su previ�e pasivna, mogu biti nemotivirana i sporo obradivati informaciju. Nevjerojatno su zaboravljiva i mentalno odsutna, imaju te�koca s organiziranjem i slijedenjem rutinskih aktivnosti. Roditelji koji su sami dobro organizirani ili cak naginju perfekcionizmu, bit ce vrlo nezadovoljni svojom nepa�ljivom djecom, cak i kada svojim pona�anjem ne stvaraju pretjeranu buku i nikome ne smetaju.

14. Vr�njaci: kombinirani tip Ucestali gubitak samokontorle ote�ava djetetu sudjelovanje u igrama koje zahtijevaju po�tivanje pravila i suzdr�avanje. Dijete s pomanjkanjem pa�nje cesto se pona�a zapovijednicki i ponekad fizicki agresivno. Hiperaktivnom i impuzivnom djetetu vrlo je te�ko dijeliti svoje stvari i ono ne obraca mnogo pa�nje na �elje drugog djeteta.

15. Djeca s ADD-om cesto zapocinju interakciju s drugom djecom, ali uglavnom na negativan ili iritantan nacin. Kao rezultat svih ovih socijalnih te�koca hiperaktivno dijete ili se nade potpuno izolirano ili se igra s djecom mladom od sebe. Tjelesno ce biti razvijenije od mlade djece pa ce mu ona dopustit da im zapovijeda. Cesto takva situacija savr�eno odgovara i mladoj djeci jer ih prijatelj s ADD-om veseli i zabavlja.

16. Vr�njaci: nepa�ljivi tip Djeca s ADD-om nepa�ljivog tipa obicno ne ostavljaju lo� dojam na ostalu djecu. Nerijetko, oni uopce ne ostavljaju nikakav dojam na njih, jednostavno ostaju nezapa�ena. Umjesto da se pona�aju silovito i agresivno, povlace se i ostaju izvan aktivnosti � te se pridru�uju samo kad ih se izravno pozove. No kad se ipak pridru�e aktivnosti, zaboravljivosti i sanjarenje mogu ih dovesti do posramjljujuce situacije. Za razliku od djece s kombiniranim tipom nepa�ljivci mogu biti u prednosti s obzirom na vje�banje socijalnih vje�tina.

17. Razred gospode Semmler ucenici s poremecenom koncentracijom: nestrpljenje, ogovaranje, vikanje, nesposobnost slu�anja� u mno�tvu pojmova misli se na jedan sindrom koji se �iri: nervoza, stres, hiperaktivnost, poremecaji koncentracije, usmjeravanja i ucenja� djeca koju boluju od MCD (minimalne cerebralne disfunkcije) ne mo�e se izlijeciti lijekovima, pedagogija se i dalje tra�i

18. Razred 29 ucenika: 16 djevojcica i 13 djecaka koje je gospoda Semmler �uvela u �kolu� i konfrontirala ih s ucenjem problem: nemir od kojeg boluju cetvero djece s najvecim poremecajem koncentracije je posebno spremno pomoci, ali kratko mogu mirno sjediti i ne�to koncentrirano raditi ili slu�ati gospoda Semmler je pro�la dug put sa svojim ucenicima, bila je uporna i u toj djeci se vidjelo pobolj�anje

19. Promijenjeno djetinjstvo uz praktican rad s djecom i proucavanje strucne literature zapa�amo promjene u odnosu na prija�nja djetinjstva: -djetinjstvo medija -djetinjstvo jedinaca -ugro�eno djetinjstvo -prividno djetinjstvo -�kolsko djetinjstvo -djetinjstvo velegrada ove znacajke ne stvaraju sigurnost od roditelja i nastavnika zavisi hoce li to postati negativno ili pozitivno djetinjstvo ucenika ono �to �teti ili koristi, odreduje i pedagogiju

20. Pedago�ka pomoc �to je radila i �to radi gospoda Semmler? pojedinacne pedago�ke mjere su rasprostranjene na 3 podrucja djelovanja: 1. prostorno � vremenske mjere (prostor prilagoden potrebama svakog djeteta, blok sat) 2. didakticko � metodicke mjere (pedago�ka meditacija) 3. pojedinacne terapijske mjere tim mjerama gospoda Semmler nece stvoriti novu, drugaciju djecu vec im poma�e da rastu u svijetu u kojem se isplati �ivjeti

21. Popratni simptomi ADHD-a: nisko samopouzdanje depresija dru�tvena izolacija strah od ucenja neceg novog zlouporaba alkohola i drige devijantno pona�anje zbog nagomilanih frustracija osjecaj da ne daju svoj maksimum - ovi simptomi nisu glavno obilje�je, ali se s vremenom pojavljuju

22. 3 tipa ADHD-a: kombinirani tip (nepa�nja, hiperaktivnost - impulzivnost) predominantno � nepa�ljiv tip predominantno � hiperaktivno � impulzivni tip Tretmani: na dijete na obitelj na �kolu terapija lijekovima

23. Deset pedago�kih zapovijesti Navest cu deset pedago�kih zapovijesti, koje bi nam mogle pomoci da se korak po korak ostvari didakticka sporost, bez koje na�e �kole ne mogu ni biti, ni postati mjesto obrazovanja, dokolice (u smislu razmi�ljanja), razmi�ljanja i ugodnog obitavanja.

24. Ne smije� rijec dokolica krivo prevesti. Dokolica znaci razmi�ljanje Govori samo onda o dokolici kada se zaista misli na mir i ti�inu, jer samo one vode do razmi�ljanja. Trebao bi gledati na vita activia i vita contemplativa kao na nu�no jedinstvo, tako da se oba oblika �ivota ostvare u uskladenom ritmu.

25. Ne tra�i u drugima prisebnost, ako sam nisi spreman da ona u tebi nastane. Trebao bi znati, a ne potiskivati spoznaju da ce� konfrontaciju s istinom kao i �ivotne probleme najbolje tako sprijeciti da se baci� u ludi tempo i svijet informacija, ali da sve to opa�a� kroz mir i ti�inu. Svaki dan nadi vremena i priliku da ti, tvoje kolege i ucenici do�ivite koncentraciju.

26. U tu svrhu promatraj namje�taj, kao ne�to �to je pokretno, plan sati kao fleksibilni ritam, a prostor kao ne�to �to se mo�e oblikovati i uljep�avati. Ne koristi nijednu od mogucih vje�bi opu�tanja samo kao tehniku, nego kao putove, koji ce te dovesti do tebe samoga, da bi ti � i s teretom i s pouzdanjem � mogao krenuti u svijet. Ne propovijedaj o ti�ini, nego �ivi izlazeci iz nje i znaj da nitko ne mo�e pomoci drugima da dodu do razmi�ljanja ako se i on sam ne trudi da razmi�lja.

27. Trebao bi znati o svakom covjeku, a posebno o djetetu kod kojeg primjecuje� smetnje koncentracije, da ti simptomi nisu ni�ta drugo nego skriveno ukazivanje na nu�nost tvoje pedago�ke pomoci.

28. Zakljucak Koncentracija je potrebna za vecinu onog �to radimo u svakodnevnom �ivotu, um koji je pun ideja i ma�te vrlo je te�ko usmjeriti na ne�to monotono i jednolicno, u ovom u�urbanom svijetu, �to ne znaci da taj um ima problema s koncentracijom ba� zato �to mu je koncentracija usmjerena na vlastite misli.

29. Literatura Dubravka Kvocijan Hercigonja, 1997.: Hiperaktivno dijete, uznemireni roditelji i odgajatelji, �Naklada Slap�, Jastrebarsko. G. W. Lauth, P. F. Schlottke, K. Naumann, 2008.: Neumorna djeca, bespomocni roditelji, Denova d.o.o., Zagreb, prijevod: Branka Grubic. Jadranka Luca-Mrden, Sena Puhovski, 2007.: Hiperaktivno dijete. Merkur-print d.o.o., Zagreb. Lesley Hughes, Paul Cooper, 2009.: Razumijevanje djece s ADHD sindromom / pru�anje potpore, �Naklada Slap�, Jastrebarsko, prijevod: Ankica Zec, lektor: Jelena Ucovic. Marko Ferek, 2006.: Hiperaktivni sanjari, drugaciji, lo�iji, bolji, osvrt na ADHD-deficit pa�nje / hiperaktivni poremecaj, �Budenje� udruga za razumijevanje ADHD-a, Zagreb. Rainer Winkel, 1996.: Djeca koju je te�ko odgajati, Educa, Zagreb, prevela: Vitarnja Lee Jankovic. Thomas W. Phelan, 2005.: Sve o poremecaju pomanjkanja pa�nje, simptomi, dijagnoza i terapija u djece i odraslih. Ostvarenje d.o.o., Zagreb, prijevod: Ilona Poskhova. Silvana Krnic, Mirjana Nazor, Maja Soco, 2006.: Dijagnostika i tretman ADHD sindroma, Sto koluri, Split. �eljka �ivkovic, 2007.: Razvoj pa�nje kod djece, Psiholo�ko savjetovali�te, Tempo, �akovo.