MLADI U RIZIKU

1. MLADI U RIZIKU Prim.mr.sc.Jagoda Dabo

2. MLADIMA U RIZIKU SMATRAJU SE ONI, KOJI : • IMAJU EMOCIONALNIH POTEŠKOĆA I PROBLEMA U PRILAGOĐAVANJU • NEĆE NAUČITI VJEŠTINE POTREBNE ZA USPJEŠAN ŽIVOT • ČIJE ĆE OBRAZOVANJE BITI PROBLEM ZA NASTAVAK ŠKOLOVANJA • MLADI SA RAZLIČITIM ZDRAVSTVENIM PROBLEMIMA

3. ADOLESCENTNO DOBA • Razdoblje stupnjevitog prijelaza iz djetinjstva u zrelu dob • Mladi ljudi tjelesno, psihički i socijalno sazrijevaju • Obilježeno je nesigurnošću te povezano s raznim opasnostima. • Adolescenti imaju osjećaj neizmjerne snage kojom mogu promijeniti svijet. • Adolescenti su najugroženija populacijska skupina za razvoj i usvajanje ovisničkog ponašanja zbog: • Relativnog neiskustva • Potrebe za istraživanjem • Fragmentarnog znanja • Često netočno usvojenih informacija • Iluzije neranjivosti • Snažnog vršnjačkog pritiska • Nedostatka komunikacijskih vještina

4. ADOLESCENTNO DOBA • Adolescencija je razdoblje u kojem roditelji mogu ocijeniti koliko je sve ono što su učinili s djetetom u dosadašnjem razvoju primjereno njegovim individualnim potrebama. • U preadolescentnom periodu provodi se priprema za preuzimanje odgovornosti i obveza koje sa sobom nosi adolescencija. • Ako je taj period opterećen s frustracijama, neredom, osjećajem nesigurnosti, tragičnim događajima što najčešće proizlazi iz bolesti obiteljskog sustava ili slabe kvalitete obiteljskog života, dijete će umjesto da se napuni životnom energijom i osjećajem vlastite snage, biti iscrpljeno, ispražnjeno i umorno od života.

5. ADOLESCENTNO DOBA • Umjesto da kroz doživljaj radosti življenja u svojoj obitelji ima pred sobom viziju svog budućeg života, ono je razočarano, gubi orijentaciju i smisao za ono što od njega traži svijet odraslih. • Zahtjevi od svih sustava naglo se povećavaju (roditelji, škola, prijatelji) , a motiva i energije da se sve to ispuni, sve je manje. • Škola, kao drugi najorganiziraniji sustav ne prati pozadinu u procesuodrastanja takvih učenika, već samo postavlja svoje zahtjeve i mjeri kvalitetu odgovora na njih. • Te se mjere uglavnom prepoznaju kao neuspjeh i on je generator daljnjih problema u adolescentnom periodu.

6. RIZIČNA PONAŠANJA KOD DJECE I MLADIH MOGU IMATI NEKOLIKO NIVOA S OBZIROM NA : • UČESTALIJE OBLIKE PONAŠANJA POPUT NEOPRAVDANOG IZOSTAJANJA S NASTAVE, • DO NEŠTO MANJE UČESTALIH ALI I OPASNIJIH POPUT SITNIH KRAĐA • DO SASVIM OZBILJNIH POPUT FIZIČKIH NAPADA,VRŠNJAČKOG NASILJA, ZLOPORABE DROGA I NOŠENJA ORUŽJA.

7. RIZIČNA PONAŠANJA POSTOJE NEDOUMICE U POKUŠAJIMA IZNALAŽENJA RAZLIKA IZMEĐU ČIMBENIKA RIZIKA KOJI UPUĆUJU NA POTREBU INTERVENCIJE, A PRIPADAJU SKUPINI DOGAĐAJA ZA KOJE SU ŠKOLE I ŠKOLSKO OSOBLJE MJERODAVNI, I ONIH RIZIČNIH OKOLNOSTI KOJE SU IZVAN TE NADLEŽNOSTI

8. RIZIČNA PONAŠANJA MLADIHI RANE INTERVENCIJE • Rane intervencije se odnose na bilo koje mjere usmjerene na prepoznavanje djece i mladih u riziku i smanjivanje vjerojatnosti pojave poremećaja u ponašanju. • Kontinuum rane intervencije obuhvata koordinirane programe koji povezuju zajednicu, obitelj i školu: • Socijalne i emocionalne programe podrške • treninge socijalnih/kognitivnih životnih vještina • Treninge za roditelje

9. Svijet droge i drugih ovisnosti • OBILJEŽJA: • Stil života • Ovisnička supkultura • Snažno razvijena hijerarhijamoći grupe • Zbog potrage za vlastitim identitetom, mladi izmiču kontroli roditelja, traže sve veću slobodu u svojim postupcima, počinju pušiti, piti alkoholna pića i eksperimentirati s drogama ne znajući da su umjesto slobode odabrali ropstvo.

10. Razvoj ovisničkog stila života • OPASNOSTI: • Problemi u ponašanju, slab školski uspjeh, loše socijalne vještine, loša sposobnost snalaženja u društvu, druženje s vršnjacima koji su skloni devijantnom ponašanju, opijanje, pušenje te eksperimentiranje s drogom. • Također rizični čimbenici su vezani uz obiteljsko okruženje; • Neučinkovito roditeljstvo • Nedostatak komunikacije unutar obitelji • Hladna obiteljska sredina (nedostatak podrške, reda, ljubavi i dosljednosti)

11. RIJEČI SU PROZORI ILI ZIDOVI • Naučili smo govoriti, ali ne i komunicirati, • “ Riječi su prozori, ili zidovi One nas osuđuju ili oslobađaju “ ( Ruth Bebermeyer )

12. Kako se stvara osjećaj (ne)zadovoljstva ? • Ljudski mozak ima sposobnost stalnog mjerenja vrijednosti naših aktivnosti na relaciji: ja – okolina ja – ja, kao i bojanje svih naših doživljaja osjećajem: • ugode • indiferentnosti • neugode

13. Kako se stvara osjećaj (ne)zadovoljstva ? • Zbog biološke predispozicije, već od djetinjstva se mogu uočiti pojedinci koji su vrlo zahtjevni i kod kojih osjećaj ugode i životnog zadovoljstva nije jednostavno održavati. Takvim pojedincima od rođenja treba permanentno više vanjskih pozitivnih impulsa( više ljubavi, strpljenja, pohvale, podrške, a manje kazne i velikih očekivanja) da bi ih oni održali u stanju osjećaja zadovoljstva životom.

14. Kako se stvara osjećaj (ne)zadovoljstva ? • Koliko god se ne može zanemariti utjecaj biološke predispozicije za razvoj ovisnosti, za pojedince su neprimjerene vanjske okolnosti (loša kvaliteta života) mnogo češće uzrok psihičkih poremećaja. • Dijete svoju osobnost i doživljaj sebe stvara u stalnoj interakciji s vanjskim svijetom. • Trajno sažimajući dnevna životna događanja i sve percipirane podražaje, mozak odgovara na njih svojom neuro- transmiterskom aktivnošću na način da se osjećamo upravo tako kako se osjećamo.

15. Neki od osnovnih osjećaja koje svi imamo ? • Osjećaji kada su nam potrebe zadovoljene : Radosno, udobno, dirnuto,sigurno, Optimistično, gorljivo, ponosno, ganuto, pun/a energije, rasterećeno, ispunjeno, Potaknuto, zadovoljno, iznenađeno, zahvalno,inspirirano,pun/a povjerenja, • Osjećaji kada nam potrebe nisu zadovoljene: Ljutito, beznadno, razdražljivo,nestrpljivo,zbunjeno, nervozno, zabrinuto,smušeno, napeto, usamljeno, Razočarano, obeshrabreno, frustrirano,tužno, smeteno, Bespomoćno, neudobno, sram/stid,nevoljko

16. Mladi su zaista u riziku?! • Raste broj korisnika sredstava ovisnosti i broj ovisnika, broj maloljetnika među njima • Starosna granica prvog kontakta sa sredstvima ovisnosti se spušta sve niže prema starijem osnovnoškolskom uzrastu • Socijalna struktura korisnika proširila se na sve slojeve društva • Razvoj politoksikomanije (mladi koriste različite psihoaktivne tvari i kombiniraju ih) • Raste broj djece i mladih koji imaju zakonske posljedice zbog raznih prekršaja koji su izravno ili neizravno povezani s drogom i alkoholom.

17. DRUŠTVENO OKRUŽENJE • Ekonomska kriza • Zakon tržišta ponuda i potražnja • Kriza morala • Kriza sustava vrijednosti • Kriza obitelji

18. Učestalost konzumiranja droga • Praćenje kretanja učestalosti pušenja duhana, pijenja alkoholnih pića i uzimanje psiho aktivnih droga droga pokazuje još uvijek zamjetan porastgotovo svih oblika rizičnih ponašanja.

19. Programi primarne prevencije • Moraju biti usmjereni na osposobljavanje mladih za preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, donošenje pravilnih odluka, osnaživanju samopouzdanja i samopoštovanja te za roditelje aktivnosti usmjeriti na razumijevanje roditeljskih uloga i unaprjeđenju komunikacije u obitelji. • U redovitim školskim i dopunskim programima potrebno je pružiti jasnu i jednoznačnu informacije djeci i roditeljima. • Na svaki nagovještaj neprihvatljivog ponašanja treba brzo i djelotvorno reagirati.

20. Adolescentno doba nosi u sebi velike poteškoće i opasnosti za mladu osobu ali joj istovremeno pruža niz mogućnosti za reorganizaciju u pravcu zdravlja, djelomično nadoknađivanje popuštenog ili korigiranje pogrešnog iz ranijih faza razvoja.