1 / 26

Nasilje među djecom i mladima

Nasilje među djecom i mladima. Jelica Perasović, spec. školske medicine NZJZ Županije splitsko dalmatinske Služba za školsku medicinu Savjetovalište za teškoće u učenju i ponašanju Split, 10.01.2013. Nasilje među djecom i mladima. Agresivno ponašanje

perry
Download Presentation

Nasilje među djecom i mladima

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Nasilje među djecom i mladima Jelica Perasović, spec. školske medicine NZJZ Županije splitsko dalmatinske Služba za školskumedicinu Savjetovalište za teškoće u učenju i ponašanju Split, 10.01.2013.

  2. Nasilje među djecom i mladima Agresivno ponašanje Agresivnost Autoagresivnost Bullying Cyberbullying Poremećaji ophođenja ili antisocijalna ponašanja: I Agresivni poremećaj ponašanja uz slabiju socijalizaciju II Socijalizirani poremećaj ophođenja.

  3. Nasilje među djecom i mladima ► Skandinavija je prva počela ukazivati na postojanje međuvršnjačkog nasilja. ►Prva sustavna istraživanja provodi D.Olweus u Norveškoj. ► Različita istraživanja su pokazala da je: • 27% učenika OŠ i 10% učenika SŠ tijekom jedne šk. god. najmanje jedanput bilo izloženo međuvršnjačkom nasilju. • nasilje među djecom tih, ozbiljan i relativno stalan problem • okrutnost u školskoj sredini prisutna je u OŠ, u SŠ svih vrsta i usmjerenja, i u pretežito muškim i u ženskim razredima.

  4. Žrtve nasilja među djecom u posljednjih nekoliko mjeseciHBSC – 2009/2010

  5. Sudjelovanje u nasilju prema drugima u posljednjih nekoliko mjeseciHBSC – 2009/2010

  6. Učenici žrtve nasilja i nasilni prema drugima HBSC – 2009/2010

  7. Pojavnost međuvršnjačkog nasilja u Hrvatskoj HBSC – 2009/2010 • Svaki šesti dječak i svaka šesta djevojčica smatraju da su bili izloženi nasilju od strane svojih vršnjaka • Svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica bili su nasilni prema svojim vršnjacima

  8. Međuvršnjačko nasilje u Hrvatskoj HBSC – 2009/2010 →Dječaci izloženiji nasilju i skloniji nasilničkom ponašanju u svim dobnim skupinama, osobito izravnom → Djevojčice su rjeđe nasilne i sklonije neizravnom nasilju → Nasilništvo doseže vrhunac u 7.razredu → Učenici koji dobro komuniciraju s roditeljima/samo s majkom i/ili sa starijom sestrom bili su rjeđe uključeni u međuvršnjačko nasilje

  9. Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje HBSC – 2009/2010 Djeca i mladi izloženi nasilju: → Litva, Belgija (francuski dio) i Estonija su na vrhu → Hrvatska je pri dnu ljestvice Djeca i mladi koji zlostavljaju svoje vršnjake: → Rumunjska, Litva i Latvija su na vrhu → Hrvatska je u donjoj trećini ljestvice

  10. Sudjelovanje u tučnjavi u proteklih 12 mjeseci prema dobiHBSC – 2009/2010

  11. Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje HBSC – 2009/2010 Djeca i mladi koja su sudjelovala u tučnjavi: → Belgija, Armenija i Španjolska su na vrhu → Hrvatska je u sredini ljestvice

  12. Elektroničko nasilje među djecom školske dobi ► Prema istraživanju UNICEF-a u Hrvatskoj među učenicima od 5. do 8. razreda: • 26% je povremeno doživjelo elektroničko uznemiravanje • 4,5% učenika je izloženo često i kontinuirano • 96% osmaša ima mobitel • 96% osmaša kod kuće ima računalo • 85% njih ima pristup internetu •69% ih koristi internet svaki dan _____________________________________________________________ UNICEF-ov ured pri Hrvatskoj

  13. Tko sve ima utjecaj na zdravlje djece i mladih? ŠKOLA VRŠNJACI VRTIĆ OBITELJ MEDIJI ZDRAVSTVO DRUŠTVENA ZAJEDNICA CRKVA

  14. Obitelj Komunikacija s roditeljima „...ja i moji roditelji smo u super odnosima, jer oni uvijek nešto govore, ja ih ne slušam, tako da svatko vozi po svome i svi smo zadovoljni...” * ________________________________________________________ *Naše bonace i tramontane, S.Nell • H.Piplović, Projekt Obrtničke škole

  15. Uloga obitelji i škole u zaštiti mentalnog zdravlja djece i adolescenata - prikaz rada savjetovališta za roditelje pri OŠ Prof. Filip Lukas -Rad Tima Članovi Tima: psiholog pedagog logoped spec. školske medicine Rad Savjetovališta: jednom mjesečnou prostoru OŠ Prof. Filip Lukas Konzultacije tima: • direktne (individualni dolasci) • indirektne (telefonski, e-mail) Oblici konzultacija: • izmjene informacija • dogovor o pristupu svakom pojedinom djetetu/roditelju • dogovor o radu i planu aktivnosti (s djecom, roditeljima, učiteljima) • priprema za rad u Savjetovalištu

  16. Rad TimaBroj djece obuhvaćeno radom Tima

  17. Rad TimaVrste teškoća djece i mladih zbog kojih se Tim najčešće sastajao i konzultirao 1. Teškoće učenja 2. Zdravstvene teškoće 3. Složena obiteljska situacija 4. Teškoće čitanja i pisanja 5. Razvojne teškoće djece dorasle za upis u prvi razred 6. Intelektualne sposobnosti u kategoriji lakšeg zaostajanja (LMR) 7. Emocionalne teškoće 8. Smetnje ponašanja

  18. Rad TimaVrste teškoća djece i mladih zbog kojih se Tim najčešće sastajao i konzultirao za svaku šk. god.

  19. Rad Tima s roditeljima u SavjetovalištuBroj roditelja obuhvaćenih radom tima u Savjetovalištu

  20. Rad Tima s roditeljima u Savjetovalištu Direktni rad s roditeljem: • savjetodavni • suportivni • ventilirajući Najučestaliji razlozi kontinuiranog savjetovanja roditelja: • prihvaćanje djetetovih teškoća i pomoći u školovanju • odgojne metode i advekatna skrb o djetetu • razvoj radnih navika i odgovarajućih oblika rada kod kuće • upućivanje na specijalističku obradu/terapiju/tretman

  21. Rad Tima s roditeljima u SavjetovalištuNajučestaliji razlozi kontinuiranog savjetovanja roditelja za svaku šk. god. 1. prihvaćanje djetetovih teškoća i pomoći u školovanju 2. odgojne metode i advekatna skrb o djetetu 3. razvoj radnih navika i odgovarajućih oblika radakod kuće 4. upućivanje na specijalističku obradu/terapiju/tretman

  22. Zaključno • Povećanjem broja savjetodavnih razgovora s roditeljima, povećava se i trijaža teškoća djece i adolescenata čime se povećava kvaliteta rada. • Detektiranjem teškoća na samom ulasku u OŠ omogućava se pravovremeno prepoznavanje teškoća i reagiranje čime se preventivno djeluje na zaštiti mentalnog zdravlja djece i adolescenata. • Kontinuirani rad s roditeljima je potreban. • Potreba za timskim radom je sve veća, a timski rad efektniji. • Potrebe su veće od mogućnosti.

  23. Zaključno • Zajedničkim savjetodavnim radom školskih stručnih suradnika i školskog liječnika s roditeljima ostvaruje se kvalitetnija uloga obitelji i škole u očuvanju mentalnog zdravlja djece i adolescenata. • Ovakvim pristupom pridonosi se održavanju podržavajuće školske sredine i njenom pozitivnom utjecaju na očuvanje i poboljšanje mentalnog zdravlja djece i adolescenata. • Promocija mentalnog zdravlja u osnovnoj školi je važna.

More Related