360 likes | 631 Views
Municipalne obveznice na Banjalučkoj berzi. Ist očna Ilidža, 14.05.20 1 3. Neboj ša Vuković Sektor za listing, edukaciju i odnose sa javnošću. Izjava.
E N D
Municipalne obveznice na Banjalučkoj berzi Istočna Ilidža, 14.05.2013. Nebojša VukovićSektor za listing, edukacijui odnose sa javnošću
Izjava • Mišljenja izražena u prezentaciji su mišljenja predavača, koja nisu nužno jednaka stavovima institucije koju predstavlja. Nijedna od prezentovanih informacija nije preporuka za kupovinu ili prodaju određene hartije od vrijednosti. Autor prezentacije ne odgovara za moguće greške koje su nastale u prezentaciji, ili za moguća pogrešna tumačenja informacija iz prezentacije. • Investiranje u HOV je rizično i svaki investitor sam snosi rizik za svoje investicione odluke.
„Ulaganje u znanje uvijek donosi najbolju kamatu“. BendžaminFrenklin Američkiautor, diplomata, pronalazač, fizičar, političarištampar (1706 – 1790)
Sadržaj prezentacije • Osnovni elementi obveznice • Zašto emitovati obveznice • Kako emitovati municipalne obveznice • Municipalne obveznice na Banjalučkoj berzi • Investiranje u municipalne obveznice • Zaključak
Pojam obveznice • Instrument duga – dužnička hartija od vrijednosti pomoću kojih emitent obveznice prikuplja sredstva koja je dužan da vrati u skladu sa elementima iz obveznice (nominalna kamatna stopa, rok dospjeća, glavnica) višak sredstava kupovina obveznica prikupljanje sredstava prodaja obveznica investitori – očekuju prinos emitenti – trebaju sredstva emisija obveznica – primarno tržište
Osnovni elementi obveznice Primjeri nominalnih vrijednosti obveznica u Republici Srpskoj • Nominalna vrijednost (glavnica) • je iznos koju će emitent obveznice isplatiti vlasniku obveznice na dan dospijeća obveznice ili u više rata do dana dospijeća obveznice. • Najčešće se izražava kao 1,10,100, 1.000 ili 10.000novčanih jedinica
Osnovni elementi obveznice • Kamatna (kuponska) stopa • koristi se za određivanje iznosa kamate koju će vlasnik obveznice dobiti, • iznos kamate se izračunava korišćenjem procentnog računa na preostali dio nominalne vrijednosti (glavnice) obveznice, • ukoliko nije eksplicitno naznačeno kamatna stopa se odnosi na godišnju kamatnu stopu (p.a.), • viša kamatna stopa vodi većem prinosu iz obveznice. K - iznos kamate N - nominalna vrijednost obveznice r - kamatna (kuponska stopa)
Osnovni elementi obveznice • Rok dospijeća obveznice • je rok do kojeg će vlasniku obveznice biti isplaćena nominalna vrijednost obveznice i kamate, • obveznica prestaje da važi nakon isteka roka dospijeća, • rok dospijeća se utvrđuje prilikom emisije obveznice, • rok dospijeća se kreće od nekoliko dana do više desetina godina (postoje obvezniceemitovanesarokomdosijeća od više stotina godina), • obveznice sa dužim rokom dospijeća najčešće imaju veću stopu prinosa, ali postoje i izuzeci od ovog pravila.
Razlika između prinosa na dugoročne i kratkoročne obveznice Izvor:Bodie, Kane i Marcus, 2006
Otplatni plan obveznice • Za pravljanje otplatnog plana obveznice koriste se osnovni elementi obveznice: • Kamatna stopa; • Nominalna vrijednost; • Rok dospijeća; • Periodika isplate kamate i glavnice. • Primjer: prva emisija obveznica opštine Laktaši (LKSD-O-A); • Nominalna vrijednost 100 KM; • Kamatna stopa 5,75 % godišnje na ostatak glavnice; • Rok dospijeća 6 godina od datuma emisije; • Datum emisije 23.06.2008. • Anuitetna obveznica, polugodišnja isplata glavnice (10%) i kamate:
Zašto emitovati obveznice? • Fleksibilnost – emitent odlučuje o uslovima otplate duga za razliku od bankarskog kredita (npr. anuitetne obveznice, visina kamatne stope, rok dospijeća, grace period), • Niža kamatna stopa – viši kreditni rejting može da znači nižu kamatnu stopu u odnosu na kredit od banke, • Likvidnost – niži zahtijevani prinos od strane investitora, • Transparentniji način finansiranja razvojnih i investicionih projekata,
Zašto emitovati obveznice (nastavak)? • Velika zaduživanja – efikasniji način • Kolateral - mogućnost zaduživanja bez kolaterala (hipoteka), • Ročnost- mogućnost zaduživanja na veoma duge rokove, • Marketinški efekat- finansiranje projekata zajedno sa građanima i institucijama – primjer opština Laktaši: “Igrajmo zajedno”
Regulatorni okvir • Zakon o tržištu hartija od vrijednosti (Službeni glasnik RS, 92/06, 34/09 i 30/12) • Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske (Službeni glasnik RS, 71/12) • Pravilnik o uslovima i postupku emisije hartija od vijednosti (Službeni glasnik RS, 60/12), • Pravila Banjalučka berze, • Pravilnik o registraciji i prenosu hartija od vrijednosti (Službeni glasnik RS, 34/11,40/12 i 25/13).
Vrste emisija obveznica (ZTHOV) • Emisija bez obaveze izrade prospekta • prodajaobveznica kvalifikovanim investitorima, • ako je broj kupaca manji od 11, • ako će svaki investitor uplatiti najmanje 100.000 KM, • pojedinačna nominalna vrijednost obveznice najmanje 100.000 KM, • emisija manja od 200.000 KM, itd. • Javna emisija • obveznice se prodaju najširoj investicionoj javnosti (pojedinci, banke, osiguravajuće kuće, investicioni fondovi, preduzeća...), • objavljivanje javnog poziva i obavezna izrada prospekta – informacije za investitore, • veća mogućnost prikupljanja velikih iznosa sredstava ( emitovanje državnih obveznica u mlrd. EUR ili USD).
Zašto kupovati obveznice ? • Investitori kupuju obveznice da bi ostvarili prinose na svoja ulaganja (kamata + kapitalna dobit), • Likvidnost -mogućnost prodaje obveznica prije roka dospijeća na berzi, • Poreski tretman obveznica – prihodi od ulaganja u obveznice su neoporezivi (u Republici Srpskoj pravna i fizička lica ne plaćaju porez na prihode od ulaganja u obveznice), • Disperzija rizika kroz diverzifikaciju portfelja (nekretnine, novac, zlato, akcije, obveznice...), • Izmirenje poreskih obaveza obveznicama Republike Srpske (specifično za Republiku Srpsku).
Prinosi od ulaganja u obveznice • Prinos od ulaganja u obveznice koje se kupe (upišu) u primarnoj emisiji i drže do roka dospijeća jednak je kamatnoj stopi obveznice, • Investitori uvijek zahtijevaju veću kamatnu stopu, dok emitenti nastoje da dobiju sredstva po nižoj kamatnoj stopi, • Emitenti sa lošijim kreditnim rejtingom moraju da ponude više kamatne stope da bi privukli investitore.
Prinos do dospijeća (YTM) • Prinos koji se ostvaruje kupovinom obveznica na berzi po tržišnoj cijeni: • Prinos do dospijeća je prosječan godišnji prinos koji investitor ostvaruje kada kupi obveznicu i drži je do roka dospijeća pod uslovom da sve novčane tokove reinvestira po stopi prinosa (složeni kamatni račun). • Koriste se specijalni kalkulatori za računanje prinosa do dospijeća (www.blberza.com )
Umjesto zaključka • Relativno veliki broj emisija municipalnih obveznica u Republici Srpskoj (regionalni lider?!), • Nelikvidne obveznice - smanjen interes investitora, • Uvođenje market mejkera (podržavalac likvidnosti) odmah nakon uvrštenja na berzu, • Emitovanje obveznica osiguranih prihodima investicije koja se finansira, • Izbjegavati emisije obveznica za refinansiranje postojećih obaveza, • Pažljiva i odmjerena komunikacija sa investitorima nakon uvrštavanja na berzu (sistem spojenih posuda).
Hvala za pažnju!!! Nebojša Vuković Banjalučka berza nebojsa.vukovic@blberza.com