Utjecaj istraživanja razvoja mozga n a nov i pristup podsticanja ran o g rasta i razvoja djece

1. Utjecaj ljubavi i njege na rani razvoj mozga Utjecaj istraživanja razvoja mozga na novipristuppodsticanjaranog rasta i razvoja djece Doc.dr.sc. Milivoj Jovančevićprimarijus

2. Za vrijeme prenatalnog razvoja, stanice mozga nastaju zapanjujućom brzinom od oko 250.000 stanica u minuti. Koncem dvadesetog tjedna fetalnog života stvorene su milijarde neurona.

3. Pri rođenju, mozak dosegne 70% veličine i 25% težine odraslog mozga. Najveći dio kasnijeg prirasta težine se događa na račun razvoja sinaptičkih veza između neurona. Ove sinaptičke veze umrežuju moždane stanice i omogućavaju međusobni prijenos signala.

6. Milijarde sinapsi nastaju za vrijeme perinatalnog razvoja. Ovaj se proces naziva sinaptogeneza i on određuje kako se pojedine funkcionalne poveznice između neurona organiziraju u neuronsku mrežu, čime se određuje i njihovo funkcioniranje.

7. U procesu razvoja, neuroni odgovaraju na stimulaciju iz okoline međusobnim povezivanjem – stvaraju se (granaju) neuronske poveznice. Niti kojima se neuroni povezuju (dendriti) stvaraju složene živčane puteve. Ako je stanica mozga opetovano izložena stimulaciji jednakog obilježja, te poveznice postaju deblje. Ukoliko se podražaj ne ponavlja, poveznice se stanjuju i ubrzo nestaju (“sasuše” se). Konačni učinak je gusta mreža neuralnih puteva koji nastaju kao posljedica fizioloških procesa podstaknutih stimulacijom i učenjem.

10. Povećanje veličine i težine mozga su predvidljivi neurofiziološki rezultati stimulativnog utjecaja okoliša na njegov razvoj.

11. Plasticitet mozga Mozak ima sposobnost mijenjanja fizičkih, kemijskih i strukturnih obilježja kao odgovor na vanjske podražaje – doživljaje iz okoline. Arhitektura svakog ljudskog mozga se mijenja pod utjecajem svih novostečenih vještina i znanja.

20. Kako okolina mijenja strukturu mozga?

22. Mozak u dobi od 25 tjedana gestacije

28. Doživljaji kojima je dijete izloženo predstavlja podsticaj koji pokreće aktivnost između dendrita i aksona te nastaju sinapse. Načini na koji dojenče i malo dijete odgovara na socijalne i fizičke utjecaje okoliša ima značajnog utjecaja na stvaranje sinapsi.

29. U daljnjem tijeku razvoja djeteta, sinapse postaju sve složenije, poput mladog drveta koje pruža nove grane i ogranke. Od poroda pa do navršene 3 godine u mozgu nastaje više sinapsi nego što će biti potrebno u odrasloj dobi. U usporedbi sa odraslim mozgom, u dobi od 3 godine, mozak ima dvostruko više međusobnih veza između svojih 100 milijardi neurona koji se nalaze u kori velikog mozga.

30. Rani razvoj mozga: “sušenje” sinapsi(synaptic pruning)

31. Sinapse koje se često koriste ostaju trajno. Sinapse koje se rijetko koriste bivaju eliminirane procesom sinaptičkog “sušenja”. Nakon treće godine, sinaptogeneza se usporava i traje, po prilici, do desete godine.

32. Povećanje broja sinapsi, potom smanjenje novorođenče6 godina 14 godina

38. Doživljaji igraju važnu ulogu u procesu povezivanja moždanih stanica Kako bi pomogli djetetu da bude uspješno, trebamo osigurati mnoštvo pozitivnih socijalnih prilika i mogućnosti učenja, kako bi sinapse koje su njima podražene ostale trajno. Za neke razvojne procese postoje kritični periodi – vrijeme kada se odvijaju. Stimulacije izvan ovih perioda nisu niti izdaleka tako učinkovite ako u vrijeme kada se promjene događaju podražaji izostanu!

39. Kritični periodi Istraživanja pokazuju da je za neke procese stvaranja mozga nužno osigurati odgovarajuće podražaje u pravo vrijeme. Kritični periodi predstavljaju uske “prozore” vremena za vrijeme kojih je određeni dio tijela najosjetljiviji na odsustvo podražaja ili na utjecaj iz okoliša.

40. Kritični periodi Razvoj vida je dobar primjer: Ako dojenče ne vidi svjetlost u prvih 6 mjeseci života, živci koji sprovode signal od oka prema centru za vid u mozgu će atrofirati.

41. Osjetljiva razdoblja Osjetljiva razdoblja predstavljaju područja mogućnosti određenih načina učenja. Za razliku od kritičnih perioda, ta su razdoblja manje precizno određena i najčešće predstavljaju dulje periode vremena u kojima se vještine poput učenja drugog jezika, nalaze pod specifičnim utjecajima.

42. Rani razvoj govora

43. Rani razvoj govora Dojenčad progovore prve riječi u dobi od 10 – 12 mjeseci. ALI: počinje li tek tada njihovo zanimanje za govor? NITI SLUČAJNO!

44. Dojenčad je osjetljiva na govor neposredno nakon poroda (ako ne i u vrijeme dok se nalaze u trbuhu)! U dobi od 4 dana pokazuju zapanjujuće sposobnosti.

45. Mnogi pokusi, koristeći se metodom praćenja brzine sisanja(High-Amplitude Sucking Procedure)su potvrdili da djeca u dobi od 2-4 dana mogu razlikovati njihov, domaći, jezik od stranog! Mehler (1988): French-Russian at 4 days Moon et al (1993): English-Spanish at 2 days (bilingual kids)

46. Kako to dojenčad postiže? Dojenče razlikuje jezik temeljem ritmičkih obilježja govora. (hipoteza ritmičke diskriminacije obilježja jezika)

47. Jezik i plasticitet mozga Zbog toga djeca u dobi do 5 ili 6 godina nauče govoriti strane jezike bez naglaska. Zbog toga djeca koja su bila godinama u izolaciji (zlostavljana zatvaranjem u podrume) kasnije ne mogu naučiti govoriti. Zbog toga odrasli teže uče strani jezik i gotovo nikad ga ne govore bez naglaska.

48. Muzika Podstiče rani razvoj govora

49. Periodi optimalnog razvoja

50. Svaki trenutak je važan! Doživljaji su poput hrane za mozak. • Bogatstvo ljubavi i zdrave stimulacije omogućavaju mozgu rast i uspješan razvoj. • Poticajno ozračje pospješuje razvoj inteligencije i individualnih prednosti.