1 / 43

Aristotel

Aristotel. Dr. sc. Anđelko Milardović. Struktura predavanja. Bilješka o Aristotelu Aristotel on-line Corpus aristetolicum Aristotelova etika Aristotel ‘Politika’ – raščlamba Knjiga prva Knjiga druga Knjiga treća Knjiga četvrta Knjiga peta Knjiga šesta Knjiga sedma Knjiga osma.

polly
Download Presentation

Aristotel

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Aristotel Dr. sc. Anđelko Milardović

  2. Struktura predavanja • Bilješka o Aristotelu • Aristotel on-line • Corpus aristetolicum • Aristotelova etika • Aristotel ‘Politika’ – raščlamba • Knjiga prva • Knjiga druga • Knjiga treća • Knjiga četvrta • Knjiga peta • Knjiga šesta • Knjiga sedma • Knjiga osma

  3. Bilješka o Aristotelu • Aristotel (384.-324. pr. Krista) • Rođen u Stagiri • 20 godina bio Platonov učenik u njegovoj Akademiji • Oko 324. pr. K. pozvan za učitelja Aleksandru Velikom • U Ateni je osnovao svoju peripatetsku školu • Od njegovih sačuvanih spisa sastavljen je corpus aristetolicum: • knjige o logici (nazvane Organon (oruđe)) • prirodoznanstvena djela • metafizika • etički spisi • knjige o estetici

  4. Aristotel on-line http://www.filozofija.net/ http://free-zg.t-com.hr/uu-hr/aristotel.htm http://www.philo.de/Philosophie-Seiten/personen/aristoteles.shtml http://www.nyu.edu/pages/linguistics/courses/v610051/aristote.html http://www.utm.edu/research/iep/a/aristotl.htm http://www.philosophypages.com/ph/aris.htm http://www.wsu.edu:8080/~dee/GREECE/ARIST.HTM

  5. Aristotelova etika • Njegova etika za objekt ima područje ljudske prakse kao djelovanja utemeljenog na odluci • Svako biće po naravi teži prema sebi svojstvenom dobru u kojem pronalazi svoje dovršenje • Ljudsko dobro je djelatnost duše prema razumu • U njoj kao konačni cilj svoje težnje čovjek pronalazi eudaimoniju (blaženstvo), koje je neovisno o vanjskim okolnostima • Da bi specifično dobro suše bolje odredio Aristotel razlikuje dijanoetičke i etičke kreposti

  6. Aristotelova etika • Dijanoetičke kreposti • U čistom su djelovanju samog uma • Aristotel razlikuje teorijski i praktični um • Među njima je za etičko djelovanje odlučujuća samo razboritost • Etičke kreposti • Čovjek ih već zatječe • Posredovane su poretkom u društvu i državi (polis) • Svoju valjanost primaju od tradicije i općeg suglasja (npr. promišljenost, velikodušnost) • Uvježbavanje postojećih vrednota u polisu je bitni dio moralnog formiranja

  7. Aristotel “Politika”Hrvatska sveučilišna naklada, 1992.Raščlamba: dr. sc. Anđelko Milardović, studeni, 2005.

  8. Knjiga prva • Započinje definicijom polisa/grada kao oblika društvenosti utemeljenog na zajedništvu čija je svrha neko dobro • Najviše zajedništvo koje sadržava ostale oblike zajedništva što počiva na dobru Aristotel naziva državom ili državnim zajedništvom 1252a (5) • Definicija pod utjecajem etike s naglaskom na dobru ‘bilo ono zbiljsko ili prividno’ • Riječ je o teleološkom motrištu • Zajedništvo se ovdje može odrediti kao ‘bivanje udvoje’ tj. odnos ‘vladajuće i vladano’ čija je svrha opstanak 1252a (30) • Vladajuće je po naravi gospodareće, a vladano robujuće

  9. Knjiga prva • Prvi tip zajedništva je selo/naselina izniklo od jednog doma sastavljeno od istomišljenika. Po Aristotelu je to obitelj (istomišljenici), srodnici 1252(20) • Već spomenuti grad nastaje iz nekoliko sela, kao tip zajedništva ‘potpune samodostatnosti’ • Nastao je ‘poradi pukog življenja’ i opstoji ‘poradi dobra življenja’ 1252b (27) • Aristotel grad određuje kao oblik društvenosti a čovjeka u gradu kao ‘društvenu životinju’ 1253a (5), (10) • Onaj tko je izdvojen iz društvenosti (cjeline) i koji se ponaša samodostatno po Aristotelu je ‘Bog ili životinja’ 1253a (29)

  10. Knjiga prva • Podrijetlo zajedništva i društvenosti Aristotel vidi u porivu za zajedništvom: ‘Po naravi dakle postoji poriv u svima za takvim zajedništvom’ 1253a (29, 30) • Ako je čovjek odvojen od zakona i pravde onda je on po Aristotelu ‘najgori od svih’ • Aristotel razlikuje pravdu od pravednosti • ‘pravednost je dočim društvena. Jer pravda je poredak državnog zajedništva, a pravednost je prosudba pravednoga’ 1253a (35) • Grad se sastoji od domaćinstava. Domaćinstvo se temelji na gospodarstvu, ekonomiji. Oikos – nomos ili zakonitosti upravljanja kućom • Aristotel govori o savršenom domaćinstvu, koje se sastoji od ‘robova i slobodnjaka’

  11. Knjiga prva • Rob je onaj koji po naravi ne pripada sebi nego drugome. Njegova bit je pripadnost drugome • Pripadnost drugome stavlja ga u poziciju vladanoga (onim kojim se vlada) • Rob i slobodnjak određuju se po kreposti i nevaljalosti • Prema tomu ‘jedno mora biti vladano, a drugo vladati…’ 1255b (4, 5) • Rob je dio imovine 1256a • U dijelu o ekonomiji Aristotel govori o umijeću stjecanja novca i razmjeni – trgovina • Novac je nastao poradi ‘nužnosti razmjene’ 1257b • Prva knjiga završava nakanom istraživanja najboljeg državnog poretka 1260 (20)

  12. Knjiga druga • Počinje s nakanom istraživanja najboljeg državnog poretka • Na jednom mjestu državu određuje kao ‘neko mnoštvo..’ 1261a (20) • Ona ne nastaje od ‘sličnika’ kao obitelj 1261a (22) • U 1263b (35) Aristotel ponavlja određenje države kao mnoštva, a kaže kako ‘treba je odgojem činiti zajedničkom i jednom’ • Odgoj bi trebao voditi skladu države • Glede blaženstva dijelova i cjeline u državi Aristotel kaže: ‘Ali nemoguće je da cjelina biva blaženom ako svi njezini dijelovi ili većina ili neki od njih ne posjeduju blaženstvo’ 1264b (15) • Glede imutka građana i njegova uređivanja zakonima , zakonodavac je u položaju osobe kojoj ‘nije dostatno izjednačavati imutke, nego treba težiti sredini’ 1266b (25) • Država se treba urediti prema unutra i prema van

  13. Knjiga treća • Postavlja temeljno pitanje iz filozofije politike: ‘Što je napokon država?’ 1274b (35) • Aristotel razlikuje državnika, zakonodavca i državni poredak: ‘ Vidimo kako je sav posao državnika i zakonodavca oko države, dok je državni poredak nekakav raspored stanovnika države’ 1274b (35) • Država kao složevina sastavljena od dijelova • Istraživanje država Aristotel započinje istraživanjem dijelova, dakle od građana tj. ‘prvo treba istražiti o građaninu. Jer država je neko mnoštvo građana’ 1275a • Tko je građanin? Aristotel uviđa spor glede određenja građana oko kojeg se spori • Građanin u pučkoj vladi nije i onaj ‘u vladavini malobrojnih’ 1275a (5)

  14. Knjiga treća • Građanin se ne postaje po stanu, jer negdje stanuje • Čime se određuje građanin? Aristotel: ‘Sudioništvom u sudstvu i vlasti’ 1275a (25). To su oni koji sudjeluju: ‘Dakle, kao građane određujemo one koji u tome sudjeluju. To bi dakle bila odredba gotovo najprikladnija za sve one koji se nazivaju građanima.’ 1275a (33-35) • Građanin se razlikuje prema državnom poretku: ‘ tako je i građanin nužno drugačiji prema svakom pojedinom državnom poretku’ 1275b (5) • Aristotelovo određenje građana s obzirom na sudioništvo najviše odgovara pučkoj vladavini tj. ‘najviše je to u pučkoj vladavini, dok u drugima može biti, ali i ne mora. U nekim porecima ne postoji puk, i ne govori se o skupštini, nego o savjetima…’ 1275b (5-10)

  15. Knjiga treća • Na upit tko je građanin i što je država odgovor pronalazimo u 1275b (20). Aristotel: ‘Jer onaj tko ima moć sudjelovati u savjetodavnoj i sudbenoj vlasti, toga ga nazivamo građaninom dotične države, a državu mnoštvo takvih sposobno za samodostatan život, jednostavno rečeno’. • Drugo određenje građana moguće je po roditeljskom podrijetlu jer potječe od građana • Glede državnih poredaka Aristotel kaže da se neki državni poreci ‘oslanjaju na silu, a ne na zajedničku korist’ • Državni poredak obično je izložen u Ustavu. Aristotel: ‘Ako stoji takav način, bjelodano je kako najčešće treba reći da je država ista obzirom na Ustav’ 1276b (10)

  16. Knjiga treća • Slijedi razmatranje o kreposti građana državljana • Jedna od kreposti građana-državljana je spas zajedništva: ‘Isto tako i građanima, iako su oni različiti, posao im je spas zajedništva, a zajedništvo je državni poredak. Zbog toga i krepost građana mora biti prema državnom poretku’ 1276b (30) • Više je državnih poredak. Aristotel govori o više kreposti građana, državljana. Ističe onu savršenu. Savršena krepost je dobar čovjek: ‘A dobar čovjek, kažemo, biva prema jednoj kreposti, onoj savršenoj’ 1276b (34) • O najboljem državnom poretku Aristotel kaže kako krepost (dobra) građanina i dobra čovjeka nije ista kreposti vladatelja. Pa se otriva da je prava krepost građanina i vladatelja ‘uzmoći lijepo i vladati i biti vladan’ • Vladavina ‘pri kojoj se vlada jednakima po rodu i slobodama. Takvu naime nazivamo ustavnom vladavinom, koju treba vladatelj naučiti tako da bude vladanik …‘1277b (10)

  17. Knjiga treća • Aristotel tvrdi da ‘ne može dobro vladati onaj kojim se dobro ne vlada’ • U odnosu na državu državni poredak je raspored u državi svih ostalih vlasti, a najviše one glavne 1278b (10) • U pučkim vladavinama ili pukovladama (demokracijama) glavni je puk, u manjinskim – manjina. Prema tomu ‘kažemo kako je tima i državni poredak različit’ 1278b (15) • Poradi čega je nastala država i koliko je oblika vladavine? • Ispravnim državnim porecima Aristotel smatra one ‘koji uzimaju u obzir zajednički probitak…’ 1278b (20) • Ako pak vode računa samo o probitku vladatelja po Aristotelu su pogrešni. Zapravo, samosilnički. • Aristotel određuje državu kao zajednicu slobodnih ljudi • Koliko je državnih poredaka? Koji su među njima ispravni?

  18. Knjiga treća • Bit državnog poretka je državna uprava. Poredak i uprava za Aristotela imaju isto značenje • Državna uprava kao i suveren može biti: • Jedan • Manjina • Većina • Aristotel na jednom mjestu kaže ‘kada pak jedan ili manjina ili većina vladaju na zajednički probitak, takvi su državni poreci nužno ispravni; dočim oni koji su na zasebničku korist, bilo jednoga ili manjine, bilo većine, ti su zastrane’ 1279a (25-30)

  19. Knjiga treća • Tipologija poredaka i njihove zastrane: • Jednovladu u ime zajedničke koristi Aristotel naziva kraljevstvom (basileia) • Vlast manjine naziva ‘vladavinom najboljih’ (aristokracija) • Vlast mnoštva (većine) kada vlada na zajedničku korist – ustavna vladavina (politea) • Zastrane spomenutih oblika vladavine su: • Samosilništvo (turannis) za kraljevstvo • Vladavina malobrojnih (oligarchia) za vladavinu najboljih • Pučka vladavina za ustavnu vladavinu (demokratia) • Samosilništvo smjera koristi samovladama • Vladavina malobrojnih na korist bogataša • Pučka vladavina na korist siromaha, dočim zajedništvu na korist nije nijedna od njih 1279a (30, 35, 40), 1279b (5, 10)

  20. Knjiga treća • Karakteristike pobrojanih poredaka tj. ‘što je svaki pobrojani poredak’ • Aristotel se dalje pita: ‘koje odredbe postavljaju vladavine malobrojnih i pučke vladavine, i što je pravednina u jednome i drugome poretku’ 1280a (10) • Samosilništvo – jednovlada ili gospodstvo jednoga nad državnim zajedništvom • Vladavina malobrojnih – vlast u poretku drže imućnici • Pučka vladavina – vladavina neimućnika 1279b (15) • Pravedno = jednako, koje i jest, ali ne svima, nego samo nejednakima • Nejednako = čini se pravednim, pa i jest ali ne svima, nego samo nejednakima • Ljudi se nisu udružili u državu samo poradi življenja, nego prije poradi dobra življenja 1280a (30, 35)

  21. Knjiga treća • U 1281a Aristotel dopunjava prethodno određenje države: ‘Država je zajedništvo rodova i sela u savršeno i samodostatno životu. To je pak, kako kazasmo, blaženo i lijepo življenje’ 1281a • Državno zajedništvo nije poradi pukog suživljenja već biva radi lijepih činidbi 1281a (5) • Glede navika o državi i filozofiji države Aristotel raspravlja u 1282b (15,20): ‘budući je pak u svim znanostima u umijećima svrha dobro, najveće je i najviše u najglavnijoj od svih, a ta je nauk o državi • Dobro države je ono pravedno, koje je opet na zajedničku korist • Uređivanje države na zajedničku korist teško ide poradi neobaziranja ljudi na istu. Aristotel: ‘ali se u državama tako ne događa, jer se ljudi ne obaziru na korist zajedničke države, već se ostarcizmom služe u stranačke svrhe

  22. Knjiga treća • Dakle, u izopačenim državnim porecima, jasno je kako je takvo što zasebično korisno i pravedno, samo je isto tako bjelodano da to nije i naprosto pravedno’ 1284b (20) • U tipologiji državnih poredaka kraljevstvo je po Aristotelu ‘jedan od ispravnih državnih poredaka’ 1284b (20) • Aristotel dalje istražuje ‘je li korisnije da vlada ‘najbolji muž ili da vladaju najbolji zakoni?’ • Tipovi kraljevstava 1285a • Kraljevstvo iz junačkog doba po pristanku podanika s ograničenim ovlastima – kralj kao vojskovođa i sudac • Barbarsko-nasljedna samosilnička vladavina u skladu sa zakonom • Izborno samosilništvo • Kraljevstvo gdje jedan vlada svime

  23. Knjiga treća • Vladateljima kaže da se trebaju pridržavati sveopćeg načela • Državama bi bilo bolje izabrati vladavinu najboljih (aristokracija) nego kraljevstvo 1286b (5) • Aristotelova tranzicija poredaka: • Kraljevina -> ustav (nastalo mnogo sličnih po kreposti) • Ustav -> vladavine malobrojnih • Vladavina malobrojnih -> samosilnička vladavina • Samosilnička vladavina -> pučka vladavina 1286b (10-15) • U razmatranju tipova vladateljstva Aristotel kaže da je najbolje i najpravednije kad vlada zakon, ‘stoga je pravedno da ništa više ne vladaju nego što se s njima vlada. I to redomice i naizmjence. A to je već zakon. Jer red je zakon i bolje je izabrati da zakon vlada negoli jedan između građana, i prema istome razlogu, iako bi bilo bolje da neki vladaju, ipak te treba postaviti kao zakonočuvare i službenike zakona.’ 1286b (20)

  24. Knjiga treća • Vladavina zakona = vladavina Boga i uma • Glede vladatelja i zakona: ‘jer dobro sudi svaki vladatelj odgojen na zakonu.’ 1286b (25) • Knjigu treću završava nakanom kazivanja ‘o najboiljem državnom poretku, kojim načinom po naravi nastaje i kako se zasniva.’ 1288b (5)

  25. Knjiga četvrta • Otvara pitanje najboljeg državnog poretka i znanosti koja bi ga trebala istražiti 1288b (25) • Aristotel kaže da ‘dobar zakonodavac i istinski državnik ne smije smetnuti s uma ni naprosto najbolji poredak ni najbolji po danim okolnostima…’ 1288b (25) • Skreće pozornost na potrebu spoznaje poretka koji bi najviše odgovarao svim državama. I dalje: ‘ne treba razmotriti samo najbolji poredak, nego i mogući, te slično i onaj lakše ostvariv i zajedničkiji svima.’ 1288b (40) • Zatim slijedi druga definicija državnog poretka: ‘naime državama je državni poredak raspored (sustava) uprave, kojim se načinom raspodjeljuje, i što je vrhovništvo u državi, te što je svrha svake pojedine zajednice.’ 1289a (15)

  26. Knjiga četvrta • O odnosu zakona i načela državnog poretka Aristotel ovako zbori: ‘zakoni su dočim odvojeni od samih načela državnog poretka, prema njima trebaju vladatelji vladati i štititi od njihovih prekršitelja.’ 1288b (20) • U četvrtoj knjizi Aristotel potvrđuje tri prethodno istaknuta dobra poretka, tj. ‘tri ispravna oblika državnog poretka: kraljevina, vladavina najboljih i ustavna vladavina, te na tri njihove zastrane: samosilništvo, vladavina malobrojnih, pučka vladavina • Slijedi prikaz ustavne vladavine: • Ustavna vladavina kao ‘pučka vladavina’ (1290a (20)) • Za pučku vladavinu Aristotel kaže da postoji ‘kad su slobodnjaci vrhovna vlast, a vladavina nekolicine kad su to bogataši…’ 1290b

  27. Knjiga četvrta • Država se po Aristotelu sastoji od mnogih dijelova. Nju tvore ovi staleži (1291a) • Ratari • Rukotvorci (umjetnici) • Trgovci • Najamnici • Ratnici • Robovi • Imućnici • Upravitelji državnih poslova …’jer bez vladatelja ne može bivati država. Mora dakle biti onih koji su uzmožni vladati i služiti državi u tim službama, bilo neprekidno, bilo redimice..’ 1291a (35) • Savjetnici • Suci

  28. Knjiga četvrta • Glede pučke vladavine, ona je zastrana od ustavne vladavine • U 1289b (10) Aristotel kaže…’najgora je pučka vladavina, koja je opet od najgorih najbolja.’ • No, čini se, ima više oblika pučke vladavine: • Prema jednakosti • Pučka vladavina prema jednakosti – ne smiju premašivati niti neimućni, niti imućni, te da nijedni nemaju vrhovništvo nad drugima, nego da su slični i jedni i drugi • Nju resi: a) sloboda; b) jednakost; c) puk kao većina; d) odluke većine • Takav je poredak nužno pučka vladavina 1291b (30,35)

  29. Knjiga četvrta • Prema imutku • Službe se u vlasti podjeljuju dohodarinama; ‘svatko sa stanovitim imutkom sudjeluje u vlasti; onaj tko izgubi imutak – ne sudjeluje 1292a • Participacija građana i vladavina zakona • ‘treći je oblik pučke vladavine u kojem sudjeluju svi građani koji su besprijekorna podrijetla, a vlada sam zakon.’ 1292a • Građani i zakon • ‘u četvrtom obliku pučke vladavine svakomu je dopušteno sudjelovati u vlasti, samo ako je građanin, ali i tu vlada zakon.’ 1292a (5) • Vrhovništvo pripada mnoštvu • ‘u petome obliku pučke vladavine sve ostalo je isto, samo što vrhovništvo pripada mnoštvu, a ne zakonu.’ 1292a (5)

  30. Knjiga četvrta • Poredak kojeg Aristotel određuje kao ‘vladavina najboljih’ (aristokracija) sastavljen je prema krepostima • Poredak kojega u 1290a (20) Aristotel naziva ustavna vladavina (politeia) jasnije određenje dobiva u 1293b (35). Aristotel: ‘jer ustavna vladavina općenito rečeno mješavina je vladavina manjine i pučke vladavine • Vladavinom manjine ili malobrojnih (oligarchia) Aristotel naziva vladavinom u kojoj se vlast podjeljuje: • Dohodarinama (imutkom) sudjelovanjem u državnoj upravi • Visokim dohodarinama kada se stječu visoki položaj u državi • Nasljeđivanjem oca • Ne zakonima već vladateljima 1292b

  31. Knjiga četvrta • Samosilništvo je od svih oblika državnih poredaka ‘najmanje državni poredak’ • Oblici samosilništva • Izborno jednovladarstvo/samovladarstvo • Vladari/vladateljstvo ne prema zakonu nego ‘prema vlastitoj ćudi’ • Vladateljstvo kada vladar vlada svima i sličnicima i boljima od sebe na svoju korist, a ne na korist svojih podanika, te stoga protiv njihove volje 1295a (20) • Život države je ustav u kojemu su istaknute kreposti države: ‘a te iste odredbe kreposti i opačine moraju biti i za državu i njezin ustav, jer je ustav život države’ 1295b • Aristotel je najbliži poretku koji se temelji na krepostima - aristokracija

  32. Knjiga peta • Aristotel započinje opisom nastanaka pojedinih vladavina i poredaka 1301a (30) • Podrijetlo pučke vladavine – u jednakosti • Podrijetlo manjinske vladavine – u nejednakosti prema imutku • Pravednost i nepravednost mogu biti uzrokom buna i okreta državnih poredaka: ‘počela su ti, dakle, tako reći, i sama izvorišta buna, ono što ih potiče da se bune. Stoga i promjene bivaju dvostruko’ 1301b • Promjene uslijed buna: • Protiv državnog poretka – iz pučke vladavine u vladavinu manjine • Ne protiv državnog poretka – postojeće ustrojstvo pretpostavljaju drugima, i samo ga žele preuzeti u svoje ruke, bilo ono manjinska vladavina ili jednovlada

  33. Knjiga peta • Aristotel se bavi dalje istraživanjem početaka i uzroka buna, razloge koji potiču ljude na bunu • Općenit uzrok bunama: jer jedni se bune poneseni jednakošću, kad smatraju kako im je gore, i ako su jednaki s onima koji imaju više; drugi su pak gonjeni nejednakošću i nadmoćnošću kad pretpostavljaju kako, iako su nejednaki, ipak nemaju više, nego jednako ili manje (što kao zahtjev može biti pravedno, a može biti i nepravedno) • Naime, oni što su potčinjeni bune se kako bi bili jednaki, dok oni što su jednaki (bune se) kako bi bili viši. 1302a (30) • Uzroci pobuna mogu još biti: zbog dobitaka, zbog gubitaka, časti, pravednosti, svađe, zazora, obijesti, porasta moći

  34. Knjiga peta • Slijedi opis povijesnih primjera pobuna i promjene državnih poredaka 1302b i 1304b • Državni se poreci mijenjaju 1304b (10): • Pomoću nasilja • Pomoću obmane • Državni se poreci čuvaju: • Ne protuzakonitim činidbama • Ne vjerovanjem smicalicama • Vjerovanjem strahu podanika • Sprječavanjem svađa i buna među značajnicima s pomoću zakona • odgoj • Glede odgoja u ulozi čuvanja državnog poretka Aristotel: ‘jer nikakve koristi ni od najkorisnijih zakona uz koje pristaju svi građani, ne budu li mladi privikavali i odgajali u duhu državnog poretka… 1310a (12,15)

  35. Knjiga šesta • Zbori o načinu ustrojavanja pučkog državnog poretka po načelu pravde i slobode • ‘osnova pučkog državnog poretka je sloboda’ 1317a (40) • Tome smjera svaka pučka vladavina 1317b • U pučkoj vladavini pravedno je ono što je prema broju postavljeno, ‘a ne prema dostojanstvu’ • Mnoštvu pripada vrhovništvo po broju • Obilježje pučkog državnog poretka je izbor tj. ‘živjeti kako tko hoće’ 1317b (10) • Za sve službe u vlasti biraju se svi između svih; svi vladaju svima pojedinima i svaki pojedini naizmjence svima

  36. Knjiga šesta • Ždrijebom se izabiru položaji u vlasti • Za upravne položaje ne zahtjeva se nikakva dohodarina 1317b (17, 20) • Nitko ne može dvaput imati isti položaj • Službe su u vlasti kratkotrajne • Sudačke dužnosti obavljaju svi • Skupština ima vrhovnu ovlast nad svim stvarima ili nad najvećima

  37. Knjiga šesta • Obilježja pučke vladavine u odnosu na aristokratsku i oligarhijsku su: • Prostoća podrijetla • Siromaštvo • Neobrazovanost • pravednost • Glede pravednosti Aristotel ovako zbori: ‘jer zagovornici pučke vladavine kažu kako je pravedno ono što odobri većina..’ 1317b (15) • Slijedi opis ustroja državnih službi

  38. Knjiga sedma • Počinje pitanjem: ‘o najboljem državnom poretku tko želi provesti prikladno istraživanje treba odrediti prvo koji je život najdostojniji izbora’ 1323a • Slijedi razmatranje o blaženstvu, kreposti, sreći i razboritosti pojedinca i države • Blažena je ‘država koja je najbolja i djeluje lijepo’ 1323b (30) • Krepost i razboritost utjelovljuju ljepotu čovjeka i države. Aristotel: ‘i nema lijepa djela, ni u čovjeku, ni u državi, bez kreposti i razboritosti’ 1323b (30-35) • O hrabrosti, pravednosti, razboritosti i umjerenosti Aristotel piše u kontekstu etičkih obilježja države: ‘jer hrabrost neke države, te pravednost i razboritost (ili umjerenost) imaju istu moć i oblik kakvu ima svaki pojedini među ljudima koji se naziva (hrabrim) pravednim i razboritim, umjerenim’ 1323b (30-36)

  39. Knjiga sedma • Koji je najbolji život pojedincu i državi? Aristotel odgovara: ‘onaj s krepošću što je toliko opskrbljena izvanjskim dobrima te može sudjelovati u činima koji su prema kreposti’ 1324a • Što je bjelodano glede najboljeg državnog poretka? • Aristotel kaže. ‘kako mora biti najbolji onaj državni poredak što je uređen tako da u njem svatko najbolje čini i živi blaženo’ 1324a (25). Ovo je određenje najbliže Platonovoj pravednoj državi • Dopunska definicija države: ‘država je, naime, zajedništvo sličnih poradi najboljeg mogućeg života. I budući je blaženstvo najbolje , a ono je djelatnost i savršena primjerena krepost…jasno je kako je to uzrok što postoje (mnoge) vrste država i više različitih državnih poredaka’ 1328a (35,40)

  40. Knjiga sedma • Različiti državni poreci nastaju zbog sudioništva i ne sudioništva svih u svima. Aristotel: ‘jer, kao što rekosmo, mogu i svi sudjelovati u svim stvarima, te ne svi u svima, nego neki u nekima. Otuda, naime, i nastaju različiti državni poreci’ 1328b (25) • Najbolji državni poredak je ‘onaj pri kojem bi država bila najblaženija, dok je ranije rečeno kako je blaženstvo nemoguće bez kreposti…’ 1328b (30) • U 1332a (5,7) Aristotel se pita ‘što je blaženstvo?’ • Blaženstvo je djelatnost i savršena upotreba kreposti…’ • Glede valjanosti države Aristotel kaže da je potonja (ista) valjana ‘kad su valjani građani koji sudjeluju u državnom poretku’ 1332a (35)

  41. Knjiga sedma • Kako čovjek postaje valjan? Odgojem. Aristotel: ‘preostala je zadaća odgoja.jer jedna stvari ljudi uče navikavajući se, a druge slušajući.’ 1332b (10) • I vladatelj i vladari moraju biti dobri muževi, pa se zakonodavac treba pobrinuti da oni postanu dobri muževi, te kojim načinima, i da utvrdi što je svrha najboljeg života.’ 1332b (15,16) • Svršetak sedme knjige završava se pitanjem kakav treba biti odgoj

  42. Knjiga osma • Bavi se odgojnim programom • Zakonodavac treba najveću pozornost pokloniti odgoju mladeži, jer u državama gdje to izostane, škodi se državnom poretku. Treba odgajati u skladu sa svakom pojedinom državom 1337a (15) • Državni poreci imaju svoje običaje: ‘jer svaki pojedini državni poredak ima svoje običaje, koji su izvorno zasnovali dotični poredak i dalje ga održavaju, kao što pučansko (ćudoređe) održava pučku vladavinu, a ono manjinske vladavine – vlast nekolicine i uvijek: što su bolji dotični običaji, to su uzrokom boljeg državnog poretka’ 1337a (15)

  43. Knjiga osma • Odgoj u državi ‘mora biti jedan i isti za sve, i briga o tome mora biti zajednička a ne zasebnička…’ 1337a (25) • Odgoj mora biti uređen zakonom ‘te da on treba biti zajednički, posve je jasno’ 1337a (35) • Pri kraju knjige Aristotel raspravlja o predmetima koji bi se trebali proučavati u odgoju (pjevanje, sviranje, tjelovježba, pjesništvo itd. • Zaključak osme knjige i rasprave o odgoju: ‘bjelodano je dakle kako treba postaviti tri odredbenice u odgoju: sredinu, ono što je moguće, i ono koje dolikuje’ 1342a (30)

More Related