Aristotel

1. Aristotel Život i djelo

4. Stagira - Agora

5. Od svega ostade samo ovaj zid (kojega su za svaki slučaj zabetonirali)

7. Biografija • Rodio se u Stagiri, grčkoj koloniji u Trakiji, 384. pr. Kr. • Njegov otac Nikomah, bio je dvorski liječnik makedonskoga kralja Aminte II., djed Aleksandra Velikog. • Ne zna se je li sam Aristotel radio kao liječnik. • Vjerojatno je imao lijepo djetinjstvo. Živio je na udobnom ali ne i raskošnom dvoru, gdje se najviše držalo do spoja teorijske mudrosti i praktičnog djelovanja. • Ostao je bez oba roditelja još kao dječak i o njemu se brinuo Proksen, vjerojatno očev rođak. • Sa sedamnaest godina poslali su ga na daljnje školovanje u Atenu.

8. školovanje • Priključio se Platonovoj Akademiji. • Platon je podučavao atensku mladež i pripremao ih za svijet odraslih. • Platon je Aristotela nazvao "pametnjakovićem škole": Rekao sam također daAristotelu trebaju uzde, a ne ostruge. • Rasprave o ozbiljnim filozofskim pitanjima često su se vodile navečer pred uzvanicima i učenicima – simposion. • Sjećajući se svog školovanja Aristotel o Platonu i kolegama koristi izraz: naši prijatelji.

9. osamostaljenje • Nakon što je Platon je umro 347. pr. Kr., Aristotel je napustio Akademiju. Ne znamo zašto je otišao. • Možda je mislio da su njega trebali imenovati nasljednikom. • No, vjerojatno je bila posrijedi neka politička igra. Atenjani i Makedonci nisu bili u najboljim odnosima. Možda se mislilo da je Aristotel previše sklon Makedoncima. • Aristotel je bio odsutan 12 godina. Najprije je otišao u Aternej, gradić na maloazijskoj obali s druge strane Egejskoga mora. • Mjesni vladar, ili "tiranin" kako su ih zvali, bio je Hermija, koji je uspostavio malu akademsku zajednicu. • Hermija je Aristotelu i njegovu prijatelju Ksenokratu, koji ga je pratio, dao sve što im je trebalo.

10. obitelj • Aristotel je oženio Hermijinu nećakinju Pitiju, koja mu je rodila kćer. • UPolitici, koju je vjerojatno napisao u to doba, kaže kako je za muškarca idealno sklopiti brak s 37, a za ženu s 18. Budući da je njemu tada bilo 37, možemo pretpostaviti da je Pitija imala 18. • Na žalost, Pitija je umrla. • Poslije je Aristotel našao novu družicu, Herfilu, koja mu je rodila sina Nikomaha, onoga iz Nikomahove etike. • Aristotel je umro prije nje. U oporuci, koja je sačuvana, bio je prema njoj dobar. • Grad-državu Atarnej Perzijanci su osvojili 341. pr. Kr. i Hermiju mučili do smrti. • Neposredno prije toga Aristotel se iz Asosa odselio na otok Lezb. Živio je u Mitileni, glavnom gradu. • Ondje je upoznao Teofrasta, koji je bio rodom s otoka. • Osnovao filozofsku skupinu sličnu onoj u Asosu. • Mnogo je vremena provodio u velikoj morskoj laguni i oko nje, okruženoj kopnom, što je bilo idealno mjesto za razne biljke i životinje.

11. Učitelj Aleksandra Velikog Godine 343. pr. Kr. stigao je poziv koji će povijest pamtiti: Kralj Filip Makedonski pozvao je Aristotela da preuzme odgoj njegova trinaestogodišnjega sina Aleksandra, koji će u svojem kratkom životnom vijeku osvojiti većinu tada poznatog svijeta. Ne znamo gotovo ništa o odnosu između najvećega uma i dječaka koji će postati najmoćnijim čovjekom. Iz sačuvanih se spisa ne može reći da je Aristotela zanimalo Veliko makedonsko carstvo jer je njegov ideal bio grčki polis – mala harmonična samodostatne država. • Godine 346. pr. Kr. Filip je ubijen i Aleksandar više nije imao vremena za učenje. • Aristotel je još neko vrijeme ostao u Stagiri, a sljedeće godine vratio se u Atenu.

12. Likej • Kada se vratio u Atenu, Aristotel je bio zreo i ugledan filozof. Bilo mu je tada gotovo pedeset godina. • Nakon Speuzipove smrti, mjesto na čelu Akademije ponovno je bilo upražnjeno, ali ga Aristotelu nisu ponudili. • Čini se da nije bio spreman raditi pod vodstvom svoga staroga kolege Ksenokrata te je otvorio vlastitu školu, u Likeju – predjelu Atene. • Nalazila se u sjeveroistočnom dijelu Atene, u području hrama Apolona Likeja, na mjestu gdje su se filozofi i prije okupljali.

13. Peripatetičari • Aristotel je tu živio i radio sljedećih dvanaest godina. • Nadgledao je rad učenjaka i istraživača i držao predavanja učenicima i drugim zainteresiranim slušateljima. • U školi su se podučavali razni predmeti, no ipak se specijalizirala za povijest i biologiju. • Predavao je u natkrivenom prostoru zdanja, koji se na grčkom zove peripatos. Zbog toga su ih nazivali peripateričari – oni koji raspravljaju šetajući.

14. trijemovi

15. Bijeg iz Atene • Godine 323. pr. Kr. umro je Aleksandar Veliki. • Makedonsko carstvo, koje je Aleksandar držao na okupu, počelo se raspadati. • Atenjani su iskoristili priliku i pokušali su se osloboditi Makedonaca. • Aristotel se našao u opasnosti. Znalo se za njegove makedonske veze. • Optužili su ga za bezbožništvo, kao nekoć Sokrata. • Napustio je Atenu: Uskratit ću Atenjanima priliku da se dvaput ogriješe o filozofiju.

16. Kraj • Njegovo posljednje odredište bio grad Halkida, na otoku Eubeji, gdje je njegova majka imala kuću. • Umro je oko godinu dana poslije, 322. pr. Kr., od nekih želučanih tegoba.

17. Djela • Od Aristotelovih nam je djela ostala tek trećina. Sačuvano je 30 knjiga ili oko 2000 današnjih stranica. • Napisao je mnoge spise za šire čitateljstvo, koje je nazivao "ezoteričnim", u književnom obliku: pjesme, pisma, ogledi i dijalozi... Osim nekoliko fragmenata, sve je to izgubljeno. Bilješke za predavanja • Djela koja su sačuvana nemaju osobitu književnu vrijednost. Štura su i teška, s ponavljanjima, naglim i neobjašnjivim prijelazima i povezivanjima, s malo ukrasa ili dosjetki. • Djela su zapravo bilješke za predavanja, natuknice…

18. povijest rukopisa • Prema predaji, Teofrast je nakon Aristotelove smrti naslijedio sve što je bio napisao. • Rukopise je zatim dobio njegov nećak Nelej, koji ih je odnio u Skepsis, u Maloj Aziji i sakrio ih u jednu špilju da ih ne odnesu u knjižnicu pergamskih kraljeva. • Apelikon iz Teosa vratio ih je u Atenu 200 godinaposlije, pljesnive i trule. • Kada je Atenu 86. godine pokorio rimski vojskovođa Lucije Kornelije Sula, rukopisi su poslani u Rim. • Uredio ih je i objavio Andronik s Rodosa, posljednji predstojnik Likeja. On je dodao naslove i redoslijed djela - tristo godina nakon Aristotelove smrti.

19. Andronik, Bekker Standardna grčka verzija Aristotelovih djela, koja se danas koristi i koju je 1831. priredio ImmanuelBekker, temelji se na Androniku. • Kad je Rim pao, zapadna Europa gotovo uopće nije znala za Aristotelovo djelo i mišljenje. • Aristotel se nakon mnogih stoljeća vratio u Europu preko arapskoga svijeta kada je preveden na latinski jezik (jezik svih sveučilišta, državnih i službenih struktura, pjesnika, pisaca…) i zavladao srednjovjekovnom filozofijom. Prihvatilo ga je i kršćanstvo (sv. Toma Akvinski).

20. Okvirna područja njegovih radova su:

21. Kategorije Kretanje životinja De interpretatione O rađanju životinja Analitika prva O bojama Analitika druga O onome što se čuje Topika Fizionomija Pobijanje sofista O biljkama Fizika O sjajnim stvarima koje se čuju O nebu Mehanika O postajanju i propadanju Problemi Meteorologija Matematika, tj. geometrija O svemiru Položaji i imena vjetrova O duši O Melisu, Ksenofanu i Gorgiji Osjeti i osjećaji Metafizika O pamćenju popis djela

22. Nikomahova etika O spavanju Magna moralia (Velika etika) O snovima Eudemova etika O proricanju u snu O vrlinama i porocima O duljini i kratkoći života Politika O mladosti, starosti, životu i smrti Ekonomija O znojenju Retorika O dahu Retorika Aleksandru Povijest životinja Poetika O dijelovima životinja

23. Najvažniji spisi - metafizika Iako je riječ o Prvoj filozofiji – općim principima, naziv djela "metafizika" nastao je povijesnim slučajem: • 14 Aristotelovih spisa što su se bavili općim principima, u prvom su zajedničkom izdanju bili poredani iza onih o fizici, iz čega se onda izvukla oznaka znanosti koja proučava ono štoleži iza prirode - Μετα τά φυσικα – metafizika.

24. sažetak • Aristotel (grč. Aristotélēs), grč. filozof (Stagira, Tracija, 384. – Halkida na Eubeji, 322.). • Platonov učenik i jedan od najvećih mislilaca antike; • 20 god. proveo u Platonovoj Akademiji; • bio je odgojitelj Aleksandra Velikog na Filipovu dvoru; • u Ateni osnovao vlastitu filoz. školu. - peripatetičku • Pred kraj života optužen za bezboštvo, te je prognan na Eubeju.