1 / 46

Zlatni rast

Zlatni rast. Vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu. Zagreb, 4 . -5 . lipnja 2012. Europski gospodarski model. Trgovina. Financije. Poduzetništvo. Inovacije. Rad. Država. Postignuća. Trgovina. K onvergencij ski stroj. Financije. Poduzetništvo. E urop a kao brand. Inovacije.

rafi
Download Presentation

Zlatni rast

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Zlatni rast Vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu Zagreb, 4.-5. lipnja 2012.

  2. Europski gospodarski model Trgovina Financije Poduzetništvo Inovacije Rad Država

  3. Postignuća Trgovina Konvergencijski stroj Financije Poduzetništvo Europa kao brand Inovacije Rad Supersila životnog stila Država

  4. Europa —“Konvergencijski stroj ”

  5. Europa Istočna Azija Latinska Amerika 8 Corr. = -0.80*** 6 n = 26 Corr. = -0.21 4 Godišnji rast potrošnje po stanovniku n = 15 1970.-2009., posto Corr. = -0.25 n = 22 2 0 -2 0 3 6 9 12 15 0 3 6 9 12 15 0 3 6 9 12 15 Početna razina potrošnje po stanovniku, 1970. PKM, tisuće međunarodnih dolara iz 2005. Konvergencijski stroj Prikaz 1: U Europi postoji brza konvergencija životnog standarda—drugdje to baš nije slučaj (godišnji rast potrošnje po stanovniku između 1970. i 2009., prema razini potrošnje u 1970.)  Napomena: n = broj zemalja. *** statistički značaj na 1 posto. Izvor: izračun djelatnika Svjetske banke koji se temelji na Penn World Table 7.0 (Heston, Summers i Aten 2011.); vidi Poglavlje 1.

  6. Razmjena (robna) Prikaz 2: Gotovo polovica globalne robne razmjene uključuje Europu (robna razmjena u 2008. godini, milijarde USD) Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na WTO (2009.); vidi Poglavlje 2. Ukupni iznos robne razmjene (u mrd. USD) Udio robne razmjene ostvaren unutar regije s drugim regijama Transregionalni tokovi robne razmjene (u mrd. USD)

  7. Trgovina (usluge) Prikaz 2.19: Indija i Sjedinjene Države imaju sofisticiraniji izvoz usluga nego Europska Unija (EXPY za usluge, 1990.–2007. (lijevo) i udjeli u EXPY, 2007. (desno)) Izvor: Lundstrom Gable i Mishra (2011.); vidi Poglavlje 2. Suvremeni Ostalo poslovanje Tantijemi/licence Računala/informacije Financijski Osiguranje Komunikacije Tradicionalni Kulturni/rekreativni Građevinarstvo Putovanja Transport

  8. Razmjena novih članica postala je raznolikija Prikaz 2.3: Nove članice Europske Unije su važniji partneri za zemlje EU-15, dok su zemlje EU-15 manje važne za nove članice (udjeli regionalne razmjene za EU15 i EU10, 1996.–2008.) Napomena: EU10 uključuje nove zemlje članice koje su se pridružile EU-u 2004. godine. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade; vidi Poglavlje 2. udio razmjene s EU-10 udio razmjene s EU-15 Svi proizvodi: Uvoz Izvoz

  9. Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunjska 70 60 50 40 1995 2000 2005 2010 1995 2000 2005 2010 1995 2000 2005 2010 1995 2000 2005 2010 Svi proizvodi: Izvoz Uvoz Udjeli razmjene sa zemljama EU-15 su se smanjili Prikaz 2.3: Nove članice Europske Unije su važniji partneri za zemlje EU-15, dok su zemlje EU-15 manje važne za nove članice (udjeli razmjene sa zemljama EU-15 za Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku, 1995.–2010.) Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade; vidi Poglavlje 2.

  10. Izvoz Uvoz 17.0 16.5 16.0 15.5 15.0 14.5 14.0 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 Trgovina intermedijarnim dobrima u: EU10 s EU15 svijet Svijet sa EU15 Tvornica Europa je postala pametnija Prikaz 2.9: Napredna Europa i Europa ‘u nastajanju’ sve više trguju sofisticiranijim intermedijarnim dobrima (indeks EXPY za intermedijarna dobra, u tisućama USD, 1996.–2008.) Napomena: Trgovina intermedijarnim dobrima definirana je BEC nomenklaturom Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade i WDI-u; vidi Poglavlje 2.

  11. Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunjska 17 16 15 14 13 12 11 10 1996 2000 2004 2008 1996 2000 2004 2008 1996 2000 2004 2008 1996 2000 2004 2008 Trgovina intermedijarnim dobrima: Izvoz Uvoz Trgovina intermedijarnim dobrima između Hrvatske i novih članica EU-a postaje sofisticiranija Figure 2.9: Napredna Europa i Europa ‘u nastajanju’ sve više trguju sofisticiranijim intermedijarnim dobrima (EXPY indeks za trgovinu intermedijarnim dobrima s EU15, u tisućama USD, 1996.–2008.) Napomena: Trgovina intermedijarnim dobrima definirana je BEC nomenklaturom. EXPY indeks za razmjenu s ostatkom svijeta slijedi sličan obrazac. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UN Comtrade i WDI-u; vidi Poglavlje 2.

  12. Financijska integracija Prikaz 3.2: Tijekovi kapitala u Europi ‘u nastajanju’ su posebno veliki (postotak BDP-a; prosjek razdoblja središnjih vrijednosti skupine) Napomena: “EU coh.” se odnosi na kohezijske zemlje EU-a, “EU cand.” zemlje kandidatkinje za EU, “E. prtn.” se odnosi na zemlje istočnog partnerstva s EU-om, “LAC” se odnosi na Latinsku Ameriku i regiju Kariba. CA se odnosi na tekući račun, a FX na devizne rezerve i razmjenu. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na MMF-u i WEO-u; vidi Poglavlje 3.

  13. 2001-2004 2005-2008 35 30 25 20 15 10 5 0 -5 -10 -15 -20 Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunjska Hrvatska Slovenija Bugarska Rumunjska CA bilance FDI Portfelj Ostalo Ukupni tokovi kapitala Devizne rezerve, razmjena Veće povećanje izravnih stranih ulaganja i drugih kapitalnih priljeva Prikaz 3.2: Kapitalni priljevi u Europi ‘u nastajanju’ su posebno veliki (postotak BDP-a; prosječne vrijednosti za razdoblje za Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku) Napomena: CA označava tekući račun. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na MMF-u i WEO-u; vidi Poglavlje 3.

  14. Financijski tokovi su pomogli Europi ‘u nastajanju’ Prikaz 4: U Europi je strani kapital potaknuo rast u gospodarstvima u nastajanju (deficiti tekućeg računa i godišnji rast po stanovniku, 1997.–2008., prema skupinama zemalja, postotak) Napomena: Prosječne stope rasta izračunate koristeći 3 četverogodišnja razdoblja između 1997.-2008. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na MMF-u i WEO-u; vidi Poglavlje 3. Realni rast BDP-a po stanovniku posto Deficit tekućeg računa: više od 10 posto Suficit tekućeg računa: manje od 10 posto Suficit tekućeg računa: više od 10 posto Deficit tekućeg računa: manje od 10 posto Neeuropska gospodarstva u nastajanju Kandidati za EU Istočno partnerstvo

  15. -10 Slovenija Rumunjska EU kandidatkinje Azija (2009.) -20 EU kohezija EU12 -30 Neto pozicija vlasničkog kapitala, 2002.-09. Istočno partnerstvo LAC (2009.) -40 Hrvatska -60 -80 Bugarska -100 -100 -80 -60 -40 -20 0 20 40 Neto pozicija dužničkog kapitala, 2002.-09. Više tokova vlasničkog kapitala prema istoku, više dužničkog kapitala na jugu Prikaz 3.14: Južna Europa više izložena dužničkom, a istočna vlasničkom financiranju (ukupna vanjska neto izloženost vlasničkom i neto izloženost dužničkom kapitalu, postotak BDP-a, 2002.–09.) Napomena: Strelice počinju u 2002., a završavaju u 2009. Strelice za svaku regiju su središnje vrijednosti. Točka je središnja vrijednost za referentnu skupinu. Irska je isključena iz neto pozicije budući da su njezini podaci iskrivljeni jer se sredstva međunarodnih investicijskih fondova u Irskoj bilježe kao pozitivni neto dug, iako ti resursi nisu vezani uz domaće gospodarstvo. Izvor: Ažurirana i proširena verzija kompleta podataka koji su izradili Lane i Milesi-Ferretti (2007.); vidi Poglavlje 3.

  16. Rumunjska 7 6 Istočno partnerstvo 5 Nominalna integracija (0 = puna integracija) 4 EU kandidatkinje 3 2 EU12 1 Hrvatska EU15 Slovenija 0 0 1 2 3 4 Realna integracija (0 = puna integracija) Potrebna je realna integracija Prikaz u okviru 1: Europa je u proteklom desetljeću imala više monetarnu i financijsku, a ne realnu integraciju (strelice počinju u 1997. i završavaju u 2008.; porijeklo ukazuje na punu nominalnu i realnu integraciju) Napomena: Prikaz pokazuje opseg gospodarske integracije. Vertikalna os u jednom indeksu različitosti kombinira tri pokazatelja nominalne integracije – promjenjivost deviznog tečaja, konvergenciju stopa inflacije te konvergenciju kamatnih stopa. Horizontalna os radi to isto s tri pokazatelja realne integracije – opseg sinkroniziranja poslovnih ciklusa mjereno prema indeksima industrijske proizvodnje, trgovinske integracije i dohotka po stanovniku. Bugarska nije prikazana, budući da nisu na raspolaganju podaci na polazišnoj točki. Izvor: Sugawara i Zalduendo (2010.).

  17. Europski radnici su manje mobilni Prikaz15: Europljani su manje mobilni, čak i unutar svojih vlastitih zemalja (Mobilnost radne snage, udio stanovništva radne dobi koji su preselili, 2000.-05.) Izvor: Bonin i ostali (2008.); i OECD (2005. i 2007.); vidi Poglavlje 6. Prekogranična mobilnost radne snage 2000.-05. postotak stanovništva radne dobi putovanje na posao preko granice regije razine TL-2 regije unutar zemalja provincija/ teritorija regije unutar zemalja država država/ teritorija i 9 drugih provincija zemalja

  18. Europska konvergencija VidiSpotlight One. Stopa rasta (godišnji prosječni rast BDP-a po stanovniku, posto) Zapadna Europa konvergira prema životnom standardu Sjedinjenih Država Sjeverna i Južna Europa konvergiraju prema razinama dohotka kontinentalne Europe Istočna Europa konvergira prema dohotku i institucijama Zapadne Europe

  19. “Europa”— globalni brand

  20. Stvaranje “Europe kao branda” Tablica 1: Ustrajan rast u Sjedinjenim Državama, oživljavanje u Aziji i poslijeratno čudo u Europi (prosječne godišnje složene stope rasta, BDP po stanovniku, 1820.–2008., USD 1990. Geary-Khamis procjene pariteta kupovne moći (PKM)) Napomena: Regionalne ukupne vrijednosti su ponderirane prema stanovništvu; radi pojedinosti vidi Spotlight One. Izvor : Maddison (1996.); i Konferencijski odbor (2011.).

  21. EFTA 1.3 1.4 50.2 EU15 1.3 1.0 49.4 EU12 0.4 3.0 57.5 Slovenija 0.9 3.5 58.2 Bugarska -0.1 2.5 47.9 Rumunjska -1.3 3.4 31.3 EU kandidatkinje 0.6 3.6 31.2 Hrvatska -0.0 2.8 35.7 Istočno partnerstvo -0.1 6.6 38.7 Sjedinjene Države 1.2 1.6 11.2 Japan -0.1 1.2 13.4 Kina 1.0 7.8 26.7 Istočna Azija 1.7 2.0 64.0 Latinska Amerika 2.4 0.4 23.2 -1 0 1 2 0 2 4 6 8 0 20 40 60 Rast zaposlenosti, postotak Rast produktivnosti, postotak Izvoz, postotak BDP-a, 2009. Stvaranje “Europe kao branda” Prikaz 5: Europska poduzeća su otvorila radna mjesta, povećala produktivnost i izvoz (rezultati europskih subregija i zemalja koje su uzete kao mjerilo, 1995.–2009.) Napomena: Stope rasta u zapošljavanju i produktivnosti su složene i godišnje stope rasta. Prikazane su prosječne vrijednosti prema skupinama. Kina i Japan, Slovenija, Bugarska i Rumunjska te Hrvatska također su uključene u izračun odgovarajućih regionalnih prosjeka. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na WDI-u i ILO-u (2010.);vidi Poglavlje 4.

  22. Dva jaza produktivnostiSjever prema jugu i EU prema SAD-u Prikaz 5.1: Pazite na jaz: konvergencija praćena usporavanjem europske produktivnosti u odnosu na Sjedinjene Države (BDP po broju sati rada u Geary/Khamis dolarima, Sjedinjene Države=100) Napomena: EU15 Sjever = Danska, Finska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo; EU15 kontinentalna E. = Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka i Nizozemska; EU15 Jug = Grčka, Italija, Portugal i Španjolska. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Konferencijskom odboru; vidi Poglavlje 5.

  23. Različite razine produktivnosti u Europi – kako se i očekivalo Prikaz 6a: Većina Europe postaje produktivnija, ali jug zaostaje (Razina produktivnosti radne snage u 2002., u tisućama USD iz 2005.) Napomena: Za Belgiju, Grčku i Norvešku, razine produktivnosti odnose se na 2003. Tri linije pokazuju prosječne vrijednosti za zemlje pokrivene svakom linijom. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu; vidi Poglavlje 4. Produktivnost radne snage, 2002., u tisućama USD iz 2005.

  24. Rast produktivnosti – ne sasvim kako se očekivalo Prikaz 6b: Velik dio Europe postaje produktivniji, ali jug zaostaje (Rast produktivnosti rada, 2002.–08., godišnje povećanje u postocima) Napomena: Razmatrano razdoblje nije isto: Belgija i Norveška (2003.–08.), Grčka (2003.–07.), Češka Republika, Francuska, Latvija, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo (2002.–07.). Tri linije pokazuju prosječne vrijednosti za zemlje pokrivene svakom linijom. Očekivani rast za zemlje EU15 na jugu dobiven je računanjem jaza u razinama produktivnosti između zemalja EU15 na jugu i svake od dvije druge skupine te zatim primjenom tih udjela na razliku u rastu između prve (tj. EFTA, EU15 sjever, i kontinentalni dio EU15) i treće (EU12) skupine. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu; vidi Poglavlje 4. Rast produktivnost radne snage, 2002.-2008. u postocima

  25. Poduzetničke strukture moraju biti primjerene za veliko tržište Prikaz 7: Manje tvrtke čine polovinu dodane vrijednosti u skupini EU-15 jug, ali u drugim skupinama samo trećinu vrijednosti (doprinos dodanoj vrijednosti prema veličini poduzeća, 2009.) Napomena: Brojevi u zagradama predstavljaju ukupnu dodanu vrijednost izraženu u milijardama konstantnih USD iz 2005. EU15 obuhvaća Dansku, Finsku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo (sjever); Austriju, Belgiju, Francusku, Njemačku i Nizozemsku (kontinentalni dio) te Grčku, Italiju, Portugal i Španjolsku (jug). EU12 obuhvaća Estoniju, Latviju i Litvu (sjever), Češku Republiku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku Republiku i Sloveniju (kontinentalni dio) te Bugarsku i Rumunjsku (jug). Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu; vidi Poglavlje 4. Dodana vrijednost prema veličini tvrtke, 2009., u postocima

  26. Izravna strana ulaganja su se okrenula prema istoku, a udaljila od juga Prikaz 8: Zapadno-europski ulagači gledaju prema istoku, ne jugu (dotok izravnih stranih ulaganja u Europi, postotak, 1985., 1995., 2005. i 2008., posto) Napomena: Brojke u zagradama predstavljaju iznos dotoka izraženo u milijardama USD. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na UNCTAD-u (2010.); vidi Poglavlje 4. Udio dotoka izravnih stranih ulaganja u Europi, u postocima

  27. Poslovanje je sada teže u zemljama EU-15 na jugu Prikaz 9: Južna i Istočna Europa moraju olakšati poslovanje (indeks glavnih sastavnica lakoće poslovanja u 2011., na ljestvici od 0 [loše] do 100 [izvrsno]) Napomena: Prosjeci su izračunati koristeći analizu glavnih sastavnica. Ovdje EFTA obuhvaća sljedeće zemlje: Island, Norveška i Švicarska. EU15: Danska, Finska, Irska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo (sjever); Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska (kontinentalni dio); Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug). EU12: Estonija, Latvija i Litva (sjever); Češka Republika, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija (kontinentalni dio); te Bugarska, Cipar i Rumunjska (jug). Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na izvješću Doing Business; vidi Poglavlje 4.

  28. Raste još jedan jaz produktivnosti – između EU-15 i SAD-a Prikaz 10: Rast produktivnosti u najvećim gospodarstvima Europe je usporio od sredine 1990.-tih (EU15 produktivnost radne snage, indeksirano prema SAD-u i Japanu) Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na OECD-ovoj Bazi podataka o produktivnosti; vidi Poglavlje 5. Produktivnost radne snage EU-15

  29. Europa se specijalizira u starim sektorima, SAD u novim Prikaz 11: Sjedinjene Države se specijaliziraju za novije proizvode, intenzivnije u smislu istraživanja i razvoja (relativna tehnološka prednost i napori koje mladi i inovativni predvodnici ulažu u istraživanja i razvoj u SAD-u, Europi i ostatku svijeta) Napomena: Intenzitet istraživanja i razvoja mjeri se kao omjer rashoda za R&D prema ukupnom prometu, za tvrtke koje su osnovane nakon 1975. (mladi predvodnici inovacije ili “Yollies”) ili prije 1975. (“Ollies”). Relativna tehnološka prednost izračunava se kao udio svake regije ili zemlje (recimo Europe) u R&D-u određenog sektora (primjerice Internet) razmjerno udjelu Europe u svjetskim istraživanjima i razvoju; vrijednosti veće od 1 ukazuju da regija ima specijaliziranu tehnologiju u sektoru. Izvor : Bruegel i izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Tablici rezultata R&D-a Instituta Europske komisije za buduće tehnološke studije; vidi Poglavlje 5. Intenzitet istraživanja i razvoja (R&D) Omjer R&D prema ukupnom prometu Relativna tehnološka prednost u sektorima rasta koji se temelje na inovacijama

  30. Neka gospodarstva imaju dobre rezultate ali su mala Prikaz 5.3: Europski predvodnici ulažu u inovacije jednako kao i SAD i Japan (rashodi za R&D iz poslovnog i javnog sektora, u postotku BDP-a) Napomena: Podaci se ne odnose na iste godine po zemljama. Izvor: Europska komisija (2011b) i UNESCO; vidi Poglavlje 5. javni sektor poslovni sektor

  31. Vodstvo SAD-a u najkvalitetnijem tercijarnom obrazovanju raste Prikaz 5.16: Europa zaostaje za SAD-om prema rezultatima u odnosu na najbolja sveučilišta (najboljih 100 svjetskih sveučilišta) Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na podacima sa Sveučilišta Jiao Tong u Šangaju i Thomson Reuters/Times; vidi Poglavlje 5.

  32. Europa – supersila životnog stila

  33. Rashodi države postotak ukupnog svjetskog iznosa Vojska (n=124) Socijalna zaštita (n=96) 2010 2004-09 Sjedinjene Države Ostatak Ostatak Europa 43% svijeta svijeta (n=36) 57% 42% 58% Supersila životnog stila Prikaz 12: Troši više od ostatka svijeta (rashodi opće države za obranu [Sjedinjene Države] i socijalnu zaštitu [Europa], 2004.–09., udio ukupne svjetske potrošnje) Napomena: Zbog raspoloživih podataka, rashodi za socijalnu zaštitu predstavljaju prosjek u razdoblju 2004.–09. po zemljama. n je broj zemalja uključenih u izračune. Podaci pokrivaju opću državu, ali – ako to nije dostupno – onda samo središnju državu. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Stockholm International Peace Research Institute (2011.), IMF GFS, WDI, Baza podataka o socijalnoj zaštiti Svjetske banke za regiju Europe i Središnje Azije, te Weigand i Grosh (2008).

  34. 30 Sjeverna Amerika 20 10 0 Stanovništvo radne dobi, 2010.=0 -10 Zapadna Europa Europa u nastajanju -20 Sjevernoistočna Azija Hrvatska -30 Rumunjska Slovenija -40 Bugarska -50 2010 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 Manje radnika u Europi Prikaz 14: Radna snaga u Europi će se smanjiti, dok će se u Sjevernoj Americi povećati za četvrtinu (kumulativna projekcija promjene u stanovništvu radne dobi, 2010.–50., u postocima) Napomena: Sjeverna Amerika je SAD i Kanada; Sjeveroistočna azija uključuje Kinu, Hong Kong SAR, Kinu, Japan, Macao SAR, Kinu, Republiku Koreju i Tajvan, Kinu. Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska također su uključene u Europu u nastajanju. Izvor : U.S. Census Bureau, međunarodna baza podataka; vidi Poglavlje 6.

  35. Europljani žive dulje i odlaze u mirovinu ranije Prikaz 13: Mirovinski sustavi Europe moraju uzdržavati ljude mnogo veći broj godina (promjene u očekivanom trajanju života u dobi od 60 godina i efektivna dob odlaska u mirovinu, 1965.–2007.) Source: OECD (2011) and updated data from OECD (2006). Promjena od 1965. do 2007., u godinama Očekivano trajanje života u dobi od 60 godina, muškarci Dob odlaska u mirovinu, muškarci

  36. Europske državne uprave troše oko 10 posto BDP-a više Prikaz 16: Državne uprave u Europi su velike (Svijet, prikaz veličina prema državnoj potrošnji u dolarima, 2009.) Izvor: Djelatnici Svjetske banke koristeći IMF WEO.

  37. Rashodi za socijalnu zaštitu su (jedini) razlog Prikaz 17: Socijalna zaštita objašnjava razliku u veličini državnih uprava između Europe i usporedivih zemalja (državna potrošnja, izražena u postotku BDP-a, 2007.–08.) Napomena: “Socijalna zaštita” uključuje naknade za bolest i invaliditet, starost, članove obitelji, obitelj i djecu, nezaposlenost i stanovanje. Zapadna Europa: Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska (Sjever); Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo (središnja Europa); Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug). Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na IMF GFS i IMF WEO; vidi Poglavlje 7. Državna potrošnja 2007.-08., u postotku BDP-a Socijalna zaštita Zdravstvo Obrazovanje Nesocijalna potrošnja

  38. 50 21.1 40 18.5 16.9 13.7 15.7 19.9 10.7 30 11.3 4.5 4.6 8.0 6.7 4.6 6.3 4.2 3.8 6.6 4.0 7.0 3.4 6.6 6.8 20 3.7 5.9 2.5 4.3 6.2 10 18.8 18.3 17.6 17.6 17.1 16.7 16.1 15.4 13.6 0 Hrvatska Srbija Albanija Slovenija Rumunjska Bugarska Švedska Italija Njemačka Socijalna zaštita Obrazovanje Zdravstvo Nesocijalna potrošnja Hrvatska je jednako velika kao i zemlje EU12, ali je manja od zapadnih zemalja Prikaz 17: Socijalna zaštita objašnjava razliku u veličini državne uprave između Europe i usporedivih zemalja (državna potrošnja, postotak BDP-a, 2007.–08.) Napomena: “Socijalna zaštita” uključuje naknade za bolest i invaliditet, starost, članove obitelji, obitelj i djecu, nezaposlenost i stanovanje. Podaci za Hrvatsku nisu za 2007.-08. već za druga razdoblja, uzeta iz Odabranih pokazatelja u izvješću. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na IMF GFS i IMF WEO; vidi Poglavlje 7.

  39. I ostali subvencioniraju starije stanovništvo, ali niti izbliza tako dugo Prikaz 18: Male razlike u godišnjim mirovinama po korisniku, velike u općim rashodima za mirovine (javni rashodi za mirovine u 2007.) Napomena: Pokazane su središnje vrijednosti prema skupinama. Zapadna Europa: Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska (Sjever); Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo (središnji dio); Grčka, Italija, Portugal i Španjolska (jug). Anglo-saksonski svijet: Australija, Kanada, Novi Zeland i Sjedinjene Države. Izvor: Izračuni djelatnika Svjetske banke, temeljeno na Eurostatu i OECD-ovoj mirovinskoj statistici; vidi Poglavlje 7. Javni rashodi za mirovine postotak BDP-a Realne javne mirovine po starijoj osobi, PKM, u tisućama međunarodnih dolara

  40. Slijede velike prilagodbe zbog postojećih neuravnoteženosti i budućih troškova zdravstva Prikaz 19: Zapadna Europa mora smanjiti fiskalni deficit za 6 posto BDP-a, a Europa ‘u nastajanju’ za manje (ilustracija potreba za fiskalnom prilagodbom, 2010.–30., u postotku BDP-a) Napomena: Nedostaju podaci o fiskalnim učincima starenja na mirovinske sustave i sustave zdravstvene skrbi za zemlje kandidatkinje EU-a i zemlje istočnog partnerstva. Kod ovog prikaza se pretpostavilo da je zbroj prilagodbi u potrošnji za zdravstvenu skrb isti kao i za nove države članice. Pretpostavlja se da je prilagodba rashoda vezanih uz mirovine ista kao za južnu Europu. Radi sastava zemalja u svakoj skupini vidi bilješku za prikaz 17. Izvori: Izračuni djelatnika Instituta za strukturna istraživanja u Poljskoj i Svjetske banke, temeljeno na IMF WEO; vidi Poglavlje 7. Potrebna prilagodba Ciklički prilagođeni primarni saldo, 2010.-20. Promjene u mirovinama i zdravstvenoj skrbi, 2010.-30.

  41. Imperativi

  42. Prema ‘zelenijem’ gospodarskom modelu See Spotlight Two. Vrlo visoko Visoko Srednje Nisko Emisije Karte pokazuju emisije CO2 po stanovniku iz sagorijevanja goriva. Podaci za 1990. i 2008. po zemljama su podaci Međunarodne agencije za energiju, dokumenta Energy Outlook 2010. Karta za 2030. temelji se na scenariju IEA koji ograničava koncentraciju CO2 u atmosferi na 450 dijelova na milijun (ppm), u skladu s povećanjem globalne temperature za 2 stupnja po Celsiusu

  43. Zadržavanje postignutog • Ponovno pokretanje konvergencijskog stroja : Usluge • Olakšati trgovinu poslovnim uslugama • Ojačati regulatornu koordinaciju financija • Ponovna izgradnja Europe kao branda: Produktivnost • Ponovno pokrenuti konvergencijski stroj • Unaprijediti poduzetništvotamo gdje se rast produktivnosti usporio • Preuzeti “ubojite aplikacije” (“killer apps”)inovacijaiz Sjedinjenih Država • Ostati supersila životnog stila: demografija • Ponovno pokrenuti konvergencijski stroj • Ponovno izgraditi Europu kao brand • Poboljšati konkurentnost tržišta radne snage • Učiniti državnu upravu učinkovitijom ili ju smanjiti

  44. Imperativi, prednosti i nedostaci Država Demografska kretanja Rad Inovacije Rast produktivnosti Poduzetništvo Financije Suvremene usluge Trgovina

  45. Primjera za to je već bilo (u Europi) Tablica 8.1: Zemlje koje predstavljaju mjerilo za odabrane politike Izvor: Iwulska (2011.), dostupno na www.worldbank.org/goldengrowth.

  46. Dostupno na www.worldbank.org/goldengrowth

More Related