190 likes | 292 Views
Transparency International INDE KS PERCEPCIJE KORUPCIJE 201 2. Indeks p ercep c i je korupcije (IPK). Nova metodologija izračunavanja IPK za 2012. Što je indeks percepcije korupcije - I PK ? Ciljevi Metodolog ija Izvori Rezultati Ključne poruke. Nova metodologija izračunavanja IPK.
E N D
Transparency International INDEKS PERCEPCIJE KORUPCIJE 2012
Indeks percepcije korupcije (IPK) • Nova metodologija izračunavanja IPK za 2012. • Što jeindeks percepcije korupcije - IPK? • Ciljevi • Metodologija • Izvori • Rezultati • Ključne poruke
Nova metodologija izračunavanja IPK • jednostavniji pristup koji je lakše pratiti, i koji bolje obuhvaća i prikazuje promjene u percepciji korupcije tijekom vremena. • veći broj i kvaliteta izvora podataka • najnoviji podaci iz svakog izvora • mjesto na listi ne utječe na rezultat • skala od 0 do 100 (0 = apsolutna korupcija, 100 = bez korupcije) Podaci za 2012. nisu usporedivi s prethodnim godinama!
Što je IPK 2012.? Kao i prethodnih godina: • složeni indeks zasnovan na drugim istraživanjima • mjeri stupanj percepcije korupcije u javnom sektoru i među dužnosnicima • 2012. u 176zemalja svijeta • Temelji se na anketama i istraživanjima koje su provele neovisne institucijemeđu iskusnim promatračima – poslovnim ljudima, analitičarima i lokalnim stručnjacima
Novo kod IPK 2012.? • Jednostavnija metoda izračunavanja (ranije: metoda sparivanja prema postotku, eng. percentile matching) • Rezultatne ovisi o mjestu koje zemlja zauzima na rang listi (promjene u broju zemalja obuhvaćenih istraživanjem utjecale su na njezin “skok” ili “pad”) • Izbor izvora podataka: kod istraživanja koja se provode svake godine (npr. Izvješće o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, ili Svjetski godišnjak konkurentnosti Instituta za razvoj menadžmenta) IPK je ranije uzimao podatke za obje godine, dok IPK 2012. uzima samo najnovije podatke – 13 izvora iz 2011., odnosno 2012. godine • Nova skala - od 0 do 100
Indeks percepcije korupcije… • Temelji se na percepciji upućenih stručnjaka o prisutnosti korupcije u pojedinoj zemlji, a ne na empiričkim podacima. • Brojčani podaci (npr. broj pokrenutih istraga, sudskih slučajeva ili prijavljenih slučajeva primanja mita) ne mogu se smatrati definitivnim pokazateljima razine korupcije, već ukazuju koliko su mediji, sudstvo ili istražna tijela uspješni u razotkrivanju korupcije. • Mjeri korupciju u javnom sektoru – među dužnosnicima, službenicima ili političarima – administrativnu i političku korupciju
Stručnjaci su procjenjivali: • zlouporabu povjerenih ovlasti • podmićivanje dužnosnika • izigravanje postupaka javne nabave • pronevjeru javnih sredstava • uspješnost antikorupcijskih mjera u javnom sektoru • …
Primjeri pitanja… • Kolika je vjerojatnost da će javni dužnosnici koji zloupotrebljavaju svoj položaj biti pod istragom , odnosno kažnjeni? • U kojoj mjeri se vlasti obračunavaju s korupcijom? • Postoje li jasne procedure vezane uz raspodjelu javnih sredstava? • Koriste li ministri i javni dužnosnici javna sredstva za vlastite ili stranačke svrhe? • Postoje li fondovi za čije korištenje nitko ne polaže račune? • Je li uobičajeno plaćati mito kako bi se dobili poslovi ili stekle povlastice?
Ciljevi • Poticanje usporednog prepoznavanjastupnja korupcije u javnom sektoru. • Podizanje svijesti javnosti o problemu korupcije i poticanje na promjene. • Prikazivanje mišljenja stručnjaka i poslovnih ljudi koji donose odluke o poslovnim ulaganjima i trgovini. • Poticanje znanstvenih istraživanja i komplementarnih analiza uzroka i posljedica korupcije na međunarodnoj i nacionalnoj razini.
Metodologija IPKje složeni indeks koji se temelji na neovisnim istraživanjima • 13istraživanjakoje provode neovisne institucije (koristeći različito uzorkovanje i metodologije) • Svi dokumenti ocjenjuju stupanj korupcije u javnom sektoru • Zemlja se ocjenjuje na ljestvici od 0 (potpuna korupcija) do 100 (bez korupcije) • Najmanje tri izvora za svaku zemlju, a objavljeni su tijekom 2011. i 2012. • Dodatne informacije o metodologiji dostupne su na internetskoj straniciwww.transparency.org/cpi
REZULTATIIPK 2012 Zemlje koje se percipiraju kao najmanje korumpirane Zemlje koje se percipiraju kao najviše korumpirane
Izvori za Hrvatsku • BF BTI: Indeks transformacije, Zaklada Bertelsmann 2012 • EIU: Economist Intelligence Unit Country Risk Ratings • FH: Nacije u tranziciji, Freedom House, 2012 • GI: Global Risk Service, IHS Global Insight • IMD: Svjetski godišnjak konkurentnosti, Institute for Management Development, 2012 • ICRG: Political Risk Services International Country Risk Guide • WEF: Svjetski gospodarski forum, Executive Opinion Survey (EOS) 2012 • WJP: World Justice Project Rule of Law Index 2012
IPK 2012 - Hrvatska Rezultat: 46 (na skali od 0 do 100)
Ključne poruke • Globalno, IPK 2012 odražava nezadovoljstvo političkim vodstvom u zemljama pogođenim gospodarskom krizom. • Vlasti trebaju uključiti antikorupcijske mjere u sve postupke donošenja odluka i povećati otvorenost i odgovornost tijela javne vlasti prema građanima. • Potrebno je regulirati aktivnosti lobiranja, a javnu potrošnju i javno ugovaranje podvrgnuti snažnijoj kontroli.
Važne napomene… • Rezultat IPK istraživanja pokazuje stupanj percepcije korupcije u određenoj zemlji. • IPKzahtijeva komplementarnu analizu kako bi objasnio ZAŠTO je neka država ostvarila određeni rezultat. • Ovogodišnji rezultati izračunati su prema novoj metodologiji i nisu usporedivi s rezultatima prethodnih godina • Ubuduće će IPK omogućavati precizniju usporedbu promjena u nekoj zemlji iz godine u godinu
www.transparency.org/cpi www.transparency.hr