1 / 51

Financijski izvještaji banaka Revizija za potrebe Hrvatske narodne banke (HNB)

Financijski izvještaji banaka Revizija za potrebe Hrvatske narodne banke (HNB). Marija Prugovečki (HNB) * IV Stručno savjetovanje za ovlaštene revizore, Zagreb, 23. 11. 2010. * I znesena stajališta su osobna i ne odražavaju nužno stajališta HNB . Sadržaj prezentacije. Bankovni sustav RH

rebecca
Download Presentation

Financijski izvještaji banaka Revizija za potrebe Hrvatske narodne banke (HNB)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Financijski izvještaji banaka Revizija za potrebe Hrvatske narodne banke (HNB) Marija Prugovečki (HNB)*IV Stručno savjetovanje za ovlaštene revizore, Zagreb, 23. 11. 2010 *Iznesena stajališta su osobna i ne odražavaju nužno stajališta HNB.

  2. Sadržaj prezentacije Bankovni sustav RH Regulatorni okvir Pravila o upravljanju kreditnim rizikom Ocjena adekvatnosti kontrolnih funkcija, informacijskog sustava i izvještavanja HNB

  3. Bankovni sustav RH* Odobrenje za rad ima 39 kreditnih institucija (32 banke, 2 štedne banke i 5 stambenih štedionica) Ukupna aktiva bankovnog sustava iznosi 390,9 mlrd. kuna; prosječna stopa adekvatnosti kapitala je 18,67% (minimalno propisana 12%); jamstveni kapital iznosi 53,4 mlrd. kuna; dobit 3,5 mlrd. kuna 30 kreditnih institucija ima udio u aktivi bankovnog sustava RH manji od 2% (aktiva manja od 7 mlrd. kuna) Preostalih 9 KI su srednje i velike banke, 8 ima krajnju maticu u zemljama EU (aktiva im se kreće u rasponu od 7,9 do 94, 8 mlrd. kuna) 6 najvećih banaka drži 80,52% udjela u ukupnoj aktivi bankovnog sustava RH U pasivi banaka prevladavaju depoziti i primljeni krediti, a u aktivi dani krediti Od ukupnih kapitalnih zahtjeva 89,5% odnosi se na kreditni rizik, 9,1% na operativni rizik a 1,4% na tržišne rizike * Prema podacima na dan 30. rujna 2010.

  4. Sadržaj prezentacije Bankovni sustav RH Regulatorni okvir Pravila o upravljanju kreditnim rizikom Ocjena adekvatnosti kontrolnih funkcija, informacijskog sustava i izvještavanja HNB

  5. Regulatorni okvir (1) Zakon o kreditnim institucijama (NN, br. 117/08, 74/09 i 153/09) glava XIII. Poslovne knjige i FI (čl. 171. – 175.) KI vodi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, vrednuje imovinu i obveze, sastavlja i objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s važećim propisima i standardima struke HNB može propisati: kontni plan za KI oblik i sadržaj GFI i KGFI koje je KI dužna dostavljati FINI radi uvrštenja u RGFI oblik i dadržaj financijskih i drugih izvještaja KI za potrebe HNB oblik i sadržaj GI i KGI te rokove njihovog objavljivanja i dostavljanja HNB-u opseg i sadržaj izvještaja i drugih podataka podružnica KI iz EU i iz trećih država te način i rokove objavljivanja i dostavljanja HNB-u

  6. Regulatorni okvir (2) Zakon o kreditnim institucijamaglava XIII. Poslovne knjige i FI (čl. 171. – 175.) KI dostavlja u HNB u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvješća, a najkasnije do 30. travnja: revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji GFI uključujući i te FI godišnje izvješće i KGI KI objavljuje revidirane GFI zajedno s GI na svojim internetskim stranicama najkasnije do 31. svibnja

  7. Regulatorni okvir (3) Zakon o kreditnim institucijamaglava XVI. Odnos HNB i vanjskih revizora (čl.190. – 196.) Obveza obavljanja revizije GFI KI Rokovi: Glavna skupština imenuje revizorsko društvo koje će obaviti reviziju najkasnije do 30. rujna poslovne godine na koju se revizija odnosi Uprava KI dostavlja u HNB odluku o imenovanju revizorskog društva u roku od 8 dana od dana donošenja odluke Revizorsko društvo dostavlja u HNB plan obavljanja revizije do 31. listopada za tu poslovnu godinu Ograničenje obavljanja revizije: Rotacija revizorskog društva nakom sedam godina Ako je revizorsko društvo u prethodnoj godini ostvarilo više od polovine prihoda od te KI, ne može obavljati reviziju FI KI za tekuću godinu Isto revizorsko društvo obavlja reviziju FI i reviziju za potrebe HNB

  8. Zakon o kreditnim institucijama glava XVI. Odnos HNB i vanjskih revizora (čl.190. – 196.) • Zaštita neovisnosti revizora • u slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije FI revizorsko društvo i KI dužni su HNB pisano obrazložiti razloge za raskid • isto revizorsko društvo ne može za istu godinu obavljati reviziju FI KI i pružati ostale usluge • Obveze revizorskog društva • pismo preporuka dostaviti i HNB • bez odgađanja obavijestiti HNB o: • nezakonitostima ili činjenicama koje mogu ugroziti daljnje poslovanje KI • okolnostima koje su razlog za oduzimanje licence • materijalno značajnoj razlici u procjeni rizika i vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih stavki i stavki u RDG-u • težem kršenju internih akata • značajnim slabostima u sustavu unutarnjih kontrola Regulatorni okvir (4)

  9. Regulatorni okvir (5) • Zakon o kreditnim institucijama glava XVI. Odnos HNB i vanjskih revizora (čl.190. – 196.) • Odbijanje revizorskog izvješća • Ako revizorsko društvo ne poštiva odredbe o ograničenju obavljanja revizje i neovisnosti revizora • Ako HNB utvrdi da revizija FI nije obavljena sukladno propisima i pravilima struke te ako supervizijom ili na drugi način utvrdi da revizorsko mišljenje o FI KI nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama • Sadržaj revizije za potrebe HNB – pobliže propisan u Odluci o sadržaju revizije u kreditnim institucijama (NN, br. 1/09 i 75/09) Revizorsko društvo daje ocjenu: • o pridržavanju pravila o upravljanju rizicima, kontrolnim funkcijama, informacijskom sustavu i izvješćima koje KI dostavljaju u HNB. Ocjena su opisne (potpuno zadovoljavajuće, zadovoljavajuće, djelomično zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće, u potpunosti nezadovoljavajuće)

  10. Podzakonski akti za upravljanje rizicima Odluka o upravljanju rizicima (NN, br. 1/09, 41/09, 75/09 i 2/10) Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (NN, br. 1/09, 75/09 i 2/10) Odluka o velikim izloženostima KI (NN br. 2/10) Odluka o upravljanju likvidnosnim rizikom (NN, br. 2/10) Odluka o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke (NN, br. 2/10 i 34/10) Odluka o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv KI (NN, br. 1/09, 75/09 i 2/10) Odluka o eksternalizaciji (NN, br. 1/09, 75/09 i 2/10) Odluka o sustavu unutarnjih kontrola (NN, br. 1/09, 75/09 i 2/10) Odluka o primjerenom upravljanju informacijskim sustavom (NN, br. 37/10) Odluka o adekvatnosti jamstvenoga kapitala KI (NN, br. 1/09, 75/09 i 2/10) Odluke o postupku procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala (NN, br. 1/09, 75/09 i 2/10) Odluka o jamstvenom kapitalu KI (NN, br. 1/09, 41/09, 75/09 i 2/10) Odluka o nadzornim izvještajima KI (NN, br. 35/01 i 81/10 ) Odluka o izvješćima o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima KI (NN, br. 1/09, 41/09, 75/09 i 2/10) Odluka o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva KI (NN, br. 1/09, 75/09 i 2/10 Tekstovi ZOKI-a i odluka mogu se pronaći na internetskoj stranici HNB (www.hnb.hr Propisi-nadzor banaka)

  11. Smjernice (1) Smjernice Odbora evropskih bankovnih supervizora -pogledati (www.c-ebs.org) Publications Standards & Guidelines Međunarodna smjernica revizijske prakse 1004 Odnos između supervizora banaka i vanjskih revizora banaka - usmjerena je na sljedeća područja: odgovornost uprave i NO (korporativno upravljanje u bankama) uloga vanjskih revizora uloga supervizora odnos između supervizora i vanjskih revizora dodatni zahtjevi vanjskom revizoru stalni dijalog između supervizora i revizorske profesije

  12. Smjernice (2) Međunarodna smjernica revizijske prakse 1006 Revizije financijskih izvještaja banaka. “Ne pruža revizoru dovoljno osnovnog znanja za revidiranje FI banaka, već naglašava područja gdje je potrebno imati osnovna znanja” Naglasak je na sljedećim područjima: specifičnostima poslovanja banaka planiranju revizije banaka (razumijevanje poslovanja, rizika i procesa upravljanja rizicima, eksternalizaciji poslovnih aktivnosti, razmatranje regulative, IT, procjena inherentnih i kontrolnih rizika, oslanjanje na rad unutarnje revizije, revizijski rizik, značajnost, vremenska neograničenost poslovanja, transakcije s povezanim osobama….) sustavu unutarnjih kontrola provođenju dokaznih postupaka (provjera, promatranje, konfirmacije, izračuni, analitički postupci); specifični postupci za uobičajene stavke u FI banaka specifičnostima izvještavanja o FI dodaci (ukupno 5) – indikatori i upitnici popis smjernica Bazelskog odbora za superviziju banaka (BCBS) – nije ažuran

  13. Sadržaj prezentacije Bankovni sustav RH Regulatorni okvir Pravila o upravljanju kreditnim rizikom Ocjena adekvatnosti kontrolnih funkcija, informacijskog sustava i izvještavanja HNB

  14. Odluka o upravljanju rizicima Pridržavanja pravila o upravljanju rizicima Opća pravila o upravljanju rizicima čl. 4 -16. minimalni zahtjevi za sve rizike: • sadržaj strategija, politika i internih akata za preuzimanje i upravljanje rizicima • organizacijski ustroj • upravljanje rizicima • nove proizvode • kreditni rizik • likvidnosni rizik • tržišni rizici • kamatni rizik u knj. ban. • operativni rizik • strateški rizik • reputacijski rizik • ostali rizici Revizorsko društvo: ocjena adekvatnosti upravljanja rizicima (čl. 5. Odluke o sadržaju revizije u KI)

  15. Gdje pronaći minimalne propisane zahtjeve? Pravila o upravljanju kreditnim rizikom (1) ocjena se donosi na temelju procjene: • ispunjavanja organizacijskih zahtjeva • primjerenosti politika i procedura • provjere provođenja politika i procedura u praksi • adekvatnosti identificiranja, mjerenja i praćenja pojedinog rizika • adekvatnosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola Odluka o upravljanju rizicima (čl. 17. - 29.) organizacijskizahtjevi • razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije podrške poslovanju i od funkcije kontrole rizika do razine uprave • ravila za proces donošenja odluka o odobravanju plasmana • u okviru funkcije ugovaranja transakcija ne smiju se utvrđivati vrijednosna usklađivanja kreditniproces • minimalni zahtjevi za odobravanje plasmana, praćenje plasmana, analizu kreditnog portfelja, postupanje s problematičnim plasmanima, sustav ranog otkrivanja povećanog kreditnog rizika, proces klasifikacije plasmana ostalo • kontrola kreditnog rizika, testiranje otpornosti na stres, koncentracijski rizik, sekuritizacija, rizik države Revizorsko društvo: ocjena adekvatnosti upravljanja rizicima

  16. Pravila o upravljanju kreditnim rizikom (2) Revizorsko društvo: ocjena adekvatnosti upravljanja rizicima Gdje pronaći minimalne propisane zahtjeve? Odluka o velikim izloženostima propisuje: način izračuna i praćenje velikih izloženosti i koncentracijskoga rizika izloženosti prema davateljima kolaterala i pružateljima nematerijalne kreditne zaštite stavke koje se uključuju u izloženost indikatore za potrebe utvrđivanja povezanih osoba izuzeća od ograničenja propisanih za velike izloženosti pravila vezana za prekoračenje ograničenja velikih izloženosti i izvješćivanje o velikim izloženostima, izloženostima prema osobama u posebnom odnosu te davateljima kolaterala i pružateljima nematerijalne kreditne zaštite ocjena se donosi na temelju procjene: • ispunjavanja organizacijskih zahtjeva • primjerenosti politika i procedura • provjere provođenja politika i procedura u praksi • adekvatnosti identificiranja, mjerenja i praćenja pojedinog rizika • adekvatnosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola

  17. Pravila o upravljanju kreditnim rizikom (3) Revizorsko društvo: ocjena adekvatnosti upravljanja rizicima Gdje pronaći minimalne propisane zahtjeve? Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza • propisuje kriterije klasifikacije plasmana i izvanbilančnih obveza i način utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika • do stupanja na snagu spomenute Odluke ovo područje bilo je regulirano Odlukom o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka (Narodne novine broj 17/2003., 149/2005. i 74/2006) • nova Odluka o klasifikaciji ne sadrži bitne razlike u pristupu klasifikaciji, ali sadrži neke nove ili izmijenjene zahtjeve • kreditni rizik ocjena se donosi na temelju procjene: • ispunjavanja organizacijskih zahtjeva • primjerenosti politika i procedura • provjere provođenja politika i procedura u praksi • adekvatnosti identificiranja, mjerenja i praćenja pojedinog rizika • adekvatnosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola

  18. Pravila o upravljanju kreditnim rizikom (4) Nova Odluka o klasifikaciji Stara Odluka o klasifikaciji 1. Predmet klasifikacije: financijska imovina koja se prema MRS-u 39 vrednuje po metodi amortizacijskog troška (zajmovi i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća) 2. Utvrđivanje pojedinačno značajne izloženosti: • izloženost po svim aktivnim bilančnim i izvanbilančnim stavkama koje se klasificiraju • povećani iznosi za pojedinačno značajnu izloženost – ostalo portfelj malih kredita - 500 000 kn aktiva < od 5. mlrd. kn - 1.000 000 kn aktiva od 5 – 20 mlrd. kn - 1.500.000 kn aktiva > od 20 mlrd. kn 1. Predmet klasifikacije : financijska imovina koja se prema MRS-u 39 vrednuje po metodi amortizacijskog troška (zajmovi i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća) i portfelj dužničkih instrumenata u kategoriji financijska imovina raspoloživa za prodaju 2. Utvrđivanje pojedinačno značajne izloženosti: • bilančna izloženost • portfelj malih kredita – plasmani 1 dužniku manji: • - od 700.000 kn, aktiva banke > od 10 mlrd. kn • - od 500.000 kn, aktiva > od 5., a manja od 10 mlrd. kn - od 200.000 kn, aktiva < od 1 mlrd. kn

  19. Pravila o upravljanju kreditnim rizikom (5) Nova Odluka – primjena kriterija klasifikacije Stara Odluka – primjena kriterija klasifikacije • Odredbe o primjeni tri kriterija klasifikacije plasmana (kreditna sposobnost dužnika, urednost u podmirenju obveza i kvaliteta instrumenata osiguranja potraživanja) znatno su proširene • plasmani koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja prvenstveno se procjenjuju na temelju kriterija urednosti u podmirivanju obveza • KI može internim aktom propisati korištenje 1 ili 2 kriterija klasifikacije za portfelj malih kredita koji se procjenjuje na skupnoj osnovi • odredbe o materijalnosti dospjelih nepodmirenih obveza u iznosu od 1.750 kn – usklađenje s pragom materijalnosti iz Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala • kriterij urednosti kao jedini kriterij klasifikacije primjenjivao se samo na portfelj malih kredita • za ostalo sva 3 kriterija

  20. Primjena kriterija klasifikacije

  21. Kasni li preko 365 dana s podmirenjem materijalno neznačajne obveze? Kasni li dužnik s podmirenjem mat. značajnog iznosa svojih obveza? Rizična skupina C na razini plasmana Ne Da Da Ne Ne Kasni li dužnik preko 90 dana s podmirenjem mat. značajnog iznosa? Svi plasmani tog dužnika klasificiraju se u rizičnu skupinu A Da Svi ostali plasmani koje dužnik vraća u roku do 90 dana ostaju u rizičnoj skupini A Neovisno o pojedinačnoj materijalnosti: • plasmani po kojima kasni dulje od 90 do 180 dana = B-1, • plasmani po kojima kasni dulje od 180 do 270 dana = B-2, • plasmani po kojima kasni dulje od 270 do 365 dana = B-3 • plasmani po kojima kasni dulje od 365 dana = C Iz A u B: kamate ispravak 100 % prema čl. 22.

  22. Pravila o upravljanju kreditnim rizikom (6) Poduzimanje pravnih radnji za naplatu plasmana • Obveza klasificiranja plasmana u rizičnu skupinu B ako naplata instrumenata osiguranja nije izvršena u roku od 2 godine od dana pokretanja pravnih radnji, a prema staroj Odluci trebalo je proteći 2 godine od nastupanja dužnikove neurednosti u podmirivanju obveza prema KI Upit banke: Kako postupiti u slučaju kad su poduzete pravne radnje ali ne neposredno nakon što je nastupila neurednost nego nakon što je plasman već raspoređen u B1, B2 ili B3 rizičnu skupinu? • smije li se taj plasman “vratiti” u skupinu A? • od kojeg dana teče rok od dvije godine: • od pokretanja pravnih radnji ili • od nastupanja dužnikove neurednosti? Odgovor HNB: Postoji mogućnost vraćanja u skupinu A ako bi sadašnja vrijednost očekivanih novčanih tokova od nekretnine pokrivala ukupan iznos potraživanja; u tome slučaju plasman bi mogao ostati u rizičnoj skupini A najduže dvije godine računajući od dana nastupa dužnikove neurednosti u podmirivanju obveza.

  23. Pravila o upravljanju kreditnim rizikom (7) • Umanjenje plasmana rizične skupine A na skupnoj osnovi • isto kao i prema staroj Odluci – od 0,85% do 1,20% plasmana i izvanbilančnih obveza rizične skupine A • Nove odredbe o rangiranju instrumenata osiguranja potraživanja prema njihovoj kvaliteti • prvorazredni, primjereni instrumenti osiguranja u obliku pokretnina i nekretnina te ostali primjereni instrumenti osiguranja • detaljno su propisani uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se instrument smatrao adekvatnim • KI moraju ažurirati svoje interne akte u smislu udovoljavanja novim zahtjevima • za plasmane > od 5% JAK-a ili > od 20 mil. kn (ovisno o tome što je niže), procjena neovisnog procjenitelja ne starija od 3 godine, računajući od 31.03. 2010.

  24. Pravila o upravljanju kreditnim rizikom (8) • Priznavanje kamatnih prihoda po plasmanima kojima je umanjena vrijednost odgađa se i evidentira na računima izvanbilančne evidencije do njihove naplate (kao i dosada) • iznimka:kamatni prihodi po plasmanima kojima je umanjena vrijednost mogu biti priznati u RDG i prije njihove naplate ukoliko postoje dokazi da će ti prihodi biti naplaćeni u idućem obračunskom razdoblju • novostje da se evidentirana potraživanja za kamatne prihode dok je plasman bio u A, ne smiju nakon provođenja ispravaka vrijednosti preknjižavati u izvanbilančnu evidenciju • potraživanja po nekamatnim prihodima uključuju se u procjenu rizika kao bilo koji drugi plasman – prema staroj Odluci načelno su klasificirani u skupinu A i u cijelosti ispravljali ako nisu naplaćeni u roku od 90 dana • objavljen stav HNB:mogućnost provođenja 100% ispravka vrijednosti već nakon proteka 90 dana od dana dospijeća pojedinih vrsta nekamatnih prihoda, međutim, navedeno ne isključuje obvezu da se takvi nekamatni prihodi promatraju kod provjere materijalnosti dospjelih nepodmirenih obveza (naknade u pravilu ne predstavljaju materijalno značajni iznos) • Plasmani rizične skupine C za koje je proveden 100% ispravak iskazuju se u bilanci sve dok se ne provedu pravne radnje vezane za prestanak obveza dužnika (po staroj Odluci alternativa i izvanbilančna evidencija)

  25. Sadržaj prezentacije Bankovni sustav RH Regulatorni okvir Pravila o upravljanju kreditnim rizikom Ocjena adekvatnosti kontrolnih funkcija, informacijskog sustava i izvještavanja HNB

  26. Funkcije unutarnje revizije, kontrole rizika iusklađenosti Čl. 6. Odluke o sadržaju revizije - provjeriti i/ili procijeniti najmanje: Je li KI uspostavila stalne i djelotvorne kontrolne funkcije u skladu s podzakonskim aktima? Je li KI organizirala funkciju unutarnje revizije kao poseban organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisnu o aktivnostima i OJ koje revidira? Je li KI uspostavila kontrolne funkcije tako da se izbjegne sukob interesa? Je li interni akt o kontrolnim funkcijama adekvatan te je li ga donijela uprava uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora? Je li KI, razmjerno svojoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, za obavljanje poslova kontrolnih funkcija osigurala dovoljan broj osoba koje imaju odgovarajuće stručno znanje i iskustvo? Jesu li godišnji planovi rada kontrolnih funkcija primjereni te jesu li doneseni u skladu s podzakonskim aktima? Sastavljaju li kontrolne funkcije izvješća kontrolnih funkcija u skladu s podzakonskim aktima? Sastavljaju li kontrolne funkcije izvješća o radu na način i u rokovima u skladu s podzakonskim aktima? Obavljaju li kontrolne funkcije poslove u skladu s podzakonskim aktima?

  27. Informacijski sustav Čl. 7. Odluke o sadržaju revizije u KI Revizorsko društvo daje zasebnu ocjenu o stanju IS KI i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom KI. Revizorsko društvo dužno je: služiti se metodama i postupcima za reviziju IS temeljenima na procjeni rizika, definirati obuhvat revizije IS temeljem procjene rizika prije početka obavljanja revizije, definirati dubinu revizije IS ovisno o zatečenom stanju IS i provjeriti pridržava li se KI podzakonskih akata donesenih na temelju Zakona o kreditnim institucijama a koji se odnose na informacijski sustav. Na temelju revizije IS revizor je dužan ukazati na značajne rizike kojima je KI izložena. Dokument iz srpnja 2010: Očekivanja Hrvatske narodne banke vezana uz obavljanje revizije informacijskih sustava od vanjskih revizora

  28. Pravilnost, točnost i potpunost izvještavanja HNB (1) Čl. 8. Odluke o sadržaju revizije u KI revizorsko društvo je dužno provjeriti pravilnost, točnost i potpunost izvješća koja se dostavljaju: sukladno Odluci o izvješćima vezanim uz jamstveni kapital i kapitalne zahtjeve kreditnih institucija, sukladno Odluci o upravljanju likvidnosnim rizikom, sukladno Odluci o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi banke te sukladno Odluci o nadzornim izvještajima kreditnih institucija Iznimno revizorsko društvo nije dužno provjeriti pravilnost, točnost i potpunost: Izvješća o dioničarima i s njima povezanim osobama koji imaju 3 ili više posto dionica s pravom glasa i Izvješća o dužnicima kreditne institucije čiji dug prelazi određeni iznos

  29. Pravilnost, točnost i potpunost izvještavanja HNB (2) Pravilnost, točnost i potpunost navedenih izvješća revizorsko društvo dužno je provjeriti na način da ocijeni: jesu li ta izvješća sastavljena u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama i propisima donesenim na temelju tog Zakona politikama i pravilima koje je propisala KI te jesu li na usporedivim stavkama usklađena s godišnjim financijskim izvješćima Ocjena izvješća se izražava izjavom da su izvješća sastavljena u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima Hrvatske narodne banke i da realno i objektivno odražavaju stanje Pojedinačna izvješća i njihovu specifikaciju dužna je potpisati i odgovorna osoba iz uprave kreditne institucije nadležna za izvješćivanje

  30. Sadržaj revizorskog izvješća za potrebe HNB Čl. 9. st.5. Odluke o sadržaju revizije u KI Revizorsko izvješće mora sadržavati: Zasebnu ocjenu o pridržavanju pravila o upravljanju rizicima Zasebnu ocjenu o adekvatnosti obavljanja poslova funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije Zasebnu ocjenu o stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom Zasebnu ocjenu o pravilnosti, točnosti i potpunosti izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci Popis nedostataka koji su utvrđeni pri revizijskom pregledu gore navedenih područja Konstatacije glede ispunjavanja preporuka revizora iz proteklih godina Preporuke o poboljšanju politika, postupaka i procesa vezanih za upravljanje rizicima

  31. Zaključak KI sastavljaju i objavljuju GFI i GI sukladno važećim propisima i standardima struke Obveza dostavljanja odluke o imenovanju revizorskog društva, plana obavljanja revizije, pisma upravi HNB; ako se tijekom revizije utvrde značajne slabosti i nezakonitosti, odmah obavijestiti HNB Za potrebe HNB revizorsko društvo daje ocjene o pridržavanju pravila o upravljanju rizicima, za kontrolne funkcije, za informacijski sustav i za izvješća koja se dostavljaju HNB-u: HNB neće detaljnije propisivati definicije svake pojedine ocjene Revizor mora dati „čistu“ ocjenu u skladu sa zakonskim odredbama, bez „ali“, „osim“ i slično. Ograđivanje ne smije utjecati na tumačenje ocjene odnosno dovesti u pitanje shvaćanje ocjene (od strane regulatora i kreditne institucije). Revizorsko društvo trebalo bi pri obrazlaganju ocjene navesti činjenice koje su najviše utjecale na donošenje ocjene Pri davanju ocjene revizor mora uzeti u obzir i usklađenost poslovanja kreditne institucije sa Zakonom o kreditnim institucijama i propisima donesenima na temelju tog Zakona Za sada se neće pisano definirati očekivanja za ostala područja kao što je to učinjeno za potrebe ocjenjivanja informacijskih sustava

  32. Hvala na pozornosti! marija.prugovecki@hnb.hr

  33. DUBINSKA ANALIZAPOJEDNOSTAVLJENA PROVEDBA PRIKUPLJAJU SE PODACI O POSLOVNOM ODNOSU: NAZIV, ADRESA, SJEDIŠTE, IDENTIFIKACIJSKI BROJ PRAVNE OSOBE IME I PREZIME ZAKONSKOG ZASTUPNIKA ILI OPUNOMOĆENIKA NAMJENA I PREDVIĐENA PRIRODA POSLOVNOG ODNOSA I DATUM (ugovor o reviziji, ugovor o vođenju knjigovodstva) PRIKUPLJAJU SE PODACI O TRANSAKCIJI: DATUM, IZNOS, VALUTA, NAČIN IZVRŠENJA, NAMJENA, KORISNIK, ZASTUPNIK NALOGODAVATELJA (čl. 36.st.2.t.2.)

  34. DUBINSKA ANALIZAPOJEDNOSTAVLJENA PROVEDBA KAKO SE PRIKUPLJAJU SE PODACI: UVID U IZVORNIKE, OVJERENE PRESLIKE IZ SUDSKOG ILI DRUGOG JAVNOG ILI NEPOSREDNIM UVIDOM U REGISTRE DRUGE ISPRAVE KOJE DOSTAVI KLIJENT PISANA IZJAVA KLIJENTA

  35. DUBINSKA ANALIZAREDOVNA POVODOM POSLOVNOG ODNOSA PRIKUPLJAJU SE PODACI: čl. 16. st. 1. t. 1, 4, 5, 7, 8, 10. ZSPNFT POVODOM TRANSAKCIJE PRIKUPLJAJU SE PODACI: čl. 16. st. 1. t. 1, 3, 4, 5, 6, 9, 10. ZSPNFT KADA POSTOJI SUMNJA U VJERODOSTOJNOST PRETHODNO PRIKUPLJENIH PODATAKA ILI U VEZI S KLIJENTOM POSTOJI SUMNJA NA PRANJE NOVCA PRIKUPLJAJU SE PODACI: čl. 16. st. 1. t. 1, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11. ZSPNFT

  36. DUBINSKA ANALIZAPOJAČANA POJAČANU DUBINSKU ANALIZU ČINE: ČETIRI MJERE REDOVNE DUBINSKE ANALIZE (identifikacija klijenta, utvrđivanje stvarnog vlasnika, prikupljanje podatak o namjeni poslovnog odnosa, stalno praćenje poslovnog odnosa) DODATNE MJERE UTVRĐENE ZSPNFT U SLUČAJEVIMA: POLITIČKI IZLOŽENA OSOBA KLIJENT NIJE OSOBNO PRISUTAN PRI UTVRĐIVANJU IDENTITETA

  37. DUBINSKA ANALIZAPRAĆENJE POSLOVNOG ODNOSA PRATITI POSLOVNE AKTIVNOSTI KOJE KLIJENT PROVODI KOD NJEGA -> OSIGURATI POZNAVANJE STRANKE I IZVORE SREDSTAVA KOJIMA POSLUJE REVIZIJSKI KLIJENT -> redovni podaci DRUGE USLUGE -> podaci iz čl. 26. st. 2. ZSPNFT

  38. DUBINSKA ANALIZAPONOVNA GODIŠNJA VRŠI SE ZA KLIJENTA KOJI JE: STRANA PRAVNA OSOBA (osim ako je niskorizični) DOMAĆA PRAVNA OSOBA KOJA KOD REVIZORA PROVODI TRANSAKCIJU, A 25 % I VIŠE UDJELA U NJOJ DRŽI STRANA PRAVNA OSOBA KOJOJ JE U DOMICILNOJ DRŽAVI ZABRANJENO OBAVLJANJE DJELATNOSTI ILI JE TO FIDUCIJAR, TAJNI ILI NEPOZNATI ULAGAČ PRIKUPLJANJE I PROVJERAVANJE ISTIH PODATAKA

  39. DUBINSKA ANALIZAPROVEDBA 1. UTVRĐIVANJE IDENTITETA FIZIČKE OSOBE- stranka, zastupnik, punomoćnik PRAVNE OSOBE 2. UTVRDITI STVARNOG VLASNIKA PRAVNE OSOBE fizička osoba koja je konačni vlasnik pravne osobe ili koja izravno ili neizravno kontrolira pravnu osobu držanjem više od 25 % dionica/pu fizička osoba koja na neki drugi način kontrolira upravu pravne osobe (dioničar član uprave, sporazum dioničara, pravo predlaganja člana uprave)

  40. DUBINSKA ANALIZAZAKLJUČAK POSTUPKA KLIJENT SE ODBIJA/PREKID ODNOSA nisu mogli biti provedeni svi postupci zbog odbijanja klijenta, nedostave podataka, nedostupnosti podataka, nevjerodostojnosti i dr. obavještava se Ured ILI S KLIJENTOM SE POSLUJE provedena je DA provedba svih drugih mjera (stalno praćenje poslovnog odnosa) ne obavještava se Ured

  41. DUBINSKA ANALIZADOKUMENTIRANJE DOKUMENT O IZVRŠENOJ DUBINSKOJ ANALIZI MORA SE IZRADITI ! PRIMLJENE ISPRAVE ČUVAJU SE 10 GODINA

  42. OBAVJEŠĆIVANJE UREDASUMNJIVE TRANSAKCIJEPOJAM SUMNJIVA TRANSAKCIJA gotovinska/bezgotovinska, izvršena/pokušana u vezi s transakcijom ili klijentom postoji sumnja: uključuje sredstva proizašla iz nezakonitih aktivnosti/povezana je s financiranjem terorizma očito odstupa od uobičajenih/odgovara indikatorima usmjerena je na izbjegavanje propisa o SPNFT po vlastitoj ocjeni postoje razlozi za sumnju

  43. OBAVJEŠĆIVANJE UREDASUMNJIVE TRANSAKCIJEPOSTUPANJE POSTUPANJE SE ODNOSI NA TRANSAKCIJE KOJE OBVEZNIK PROVODI ZA KLIJENTA OBVEZNO POSTUPANJE NE PROVESTI/OBAVIJESTITI URED PRIJE PROVEDBE OBAVIJESTITI URED BEZ ODGODE O NAMJERI ILI PLANIRANJU SUMNJIVE TRANSAKCIJE AKO NIJE POSTUPLJENO PO PRETHODNOM, OBAVIJESTITI URED NAJKASNIJE IDUĆI DAN OD PROVEDBE TRANSAKCIJE

  44. OBAVJEŠĆIVANJE UREDASUMNJIVE TRANSAKCIJETRANSAKCIJE KLIJENTA S TREĆIMA POSTUPANJE REVIZORA u postupku revizije ispituje klijentove transakcije s trećima nema jasne odredbe propisa nije obveza revizora ispitivati sve transakcije, drukčiji opseg ili drukčijim metodološkim pristupom nego što mu to nalažu revizijski standardi

  45. OBAVJEŠĆIVANJE UREDASUMNJIVE TRANSAKCIJETRANSAKCIJE KLIJENTA S TREĆIMA AKO REVIZOR U SVOM STANDARDNOM POSTUPANJU UTVRDI POSTOJANJE SUMNJIVIH TRANSAKCIJA KLIJENATA PREMA TREĆIMA + OCJENA IZ DUBINSKE ANALIZE + INDIKATORI --> OBAVIJESTITI URED NE POSTUPA SE PREMA ČL. 42. ZSPNFT KORISTITI OBRAZAC UZSPN-O-54 (Pravilnik o načinu I rokovima obavješćivanja Ureda…………..), točke: E,F,G,H

  46. OBAVJEŠĆIVANJE UREDASAVJET U VEZI S PRANJEM NOVCA ILI FINANCIRANJEM TERORIZMA O SVAKOM KLIJENTOVOM ZAHTJEVU DA MU SE PRUŽI SAVJET U VEZI S PRANJEM NOVCA ILI FINANCIRANJEM TERORIZMA --> OBAVIJESTITI URED ROK ZA OBAVIJEST: ODMAH, NAJKASNIJE U ROKU TRI DANA KORISTITI OBRAZAC UZSPN-O-54 (Pravilnik o načinu i rokovima obavješćivanja Ureda…………..)

  47. SLOŽENE I NEOBIČNO VELIKE TRANSAKCIJE ANALIZIRATI SVE SLOŽENE I NEOBIČNO VELIKE TRANSAKCIJE KOJE NEMAJU OČIGLEDNU EKONOMSKU ILI PRAVNU SVRHU KAD U ODNOSU NA NJIH JOŠ NE POSTOJE RAZLOZI ZA SUMNJU NA PRANJE NOVCA PISANI OBLIK REVIZORI > UOBIČAJENO DOKUMENTIRANJE U PROVEDBI REVIZIJSKIH POSTUPAKA KOJIMA PROCJENJUJE I ODGOVARA NA RIZIK OD PRIJEVARE (DIO REVIZIJSKOG DOSJEA) DOKUMENT DATI UREDU NA NJEGOV ZAHTJEV

  48. DOSTAVA PODATAKA NA ZAHTJEV UREDA PODACI O KLIJENTIMA I TRANSAKCIJAMA PRIKUPLJENI U POSTUPKU PROCJENE RIZIKA I DUBINSKE ANALIZE PODACI O DRUGIM POSLOVNIM ODNOSIMA KOJE KLIJENT IMA KOD OBVEZNIKA DRUGI PODACI KOJE JE OBVEZNIK PRIKUPIO I VODI IH NA OSNOVI ZSPNFT ROK: ODMAH, NAJKASNIJE 15 DANA URED MOŽE IZVRŠITI NEPOSREDNI UVID KOD OBVEZNIKA

  49. ČUVANJE PROFESIONALNE TAJNE NE PREDSTAVLJA ODAVANJE PROFESIONALNE TAJNE DOSTAVLJANJE PODATAKA I DOKUMENTACIJE UREDU ZAPOSLENICI NE MOGU KAZNENO ILI STEGOVNO ODGOVARATI RADI PRIKUPLJANJA, ANALIZIRANJA I DOSTAVE PODATAKA UREDU KODEKS ETIKE - Odjeljak 140.7.

  50. STRUČNO USAVRŠAVANJE DUŽNOST SVIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU ODREĐENE ZADATKE U PROVEDBI MJERA SPNFT GODIŠNJI PROGRAM STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA oblici, obveznici broj sati termini izvoditelji EVIDENCIJA O PROVEDBI

More Related