4. Temeljni financijski izvje taji

1. �k.god. 2007/2008 1 4. Temeljni financijski izvje�taji Bilanca (stanja) Bilanca uspjeha (racun dobiti i gubitka - RDG) Izvje�taj o promjeni glavnice Izvje�taj o novcanom toku Racunovodstvene politike i bilje�ke uz financijske izvje�taje Analiza financijskih izvje�taja Izvje�ce ovla�tenog revizora Godi�nje izvje�ce

2. �k.god. 2007/2008 2 Bilanca stanja i bilanca uspjeha 4.1. Bilanca stanja 4.2. Bilanca uspjeha (racun dobiti i gubitka) 4.2.1. Prihodi 4.2.2. Rashodi 4.2.3. Poslovni rezultat 4.3. Pokazatelji uspjeha poslovanja 4.3.1. Pojam poslovnog uspjeha 4.3.2. Produktivnost / Proizvodnost rada 4.3.3. Ekonomicnost 4.3.4. Rentabilnost 6.1. Bilanca stanja 6.2. Bilanca uspjeha 6.2.1. Prihodi 6.2.2. Rashodi 6.2.3. Poslovni rezultat 6.3. Pokazatelji uspjeha poslovanja 6.3.1. Pojam poslovnog uspjeha 6.3.2. Produktivnost / Proizvodnost rada 6.3.3. Ekonomicnost 6.3.4. Rentabilnost Poslovni rezultat poduzeca predstavlja razliku izmedu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda koj su obracunati u odredenom kalendarskom razdoblju. U vecini tr�i�nih zemalja poduzeca sastavljaju na zavr�etku poslovne godine dva osnovna racunovodstvena izvje�taja . To su : Bilanca stanja ( aktive i pasive na posljednji dan godine) tzv. imoviska bilanca i bilancu uspjeha � odnosno godi�nji obracun ukupnog prihoda , ukupnih rashoda i stvarenog rezulctata za proteklu godinu tzv. racun dobiti i li gubitka 6.1. Bilanca stanja 6.2. Bilanca uspjeha 6.2.1. Prihodi 6.2.2. Rashodi 6.2.3. Poslovni rezultat 6.3. Pokazatelji uspjeha poslovanja 6.3.1. Pojam poslovnog uspjeha 6.3.2. Produktivnost / Proizvodnost rada 6.3.3. Ekonomicnost 6.3.4. Rentabilnost Poslovni rezultat poduzeca predstavlja razliku izmedu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda koj su obracunati u odredenom kalendarskom razdoblju. U vecini tr�i�nih zemalja poduzeca sastavljaju na zavr�etku poslovne godine dva osnovna racunovodstvena izvje�taja . To su : Bilanca stanja ( aktive i pasive na posljednji dan godine) tzv. imoviska bilanca i bilancu uspjeha � odnosno godi�nji obracun ukupnog prihoda , ukupnih rashoda i stvarenog rezulctata za proteklu godinu tzv. racun dobiti i li gubitka

3. �k.god. 2007/2008 3 Bilanca stanja je najznacajniji financijski izvje�taj, jer pru�a informacije o financijskom polo�aju poduzeca. Bilanca uspjeha pru�a informacije o uspje�nosti poslovanja poduzeca koja je rezultat poslovanja odredenog vremenskog razdoblja ( najce�ce godinu dana). Bilanca stanja je najznacajniji financijski izvje�taj , jer pru�a informacije o financijskom polo�aju poduzeca Bilanca uspjeha pru�a informacije o uspje�nosti poslovanja poduzeca koja je rezultat poslovanja odredenog vremenskog razdoblja ( najce�ce godinu dana )Bilanca stanja je najznacajniji financijski izvje�taj , jer pru�a informacije o financijskom polo�aju poduzeca Bilanca uspjeha pru�a informacije o uspje�nosti poslovanja poduzeca koja je rezultat poslovanja odredenog vremenskog razdoblja ( najce�ce godinu dana )

4. �k.god. 2007/2008 4 4.1 Bilanca stanja Bilanca je trenutacni vrijednosni iskaz imovine, obveza i kapitala trgovackog dru�tva na tocno odredeni dan (najce�ce 31.12)! Ukazuje dionicarima i vjerovnicima na financijsku situaciju. Bilanca je dvostruka slika jedne te iste vrijednosti iskazana kao vrijednost imovine (aktiva) na jednoj strani, a na drugoj strani izvori financiranja (pasiva) kojeg cine vlastiti kapital i obaveze. IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL

5. �k.god. 2007/2008 5 Bilanca stanja Bilancom stanja utvrduje se cjelokupna aktiva (IMOVINA) i cjelokupna pasiva (IZVORI FINANACIRANJA). Promjene u sastavu i vrijednosti materijalne osnove poduzeca (osnovnih i obrtnih sredstava) koja su predmet razmatranja ove bilance, utjecu na poslovni rezultat pojedine poslovne godine. Razlike pocetnog i zavr�nog stanja svake pojedine stavke aktive i pasive - posljewdicva su promjena koje su se javljale tijekom godine. Te promjene mogu biti k Kvantitativne � tj. promjene u fizickom obujmu odredene stavke bilance ( �to naravno uzrokuje i promjene vrijednosti pojedinih stavki aktive i pasive) Samo vrijednsone promjene tj. povecanje ili smanjenje vrijednsoti pojedine stavke , a da tome nije prethodila i kvantitiavitrna promjenaRazlike pocetnog i zavr�nog stanja svake pojedine stavke aktive i pasive - posljewdicva su promjena koje su se javljale tijekom godine. Te promjene mogu biti k Kvantitativne � tj. promjene u fizickom obujmu odredene stavke bilance ( �to naravno uzrokuje i promjene vrijednosti pojedinih stavki aktive i pasive) Samo vrijednsone promjene tj. povecanje ili smanjenje vrijednsoti pojedine stavke , a da tome nije prethodila i kvantitiavitrna promjena

6. �k.god. 2007/2008 6 U poslovanju poduzeca dolazi do smanjivanja kolicine sredstava ( kvantitativne promjene): kori�tenjem ( rasip/kalo, rastur, lom, �kart) rashodovanjem sredstava za rad rashodovanjem sitnog inventara manjkom stalnih sredstava ( u obliku stvari) manjkom obrtnih sredstava ( u obliku stvari) otpis nekurentnih zaliha obrtnih sredstava

7. �k.god. 2007/2008 7 Vrijednosno povecanje sredstava predstavlja: nabava novih sredstava za rad izrada sredstava za rad vlastitim radom izvodenje vecih radova vlastitim radom (rekonstrukcija, popravak) uz tro�kove ni�e od tr�i�nih utvrdivanje vi�kova stalnih sredstava ( stvari) utvrdivanje vi�kova obrtnih sredstava (stvari) primljene dotacije ( bez obaveze vracanja ili protuusluga) Sve ove proimjene bilo da se radi o smanjenju ili povecanju vrijednsoti sredstava poduzeca dolaze doizra�aja u bilanci stanja poduzeca, ali utjecu i na poslovni rezultata koji utvrduje racun dobiti ili gubitka. Izrada bilance stanja neodvojiva je od izrade bilance uspjeha.Tek uskladenom izradom obiju bilanci poduzece mo�e utvrditi : Koji dio utro�ene vrijednosti sredstava treba biti obracunat kao rashod koji utvrduje bilanca uspjeha Koji dio vrijednosti sredstava prelazi u iduce obracunsko razdoblje kao postojeca (preostala) aktiva Koji dio od nastalih tro�kova poslovanja ne predstavlja rashod obracunskog razdoblja, jer su ti tro�kovi ulo�eni u virjednost preostalih zaliha koje nisu prodane( proizvodnja u tijeku, poluproizvodi i gotovi proizvodi) Sve ove proimjene bilo da se radi o smanjenju ili povecanju vrijednsoti sredstava poduzeca dolaze doizra�aja u bilanci stanja poduzeca, ali utjecu i na poslovni rezultata koji utvrduje racun dobiti ili gubitka. Izrada bilance stanja neodvojiva je od izrade bilance uspjeha.Tek uskladenom izradom obiju bilanci poduzece mo�e utvrditi : Koji dio utro�ene vrijednosti sredstava treba biti obracunat kao rashod koji utvrduje bilanca uspjeha Koji dio vrijednosti sredstava prelazi u iduce obracunsko razdoblje kao postojeca (preostala) aktiva Koji dio od nastalih tro�kova poslovanja ne predstavlja rashod obracunskog razdoblja, jer su ti tro�kovi ulo�eni u virjednost preostalih zaliha koje nisu prodane( proizvodnja u tijeku, poluproizvodi i gotovi proizvodi)

8. �k.god. 2007/2008 8 7.2. Bilanca uspjeha (RDG) Bilanca uspjeha kao racunovodstveni iskaz dobitka ili gubitka poduzeca u obracunskom razdoblju, uz poslovne prihode i poslovne rashode, utvrduje prihode od financiranja i rashode financiranja te takoder izvanredne prihode i izvanredne rashode. To je izvje�taj o uspjehu trgovackog dru�tva za jedno racunovodstveno razdoblje. Poduzeca obavezno za svaku poslovnu godinu utvrduju rezultat poslovanja. Bilanca uspjeha kao racunovodstveni iskaz dobitka ili gubitka poduzeca u obracunskom razdoblju, uz poslovne prihode i poslovne rashode, utvrduje prihode od financiranja i rashode financiranja te takoder izvanredne prihode i izvanredne rashode. Vecina tih iznosa nastaje u vezi s imovinom ( i obvezama ) poduzeca i izravno utjecu na njezinu vrijednsot. Prihodi poduzeca povecavaju imovinu poduzeca ( ili smanjuju obaveze poduzecc9 dok je rashodi smanjuju ( odnosno povecavaju obaveze poduzeca)� Poduzec obavezno za svaku poslovnu godinu utvduju rezltatBilanca uspjeha kao racunovodstveni iskaz dobitka ili gubitka poduzeca u obracunskom razdoblju, uz poslovne prihode i poslovne rashode, utvrduje prihode od financiranja i rashode financiranja te takoder izvanredne prihode i izvanredne rashode. Vecina tih iznosa nastaje u vezi s imovinom ( i obvezama ) poduzeca i izravno utjecu na njezinu vrijednsot. Prihodi poduzeca povecavaju imovinu poduzeca ( ili smanjuju obaveze poduzecc9 dok je rashodi smanjuju ( odnosno povecavaju obaveze poduzeca)� Poduzec obavezno za svaku poslovnu godinu utvduju rezltat

9. �k.god. 2007/2008 9 U tu svrhu poduzece izraduje � racun dobiti ili gubitka� kojim se za obracunsko razdoblje utvrduju : prihodi rashodi poslovni rezultat Razlika prihoda i rashoda predstavlja poslovni rezultat, a on mo�e biti pozitivan ( dobit) ili negativan ( gubitak). Poduzec obavezno za svaku poslovnu godinu utvduju rezltatposlovanja. U tu svrhu poduzece izraduje � racun dobiti ili gubitka� kojim za obracunsko razdoblje utvrduju Prihode Rashode Polsovni rezultat Razlika prihoda i rashoda predstavlja poslovni rezultat, a on mo�e biti pozitivan ( dobit) ili negativan ( gubitak). Moguce je da prihodi i rashodi budu jednaki, pa je u tom slucaju poslovni rezultat nula ( pozitivna nula kako se nekad govorilo) Poduzec obavezno za svaku poslovnu godinu utvduju rezltatposlovanja. U tu svrhu poduzece izraduje � racun dobiti ili gubitka� kojim za obracunsko razdoblje utvrduju Prihode Rashode Polsovni rezultat Razlika prihoda i rashoda predstavlja poslovni rezultat, a on mo�e biti pozitivan ( dobit) ili negativan ( gubitak). Moguce je da prihodi i rashodi budu jednaki, pa je u tom slucaju poslovni rezultat nula ( pozitivna nula kako se nekad govorilo)

10. �k.god. 2007/2008 10 4.2.1. Prihodi Ukupni prihodi poduzeca cine vrijednosti prodanih proizvoda i usluga koje je poduzece proizvelo. U prihode poduzeca ne ulaze vrijednosti neprodanih proizvoda koji su ostali na zalihama, ali ulaze vrijednosti prodanih gotovih proizvoda koji su ostali iz prethodne godine, a prodani su u razdoblju za koje se utvrduje ukupni prihod. Ukupni prihodi poduzeca cine vrijednost prodanih proizvoda i usluga koje je poduzece proizvelo. To znaci da u prihode poduzeca ne ulaze vrijednosti neprodanih proizvoda koji su ostali na zalihama, ali se ukljucuje vrijednost prodanih gotovih proizvoda koji su ostali iz prethodne godine, a prodani su u razdoblju za koje se utvrduje ukupni prihod. Ukupni prihodi poduzeca cine vrijednost prodanih proizvoda i usluga koje je poduzece proizvelo. To znaci da u prihode poduzeca ne ulaze vrijednosti neprodanih proizvoda koji su ostali na zalihama, ali se ukljucuje vrijednost prodanih gotovih proizvoda koji su ostali iz prethodne godine, a prodani su u razdoblju za koje se utvrduje ukupni prihod.

11. �k.god. 2007/2008 11 U ukupni prihod jo� ulaze : poslovni prihodi prihodi od financiranja izvanredni prihod Ostvarenim prihodom smatra se prihod koji je ostvaren prodajom za gotovinu, ali i onaj koji je nastao kao du�nicko vjerovnicki odnos tzv. fakturirana realizacija. Pored prihoda od podaje proizvoda i usluga, poduzece mo�e imati i druge prihode koji ulaze u ukupni prihod. To su : Poslovni prihodi Prihodi od financiranja Izvanredni prihod Ostvarenim prihodom smara se prihod koji je ostvaren prodajom za goovinu, ali i onaj koji je nastao kao du�nicko vjerovnicki odnos trz. Fakturirana realizaacija. Iznosi koji su primljeni kao avansi za buduce radnje ne ulaze u obracun ostvarenih prihoda, ako niti iznosi po osnovi PDV-a i drugih pristojbi koje poduzece naplacuje za racun dr�ave. Pored prihoda od podaje proizvoda i usluga, poduzece mo�e imati i druge prihode koji ulaze u ukupni prihod. To su : Poslovni prihodi Prihodi od financiranja Izvanredni prihod Ostvarenim prihodom smara se prihod koji je ostvaren prodajom za goovinu, ali i onaj koji je nastao kao du�nicko vjerovnicki odnos trz. Fakturirana realizaacija. Iznosi koji su primljeni kao avansi za buduce radnje ne ulaze u obracun ostvarenih prihoda, ako niti iznosi po osnovi PDV-a i drugih pristojbi koje poduzece naplacuje za racun dr�ave.

12. �k.god. 2007/2008 12 poslovni prihodi Poduzece najveci dio prihoda ostvaruje svojim poslovanjem, odnosno prodajom svojih proizvoda i usluga. No pored ovog nacina stjecanja prihoda, poduzece ima i druge mogucnosti kao �to su : prihodi od prodaje materijala, otpadaka i sitnog inventara prihodi od prodaje trgovacke robe prihodi od zakupnine prihodi od subvencija, dotacija, regresa, kompenzacija ostali poslovni prihodi Poduzece najveci dio prihoda ostvaruje svojim poslovanjem, odnosno peodajom svojih proizvoda i usluga. No pored ovog nacina stjecanja prihoda, poduzece ima idruge mogucnosti kao �to su : Prihodi od prodaje materijala otpadaka i sitnog inventara Prihodi od prodaje trgovacke robe Prihodi od zakupnine Prihodi od subvencija, dotacija ,regresa kompenzacija i Ostali poslovni prihodi U obracun ukupnog prihoda uvr�tava se i prihod ostvren internom relaizcijom - upotreba vlastitog proizvoda robe li usluge za vlasatita investiicjska ulagnaja ali i vrijednsot vlastitog znanstveno istra�ivackog rada za vlastitie potrebe. Poduzece najveci dio prihoda ostvaruje svojim poslovanjem, odnosno peodajom svojih proizvoda i usluga. No pored ovog nacina stjecanja prihoda, poduzece ima idruge mogucnosti kao �to su : Prihodi od prodaje materijala otpadaka i sitnog inventara Prihodi od prodaje trgovacke robe Prihodi od zakupnine Prihodi od subvencija, dotacija ,regresa kompenzacija i Ostali poslovni prihodi U obracun ukupnog prihoda uvr�tava se i prihod ostvren internom relaizcijom - upotreba vlastitog proizvoda robe li usluge za vlasatita investiicjska ulagnaja ali i vrijednsot vlastitog znanstveno istra�ivackog rada za vlastitie potrebe.

13. �k.god. 2007/2008 13 O cemu ovisi visina ukupnog prihoda poduzeca ? Prihod ostvaren prodajom roba i usluga predstavlja najznacajniji dio prihoda svakog poduzeca, te stoga u velikoj mjeri ovisi o cijenama po kojima ce se proizvod prodati, te o uvjetima prodaje. U tr�i�nim privredama, djelovanje zakona ponude i potra�nje znatno utjece na velicinu ukupnog prihoda.

14. �k.god. 2007/2008 14 Primjerice, ako poduzeca ne mo�e prodati proizvod po cijeni koja je rezultat njegove kalkulacije cijene prodaje, mora smanjiti cijenu. To smanjenje mo�e postici na nekoliko nacina: smanjenjem prodajne cijene odobravanjem rabata trgovcima odobravanjem popusta za gotovinsko placanje odobravanjem popusta na vecu kupljenu kolicinu

15. �k.god. 2007/2008 15 prihodi od financiranja Poduzece mo�e svoja sredstva dati na kori�tenje drugima i tako ostvarivati prihode od financiranja. Tu spadaju: prihodi od kamata ( redovitih ali i zateznih) prihodi od dividendi prihodi od revalorizacije uloga u bankama i prihodi od revalorizacije potra�ivanja prihodi od ostalih interesa i slicni prihod s povezanim i nepovezanim poduzecima prihodi od burzovnih transakcija i ostalih prihoda od financiranja Kada poduzece daje svoja sredstva na kori�tenje drugima mo�e ostvraiti prihode od financiranja. U te prihode spadaju Prihodi od kamata ( redovitih ali i zateznih) Prihodi od dividendi Prihodi od revarolizacije uloga bankama i od revalorizacije potra�ivanja Prihodi od ostalih interesa i slicni prihod s povezanim i s nepovezani,m poduzecima Prihodi od burzovnih transkakcija i ostalih prihoda od financiranja Prihodi od financiranja ostvrauju se neovisno od rashoda financiranja. Njih treba shvatiti kao posljedicu djelotvronog iskore�tenja srestava koja nisu trajno ili u cijelosti anga�irana u vlastitom poslovnom procesu. Radi se o prihodima koji su rezultat plasiranja vi�ka slobodnih novcanih sredstava. Kada poduzece daje svoja sredstva na kori�tenje drugima mo�e ostvraiti prihode od financiranja. U te prihode spadaju Prihodi od kamata ( redovitih ali i zateznih) Prihodi od dividendi Prihodi od revarolizacije uloga bankama i od revalorizacije potra�ivanja Prihodi od ostalih interesa i slicni prihod s povezanim i s nepovezani,m poduzecima Prihodi od burzovnih transkakcija i ostalih prihoda od financiranja Prihodi od financiranja ostvrauju se neovisno od rashoda financiranja. Njih treba shvatiti kao posljedicu djelotvronog iskore�tenja srestava koja nisu trajno ili u cijelosti anga�irana u vlastitom poslovnom procesu. Radi se o prihodima koji su rezultat plasiranja vi�ka slobodnih novcanih sredstava.

16. �k.god. 2007/2008 16 izvanredni prihodi Izvanredni prihodi su neplanirani i neocekivani prihodi nastali: a) u protekloj poslovnoj godini prihodi po naknadnim fakturama za isporuke u pro�lim godinama naplaceni prihodi iz pro�lih godina za koje nije bilo iskazano potra�ivanje prihodi s osnove povrata poreza i doprinosa iz pro�lih godina

17. �k.god. 2007/2008 17 b) tijekom godine prihodi od dotacija i pomoci, te prihodi od nagrada prihodi od bonifikacija, rabata, kasa-skonta, popusta i sl. prihodi od prodaje stalne imovine vi�kovi novca i vrijednosnih papira naplacena otpisana potra�ivanja naplacene kapare, naknade �tete, naplaceni penali otpis obaveza prema dobavljacima i otpis obaveza po primljenim avansima ili zajmovima ostali izvanredni prihodi

18. �k.god. 2007/2008 18 4.2.2. Rashodi Iz ukupnog prihoda poduzeca nadoknaduju se samo oni rashodi koji su neophodni za obavljanje djelatnosti poduzeca i mogu se svrstati u tri skupine : poslovni rashodi rashodi financiranja izvanredni rashodi

19. �k.god. 2007/2008 19 poslovni rashodi Poslovne rashode cine materijalni tro�kovi, amortizacija, nematerijalni tro�kovi, place te nabavna vrijednost prodane robe i materijala. To su : tro�kovi materijala � utro�eni materijal (osnovni ,materijal, poluproizvodi i dijelovi, pomocni i ostali utro�eni materijal); vrijednost utro�ene energije ( struja, voda, plin); otpis sitnog inventra, auto guma, ambala�e, za�titne odjece tro�kovi usluga - tro�kovi prijevoza, po�tanski tro�kovi, tro�kovi odr�avanja, zemljarina, tro�kovi reklame, Na iznos poslovnih rashoda uvijek djeluju kolicine i cijene, �to znacin da svako poduzece mora pa�ljivo gospodariti proizvodnim cimbenicima kako bi poslovalo na racionalan nacin. Najveci dio ukupnog prihoda poduzeca slu�i upravo za pokrivnaje poslovnih rashoda, pa je ekonomiziranje njima zato tako znacajno. Ukoliko poduzece uspije sniziti svoje poslovne rashode mo�e sniziti proizvodnu cijenu svojih proizvoda i usluga i time biti konkurentnije na trc�i�tu. U poslovne rashode spadaju tro�kovi materijala � utro�eni materijal (osnovni ,materijal, poluproizvodi i dijelovi, pomocni i ostali utro�eni materijal); vrijednost utro�ene energije ( struja, voda, plin); otpis sitnog inventarta, auto guma, ambala�e, za�titne odjece tro�kovi usluga - tro�kovi prijevoza, po�tanski tro�kovi, tro�kovi odr�avanja, zemljarina, tro�kovi reklame, tro�kovi amortizacije ukalkulirane bruto place koje pripadaju zapsolenicima s naslova njihovog rada i radnog doprinosa Ukalkulirana rezerviranja tro�kova i rizika Iznosi vrijednosnog uskladivanja dugotrajne financijske i kratkotrajne imovine Ostali tro�kovi _ autorksi honorari, dnevnice naknade za tro�kove prijevoza, bankarske usli Uge premije osiguranja, clanarine udru�enjima, tro�kvi za�tite okoli�a, Na iznos poslovnih rashoda uvijek djeluju kolicine i cijene, �to znacin da svako poduzece mora pa�ljivo gospodariti proizvodnim cimbenicima kako bi poslovalo na racionalan nacin. Najveci dio ukupnog prihoda poduzeca slu�i upravo za pokrivnaje poslovnih rashoda, pa je ekonomiziranje njima zato tako znacajno. Ukoliko poduzece uspije sniziti svoje poslovne rashode mo�e sniziti proizvodnu cijenu svojih proizvoda i usluga i time biti konkurentnije na trc�i�tu. U poslovne rashode spadaju tro�kovi materijala � utro�eni materijal (osnovni ,materijal, poluproizvodi i dijelovi, pomocni i ostali utro�eni materijal); vrijednost utro�ene energije ( struja, voda, plin); otpis sitnog inventarta, auto guma, ambala�e, za�titne odjece tro�kovi usluga - tro�kovi prijevoza, po�tanski tro�kovi, tro�kovi odr�avanja, zemljarina, tro�kovi reklame, tro�kovi amortizacije ukalkulirane bruto place koje pripadaju zapsolenicima s naslova njihovog rada i radnog doprinosa Ukalkulirana rezerviranja tro�kova i rizika Iznosi vrijednosnog uskladivanja dugotrajne financijske i kratkotrajne imovine Ostali tro�kovi _ autorksi honorari, dnevnice naknade za tro�kove prijevoza, bankarske usli Uge premije osiguranja, clanarine udru�enjima, tro�kvi za�tite okoli�a,

20. �k.god. 2007/2008 20 tro�kovi amortizacije ukalkulirane bruto place koje pripadaju zaposlenicima s naslova njihovog rada i radnog doprinosa ukalkulirana rezerviranja tro�kova i rizika iznosi vrijednosnog uskladivanja dugotrajne financijske i kratkotrajne imovine ostali tro�kovi - autorski honorari, dnevnice naknade za tro�kove prijevoza, bankarske usluge, premije osiguranja, clanarine udru�enjima, tro�kovi za�tite okoli�a i slicno

21. �k.god. 2007/2008 21 rashodi financiranja Nastaju kao posljedica kori�tenja tudih financijskih sredstava, a najce�ce su to: kamate na kori�tene zajmove kamate na sredstva drugih Rashodi financiranja nadoknaduju se u ukupnom iznosu iz ukupnog prihoda one godine u kojoj su nastali i u kojoj su obracunati. kamate na kori�tene zajmove kamate na sredstva drugih � primjerice za primljeni materijal do isplate fakture dobavljacu. Tu su jo� revalorizacija kunskih obveza Ugovoreno smanjenje vrijednosti dugorocnih ulaganja Te ostali rashodi financiranja kamate na kori�tene zajmove kamate na sredstva drugih � primjerice za primljeni materijal do isplate fakture dobavljacu. Tu su jo� revalorizacija kunskih obveza Ugovoreno smanjenje vrijednosti dugorocnih ulaganja Te ostali rashodi financiranja

22. �k.god. 2007/2008 22 izvanredni rashodi Izvanredni rashodi su izdaci nastali izvanrednim smanjivanjem poslovnih sredstava i najce�ce se odnose na protekle godine. To su : otpis nenaplativih potra�ivanja smanjenje vrijednosti stalne imovine manjkovi kazne, penali i naknade �tete neotpisane vrijednosti otudene i rashodovane imovine smanjenje vrijednosti i otpis zastarjelih zaliha ostali izvanredni rashodi

23. �k.god. 2007/2008 23 4.2.3. Poslovni rezultat Poslovni rezultat poduzeca razlika je izmedu vrijednosti ukupnog prihoda i vrijednosti ukupnog rashoda. On se utvrduje racunom dobiti ili gubitka koji se sastavlja na kraju obracunskog razdoblja (u pravilu na kraju kalendarske godine). Najprije se sastavlja bilanca stanja ( imovinska bilanca), a potom se sastavlja racun dobiti ili gubitka. Poslovni rezultat poduzeca razllika je izmedu vorjednosti ukupnog prihoda i vrijednsoti ukupnog rashoda. On se utvrduje racunom dobiti ili gubitka koji se sastavlja na kraju obracunskog razdoblja ( u pravilu nakraju kalendarske godine). Najprije se sastavlja bilanca stanja ( imovinska bilanca- jer promjene imovnog stanja moguimati utjecaja na poslovni rezultat poduzeca ) a potom se sastavlja racun dobiti (ili gubitka) Poslovni rezultat poduzeca razllika je izmedu vorjednosti ukupnog prihoda i vrijednsoti ukupnog rashoda. On se utvrduje racunom dobiti ili gubitka koji se sastavlja na kraju obracunskog razdoblja ( u pravilu nakraju kalendarske godine). Najprije se sastavlja bilanca stanja ( imovinska bilanca- jer promjene imovnog stanja moguimati utjecaja na poslovni rezultat poduzeca ) a potom se sastavlja racun dobiti (ili gubitka)

24. �k.god. 2007/2008 24 Poslovni uspjeh � znaci opcenito uspjeh u poslovanju (proizvedeni kvalitetni proizvodi, zadovoljene potrebe potro�aca, zadovoljavajuci stupanj iskori�tenosti kapaciteta ) i mo�e se iskazati u naturalnim pokazateljima dok se poslovni rezultat uvijek iskazuje samo u vrijednosnim pokazateljima. Zato se i ponekad mo�e dogoditi da poduzece ostvari vrlo dobar poslovni uspjeh, ali da na kraju obracunskog razdoblja poslovni rezultat bude negativan (gubitak).

25. �k.god. 2007/2008 25 Kao sinonim za pozitivan poslovni rezultat koristi se pojam dobitak, a kao sinonim za negativan poslovni rezultat koristi se pojam gubitak. U situacijama kada je poslovni prihod manji od poslovnog rashoda - poduzece ostvaruje gubitak. U poslovanju poduzeca najprije dolazi do poremecaja i zastoja u poslovanju (nelikvidnost) zatim do gubitaka, a ukoliko takvo stanje potraje du�e dolazi do prestanka rada poduzeca, odnosno do njegove likvidacije. Cilj svakog poslovodstva poduzeca e ostvariti pozitivnu ( �to vecu) razliku izmedu prihoda i rashoda, odnosno osigurati pozitivan poslovni rezultat. Zato poslovodstva poduzeca trebaju jako voditi racuna o optimalnom kori�tenju svih proizvodnih cimbenika, kao i tra�enju optimalnih rje�enja na tr�i�tu nabave ali i na tr�i�tu prodaje. Direktan utjecaj na rezultate poslovanja ima promjena cijena nabave i promjena tr�i�nih ( prodajnih) cijena [1](Izvor: Ekonomski leksikon) dobit, svota kojom se iskazuje uvecanje vlasnicke glavnice poduzeca u obracunskom razdoblju, izuzimajuci prilagodbe vrijednosti pro�log razdoblja te dodatna ulaganja ili povlacenja kapitala vlasnika. U financijskim izvje�tajima iskazuje se kao razlika prihoda i rashoda obracunskog razdoblja. Za pojedinca, d. je razlika izmedu prihoda i svih rashoda nastalih za ostvarenje tog prihoda. Ako je ta razlika pozitivna, ostvarena je dobit, a ako je negativna, ostvaren je gubitak. Kako je, uglavnom, nemoguce utvrditi egzaktnu svotu rashoda koji su nastali za ostvarenje odredenog prihoda, zadovoljavajuci nacin obracuna dobiti jest utvrdivanje prihoda i rashoda odredenoga razdoblja. D. poduzeca najvi�e se ostvaruje kroz dobit ostvarenu prodajom proizvoda ili usluga. Sekundarni izvor dobiti jesu prihodi ostvareni financijskim ulaganjima, kao �to su kamate i dividende ostvarene na temelju ulaganja u vrijednosnice i rashodi financiranja, te razlika izvanrednih prihoda i rashoda i razlika prihoda i rashoda pro�lih razdoblja Cilj svakog poslovodstva poduzeca e ostvariti pozitivnu ( �to vecu) razliku izmedu prihoda i rashoda, odnosno osigurati pozitivan poslovni rezultat. Zato poslovodstva poduzeca trebaju jako voditi racuna o optimalnom kori�tenju svih proizvodnih cimbenika, kao i tra�enju optimalnih rje�enja na tr�i�tu nabave ali i na tr�i�tu prodaje. Direktan utjecaj na rezultate poslovanja ima promjena cijena nabave i promjena tr�i�nih ( prodajnih) cijena [1](Izvor: Ekonomski leksikon) dobit, svota kojom se iskazuje uvecanje vlasnicke glavnice poduzeca u obracunskom razdoblju, izuzimajuci prilagodbe vrijednosti pro�log razdoblja te dodatna ulaganja ili povlacenja kapitala vlasnika. U financijskim izvje�tajima iskazuje se kao razlika prihoda i rashoda obracunskog razdoblja. Za pojedinca, d. je razlika izmedu prihoda i svih rashoda nastalih za ostvarenje tog prihoda. Ako je ta razlika pozitivna, ostvarena je dobit, a ako je negativna, ostvaren je gubitak. Kako je, uglavnom, nemoguce utvrditi egzaktnu svotu rashoda koji su nastali za ostvarenje odredenog prihoda, zadovoljavajuci nacin obracuna dobiti jest utvrdivanje prihoda i rashoda odredenoga razdoblja. D. poduzeca najvi�e se ostvaruje kroz dobit ostvarenu prodajom proizvoda ili usluga. Sekundarni izvor dobiti jesu prihodi ostvareni financijskim ulaganjima, kao �to su kamate i dividende ostvarene na temelju ulaganja u vrijednosnice i rashodi financiranja, te razlika izvanrednih prihoda i rashoda i razlika prihoda i rashoda pro�lih razdoblja

26. �k.god. 2007/2008 26 Nacini pokrivanja gubitaka Gubitak se mo�e pokriti na jedan od slijedecih nacina: dotacijom osnivaca poduzeca ( ili drugih koji imaju interes da poduzece opstane - banke, kupci, dobavljaci ) otpisivanjem potra�ivanja vjerovnika ili smanjenjem trajnog kapitala za iznos gubitka Ako se gubitak ne mo�e pokriti na neki od navedenih nacina pokrece se stecajni postupak (iza toga mo�e/ ali i ne mora uslijediti i likvidacija poduzeca).

27. �k.god. 2007/2008 27 Rasporedivanje poslovnog rezultata Rasporedivanje poslovnog rezultata zavr�na je odluka kojom se zakljucuje poslovna godina za koju je sastavljen obracun ukupnog prihoda i utvrden poslovni rezultat. Ako je poslovni rezultat negativan, tada se nema �to rasporedivati, vec poslovodstvo mora iznaci nacine za pokrice gubitaka i daljnje poslovanje poduzeca. Medutim ako je poduzece ostvarilo dobit (dobit prije oporezivanja) prema zakonskim propisima najprije se izdvajaju porez na dobit i propisani doprinosi iz dobiti. Ostatak je tzv. cista dobit Rasporedivanje poslovnog rezultata zavr�na je odluka kojom se zakljucuje poslovna godina za koju je sastavljen obracun ukupnog prihoda i utvrden poslovni rezultat. Ako je poslovni rezultat negativan, tada se nema �to rasporedivati, vec poslovodstvo mora iznaci nacone za pokrice gubitaka i daljnje poslovanje poduzeca. Medutim kada je poduzece ostvarilo dobit,( dobitak prije oporezivanja) prema zakonskim propisima najprije se izdvajaju porez na dobit i propisani doprinosi iz dobiti. Ostatak, ako ga ima, jo� cista dobit ili vrlo cesto nazivamo profit. Napomena profit = dobitak, zarada, korist Naime svaka dr�ava zakonskim propisima rgulira stope poreza na dobit, pri cemu oslobadanjem od poreza i/ili prireza ili ni�im stopama ( u podrucjima od posebne dr�avne skrbi na pr. ili u slobodnim zonama Vara�din, Dugopolje i sl. ) mo�e stimulirati usmjeravanje dijela dobiti u odrdene svrhe. Na pr. reinvestiranje dijela dobiti, uplate u humanitarne svrhe, sponzoriranje sportskih manifestacija, financiranjeznanstvenih skupova i sl. Tek tada slijedi rasporedivanje na nacin o kojem odluku donosi poslovodstvo odnosno skup�tina dionicara. Rasporedivanje poslovnog rezultata zavr�na je odluka kojom se zakljucuje poslovna godina za koju je sastavljen obracun ukupnog prihoda i utvrden poslovni rezultat. Ako je poslovni rezultat negativan, tada se nema �to rasporedivati, vec poslovodstvo mora iznaci nacone za pokrice gubitaka i daljnje poslovanje poduzeca. Medutim kada je poduzece ostvarilo dobit,( dobitak prije oporezivanja) prema zakonskim propisima najprije se izdvajaju porez na dobit i propisani doprinosi iz dobiti. Ostatak, ako ga ima, jo� cista dobit ili vrlo cesto nazivamo profit. Napomena profit = dobitak, zarada, korist Naime svaka dr�ava zakonskim propisima rgulira stope poreza na dobit, pri cemu oslobadanjem od poreza i/ili prireza ili ni�im stopama ( u podrucjima od posebne dr�avne skrbi na pr. ili u slobodnim zonama Vara�din, Dugopolje i sl. ) mo�e stimulirati usmjeravanje dijela dobiti u odrdene svrhe. Na pr. reinvestiranje dijela dobiti, uplate u humanitarne svrhe, sponzoriranje sportskih manifestacija, financiranjeznanstvenih skupova i sl. Tek tada slijedi rasporedivanje na nacin o kojem odluku donosi poslovodstvo odnosno skup�tina dionicara.

28. �k.god. 2007/2008 28 Preostalu masu dobiti nakon oporezivanja rasporeduje poduzece odnosno njegovi vlasnici na slijedeci nacin : dio dobiti za isplatu vlasnicima kapitala ( kao dividenda) dio dobiti za povecanje trajnog kapitala poduzeca ( za investicije) dio dobiti za rezerve dio dobiti zaposlenicima nerasporedeni dio dobiti ZUBAK � ima li tu kakovih pravila � zakonskih propisa ZUBAK � ima li tu kakovih pravila � zakonskih propisa

29. �k.god. 2007/2008 29 Nacin na koji se rasporeduje ostatak dobiti pokazuje kojim podrucjima management poduzeca daje prednost � da li su to tekuci interesi vlasnika kapitala i zaposlenika ili pak ulaganja u daljnji razvoj poduzeca (ulaganja u povecanje trajnog kapitala). Stoga je osnovno pitanje na koje poslovodstvu mora odgovoriti: koliki dio izdvojiti za povecanje trajnog kapitala poduzeca? koliki dio izdvojiti i isplatiti suvlasnicima kapitala ulo�enog u poduzece (kao njihovu zaradu)? treba li i koliki dio izdvojiti iz dobiti za zaposlene ? Nacin na koji se rasporeduje ostatak dobiti poduzeca pokazuje kojim podrucjima menend�ment poduzeca daje prednost � jesu li to tekuci interesi vlasnika kapitala i zaposlenika ili pak ulaganja u daljnji razvoj poduzeca ( ulaganjau povecanje trajnog kapitala). Osnovno pitanje koje se namece poslovodstvu svakog poduzeca jest: Koliki dio izdvojiti za povecanje trajnog kapitala podzueca? Koliki dio izdvojiti i isplatiti suvlasnicima kapitala ulo�enog u poduzece ( kao njihovu zaradu) Treba li i koliki dio izdvojiti iz dobiti za zaposlene u poduzeceu ? I na kraju pri rasporedivanju dobiti va�no je dio dobiti namijeniti u rzerve, posebno ako poduzece namjerava povecati obujam poslovanja i ukoliko se radi o poslovim s vecim rizikom.bNacin na koji se rasporeduje ostatak dobiti poduzeca pokazuje kojim podrucjima menend�ment poduzeca daje prednost � jesu li to tekuci interesi vlasnika kapitala i zaposlenika ili pak ulaganja u daljnji razvoj poduzeca ( ulaganjau povecanje trajnog kapitala). Osnovno pitanje koje se namece poslovodstvu svakog poduzeca jest: Koliki dio izdvojiti za povecanje trajnog kapitala podzueca? Koliki dio izdvojiti i isplatiti suvlasnicima kapitala ulo�enog u poduzece ( kao njihovu zaradu) Treba li i koliki dio izdvojiti iz dobiti za zaposlene u poduzeceu ? I na kraju pri rasporedivanju dobiti va�no je dio dobiti namijeniti u rzerve, posebno ako poduzece namjerava povecati obujam poslovanja i ukoliko se radi o poslovim s vecim rizikom.b

30. �k.god. 2007/2008 30 4.3. Pokazatelji uspjeha poslovanja 4.3.1. Pojam poslovnog uspjeha Poslovni uspjeh poduzeca koja posluju u uvjetima tr�i�ne ekonomije temelje se na osnovnom ekonomskom nacelu : ostvariti �to bolji poslovni rezultat sa �to manjim ulaganjima !!! U razvijenim tr�i�nim ekonomijama Zapada, tom nacelu dodana su ogranicenja nametnuta zahtjevima za za�titom, kako proizvodaca (radnika) tako i potro�aca. Obavljajuci svoju djelatnost poduzece mora poslovati tako da rezultati procesa reprodukcije budu veci od ulaganja u nju. Kao �to smo vec prije rekli �. Poslovni uspjeh � znaci opcenito uspjeh u poslovanju (proizvedeni kvalitetni proizvodi, zadovoljene potrebe potro�aca, zadovoljavajuci stupanj iskori�tenosti kapaciteta ) i mo�e se iskazati i u naturalnim pokazateljima dok se poslovni rezultat uvijek iskazuje samo u vrijednosnim pokazateljima. Zato se i ponekad mo�e dogoditi da poduzece ostvari vrlo dobar poslovni uspjeh, ali da na kraju obracunskog razdoblja poslovni rezultat bude negativan (gubitak). Naravno u razvijenim tr�i�nim ekonomijama to nacelo dobilo je i svoju humanu kompinentu, jer vi�e nije dovoljno postici �to bpolji rezultat vec je bitno i kako se to posti�e i da li se pri tom ugro�ava ili uni�tava okoli� i kako ta proizvodnja djeluje na �iru dru�tvenu zajednicu. Isko tako izuzetno je va�an odnos poslodavaca i radnika pa je uloga sindikata u za�titi prava radnika dobila na velikom znacaju. Sve te pojave prisutne su i u na�em dru�tvu ali za sada jo� u pocetnom obliku tako da tr�i�no pona�anje na�ih poduzeca za sada se svodi na ostvarivanje �to veceg profita ne vodeci racuna o sotalim subjektima procesa privredivanja - kao �to je to bilo u razdoblju prvobitne akumulacije kapitala tzv. divlji kapitalizam Obavljajuci svoju djelatnost poduzece mora poslovati tako da rezultati procesa reprodukcije budu veci od ulaganja u nju. Kao �to smo vec prije rekli �. Poslovni uspjeh � znaci opcenito uspjeh u poslovanju (proizvedeni kvalitetni proizvodi, zadovoljene potrebe potro�aca, zadovoljavajuci stupanj iskori�tenosti kapaciteta ) i mo�e se iskazati i u naturalnim pokazateljima dok se poslovni rezultat uvijek iskazuje samo u vrijednosnim pokazateljima. Zato se i ponekad mo�e dogoditi da poduzece ostvari vrlo dobar poslovni uspjeh, ali da na kraju obracunskog razdoblja poslovni rezultat bude negativan (gubitak). Naravno u razvijenim tr�i�nim ekonomijama to nacelo dobilo je i svoju humanu kompinentu, jer vi�e nije dovoljno postici �to bpolji rezultat vec je bitno i kako se to posti�e i da li se pri tom ugro�ava ili uni�tava okoli� i kako ta proizvodnja djeluje na �iru dru�tvenu zajednicu. Isko tako izuzetno je va�an odnos poslodavaca i radnika pa je uloga sindikata u za�titi prava radnika dobila na velikom znacaju. Sve te pojave prisutne su i u na�em dru�tvu ali za sada jo� u pocetnom obliku tako da tr�i�no pona�anje na�ih poduzeca za sada se svodi na ostvarivanje �to veceg profita ne vodeci racuna o sotalim subjektima procesa privredivanja - kao �to je to bilo u razdoblju prvobitne akumulacije kapitala tzv. divlji kapitalizam

31. �k.god. 2007/2008 31 Pri ocjenjivanju postignute ekonomske uspje�nosti treba razlikovati : proizvodni uspjeh - to je uspjeh poduzeca koji je ostvaren bez obzira na rezultate plasmana ucinaka (mo�e se iskazivati u naturalnom obliku) poslovni uspjeh - to je uspjeh koje poduzece ostvaruje u sferi razmjene i na njega pored ostalog djeluje zakon ponude i potra�nje (iskazuje se samo u novcu) Pri ocjenjivanju postignute ekonomske uspje�nosti treba razlikovati proizvodni uspjeh - to je uspjeh poduzeca koji je ostvaren bez obzira na rezultate plasmana ucinaka. Mo�emo ga iskazivati u naturalnom obliku.Pri tome moramo biti svjesni cinjenice da stvarnu potvrdu kvalitete ucinalka poduzece ostavruje na tr�i�t ako i kada uspije svoje proizvode prodati kupcima po cijeni koju za njih tra�i. Tek tada mo�emo govoriti o poslovnom uspjehu - to je uspjeh koje poduzece ostvaruje u sferi razmjene i na njega pored ostalog djeluje Zakon ponude i potra�nje. Pri ocjenjivanju postignute ekonomske uspje�nosti treba razlikovati proizvodni uspjeh - to je uspjeh poduzeca koji je ostvaren bez obzira na rezultate plasmana ucinaka. Mo�emo ga iskazivati u naturalnom obliku.Pri tome moramo biti svjesni cinjenice da stvarnu potvrdu kvalitete ucinalka poduzece ostavruje na tr�i�t ako i kada uspije svoje proizvode prodati kupcima po cijeni koju za njih tra�i. Tek tada mo�emo govoriti o poslovnom uspjehu - to je uspjeh koje poduzece ostvaruje u sferi razmjene i na njega pored ostalog djeluje Zakon ponude i potra�nje.

32. �k.god. 2007/2008 32 U na�oj ekonomskoj i gospodarskoj praksi najpoznatiji i najce�ce upotrebljavani su slijedeci pokazatelji poslovnog uspjeha : ekonomicnost (Ek) produktivnost ili proizvodnosti ( P) rentabilnost (R) Koeficijentima ekonomicnosti, produktivnosti i rentabilnosti zahvacena je cjelokupna ekonomija reprodukcije poduzeca sa slijedecim elementima :

33. �k.god. 2007/2008 33 Q - ucinak, cilj i smisao proizvodnje Up- ukupan prihod - prodajna vrijednost proizvodnje T - tro�kovi elemenata proizvodnje (M,S,L) L - radna snaga kao izvor pojedinacnog i dru�tvenog bogatstva D - dohodak, vrijednosni (tr�i�ni) izraz rezultata reprodukcije As -anga�irana sredstva koja osiguravaju kontinuitet reprodukcije Q - ucinak, cilj i smisao proizvodnje- naravno prikazan u naturalnom obliku Up - ukupan prihod - prodajna vrijednost proizvodnje ostvarena na tr�i�tu T - tro�kovi elemenata proizvodnje (M,S,L) L - radna snaga kao izvor pojedinacnog i dru�tvenog bogatstva ( sjetite se marxove teorije vrijednosti koja tvrdi da se kapitalisti bogate na nacin da radnike (radnu snagu) placaju puno manje u odnosu na novu vrijednost koju ta ista radna snaga u procesu proizvidnje stvara. D - dohodak, vrijednosni (tr�i�ni) izraz rezultata reprodukcije As - anga�irana sredstva koja osiguravaju kontinuitet reprodukcije Da nabrzinu ponovimo gdje nastaje Up i �to predstavljaju ovi elementi repordukcije Q - ucinak, cilj i smisao proizvodnje- naravno prikazan u naturalnom obliku Up - ukupan prihod - prodajna vrijednost proizvodnje ostvarena na tr�i�tu T - tro�kovi elemenata proizvodnje (M,S,L) L - radna snaga kao izvor pojedinacnog i dru�tvenog bogatstva ( sjetite se marxove teorije vrijednosti koja tvrdi da se kapitalisti bogate na nacin da radnike (radnu snagu) placaju puno manje u odnosu na novu vrijednost koju ta ista radna snaga u procesu proizvidnje stvara. D - dohodak, vrijednosni (tr�i�ni) izraz rezultata reprodukcije As - anga�irana sredstva koja osiguravaju kontinuitet reprodukcije Da nabrzinu ponovimo gdje nastaje Up i �to predstavljaju ovi elementi repordukcije

34. �k.god. 2007/2008 34 Up - oznacava vrijednost proizvodnje, odnosno kolicinu ostvarenog ukupnog prihoda) dobivenog pri plasmanu proizvedenih ucinaka (proizvoda i/ili usluga) na tr�i�tu. Ukupan prihod predstavlja umno�ak obujma proizvodnje (Q) i pojedinacnih prodajnih cijena proizvoda i/ili usluga (cp).

35. �k.god. 2007/2008 35 T- tro�kove elemenata proizvodnje ili elementi ulaza poslovnog sustava, iskazano u naturalnom obliku cine: predmeti rada (M) sredstva rada (S) rad ( tekuci, �ivi rad) (L) pa se funkcija proizvodnje Q mo�e napisati u ovom obliku Q= f (M,S,L)

36. �k.god. 2007/2008 36 D- dohodak, predstavlja ekonomski rezultat dru�tveno priznatog tro�enja �ivog rada u dru�tvenoj reprodukciji. Oznacava kolicinu realizirane nove vrijednosti. Dobiva se nakon �to se od ukupnog prihoda ( Up) odbiju materijalni tro�kovi ( Mt) i amortizacija ( A ). D = Up - ( Mt + A )

37. �k.god. 2007/2008 37 As - anga�irana sredstva su jedan od temeljnih uvjeta za obavljanje svakog poslovnog procesa a sastoje se od : As = Os + Ob osnovnih sredstava (Os) - tj. vrijednost osnovnih sredstava za koje se obracunava amortizacija i obrtnih sredstava (Ob) - predstavljaju i vrijednost raspolo�ivih obrtnih sredstava u toku jedne godine

38. �k.god. 2007/2008 38 7.3.2. Ekonomicnost Ekonomicnost je pokazatelj ekonomskog ucinka poslovanja - izra�ava odnos izmedu ostvarenih ucinaka (Q) i za njih utro�enih elemenata proizvodnje (U) odnosno Govori o tome koliko se jedinica ucinaka mo�e proizvesti s jednom jedinicom utro�ka. Naravno da taj odnos treba biti �to povoljniji (E = 1 i vi�e ) [1] (Izvor: Ekonomski leksikon ) ekonomicnost, gospodarsko nacelo poslovanja poduzeca koje se ocituje u te�nji da se ostvare odredeni ucinci uz �to je moguce manji utro�ak kolicine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tudih usluga, ili da se odredenom kolicinom inputa ostvari �to je moguce veci output. E. je najkompleksnije mjerilo uspje�nosti poslovanja jer obuhvaca racionalnije kori�tenje svih inputa. Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava i stimulira sve gospodarske subjekte da posluju i da se pona�aju prema navedenom nacelu, pa je jedan od osnovnih ciljeva poslovanja da se odredeni ucinak ostvari uz �to manje tro�enje inputa, tj. uz �to manje tro�kove. U racunskom smislu e. se mo�e izraziti kao koeficijent koji smo izracunali stavljajuci u odnos ukupan prihod i ukupne tro�kove. Ovisno o velicini koeficijenta, poslovanje mo�e biti ekonomicno, ako je e > 1, neekonomicno, ako je e < 1, i poslovanje na granici ekonomicnosti, ako je e = 1. E = Q / M+S+L[1] (Izvor: Ekonomski leksikon ) ekonomicnost, gospodarsko nacelo poslovanja poduzeca koje se ocituje u te�nji da se ostvare odredeni ucinci uz �to je moguce manji utro�ak kolicine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tudih usluga, ili da se odredenom kolicinom inputa ostvari �to je moguce veci output. E. je najkompleksnije mjerilo uspje�nosti poslovanja jer obuhvaca racionalnije kori�tenje svih inputa. Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava i stimulira sve gospodarske subjekte da posluju i da se pona�aju prema navedenom nacelu, pa je jedan od osnovnih ciljeva poslovanja da se odredeni ucinak ostvari uz �to manje tro�enje inputa, tj. uz �to manje tro�kove. U racunskom smislu e. se mo�e izraziti kao koeficijent koji smo izracunali stavljajuci u odnos ukupan prihod i ukupne tro�kove. Ovisno o velicini koeficijenta, poslovanje mo�e biti ekonomicno, ako je e > 1, neekonomicno, ako je e < 1, i poslovanje na granici ekonomicnosti, ako je e = 1. E = Q / M+S+L

39. �k.god. 2007/2008 39 Ekonomicnost se isto tako mo�e izraziti i kao ali tada pokazuje kolika je prosjecna kolicina utro�enih elemenata za proizvodnju jedne jedinice ucinka. U izrazu ekonomicnosti obuhvacen je cjelokupan ljudski rad (�ivi L i minuli M,S). Zato je pokazatelj ekonomicnosti najobu-hvatnije mjerilo poslovnog uspjeha. U izrazu ekonomicnosti obuhvacen je cjelokupan ljudski rad ( �ivi L i minuli M,S), odnosno svi elementi koji sudjeluju u radnom procesu. Zato je pokazatelj ekonomicnosti majobuhvatnije mjerilo poslovnog uspjeha. Iz navedenog obrasca proizlazi da se ekonomicnost mo�e mijenjati na dva nacina i to : a) porastom kolicine ucinaka uz istu kolicinu ulo�enih elemenata b) ostvarenjem jednake kolicine ucinaka uz smanjenje kolicine utro�enih elemenata. Ekonomicnost se mo�e izraziti isto tako i kao reciprocan odnos gornjeg odnosa tj. ek = U / Q ali tada pokazuje prosjecnu kolicinu utro�enih elemenata za proizvodnju jedinice ucinka. U izrazu ekonomicnosti obuhvacen je cjelokupan ljudski rad ( �ivi L i minuli M,S), odnosno svi elementi koji sudjeluju u radnom procesu. Zato je pokazatelj ekonomicnosti majobuhvatnije mjerilo poslovnog uspjeha. Iz navedenog obrasca proizlazi da se ekonomicnost mo�e mijenjati na dva nacina i to : a) porastom kolicine ucinaka uz istu kolicinu ulo�enih elemenata b) ostvarenjem jednake kolicine ucinaka uz smanjenje kolicine utro�enih elemenata. Ekonomicnost se mo�e izraziti isto tako i kao reciprocan odnos gornjeg odnosa tj. ek = U / Q ali tada pokazuje prosjecnu kolicinu utro�enih elemenata za proizvodnju jedinice ucinka.

40. �k.god. 2007/2008 40 Mjerenje ekonomicnosti Ekonomicnost se mjeri na dva nacina naturalno mjerenje ekonomicnosti i ucinci i utro�ci elemenata proizvodnje iskazuju se kolicinski (u kg, tonama, komadima, satima i sl.). vrijednosno mjerenje ekonomicnosti kolicina proizvedenih ucinaka (Q) i kolicine utro�enih elemenata (U) mno�e se odgovarajucim cijenama (C). Ekonomicnost se mjeri na dva nacina 1. naturalno mjerenje ekonomicnosti - i ucinci i utro�ci elemenata proizvodnje iskazuju se kolicinski( u kg, tonama, komadima, satima i sl.). Medutim takovo mjerenje nemoguce je uvijek provesti jer je te�ko zbrajati i dijeliti razlicite jedinice mjere ( kru�ke i jabuke) . Zato se puno ce�ce koristi 2. vrijednosno mjerenje ekonomicnosti - kolicina proizvedenih ucinaka (Q) i kolicine utro�enih elemenata (U) mno�e se odgovarajucim cijenama C E= Q.Cp/U.Cn pa u brojniku obrasca ekonomicnosti dobivamo velicinu koja je pribli�no jednaka ukupnom prihodu (Up= Q.Cp) a u nazivniku ukupne tro�kove proizvodnje (T=U.Cn ) tj. E= Up / T odnosno ek = T/Up Ekonomicnost se mjeri na dva nacina 1. naturalno mjerenje ekonomicnosti - i ucinci i utro�ci elemenata proizvodnje iskazuju se kolicinski( u kg, tonama, komadima, satima i sl.). Medutim takovo mjerenje nemoguce je uvijek provesti jer je te�ko zbrajati i dijeliti razlicite jedinice mjere ( kru�ke i jabuke) . Zato se puno ce�ce koristi 2. vrijednosno mjerenje ekonomicnosti - kolicina proizvedenih ucinaka (Q) i kolicine utro�enih elemenata (U) mno�e se odgovarajucim cijenama C E= Q.Cp/U.Cn pa u brojniku obrasca ekonomicnosti dobivamo velicinu koja je pribli�no jednaka ukupnom prihodu (Up= Q.Cp) a u nazivniku ukupne tro�kove proizvodnje (T=U.Cn ) tj. E= Up / T odnosno ek = T/Up

41. �k.god. 2007/2008 41 - kolicine proizvedenih ucinaka(Q) mno�e se sa cijenom prodaje (Cp) dok se kolicine utro�enih elemenata (U) mno�e s cijenom nabave (Cn). Na taj nacin dolazimo do pokazatelja ekonomicnosti tj. odnosa ukupnog prihoda i tro�kova. Pokazatelj ekonomicnosti govori koliko jedinica tro�kova treba za 1 jedinicu prihoda. Vrijednosno mjerenje produktivnosti mo�e se provesti na temelju razlicitih cijena a)tekucih ( stvarnih, tr�i�nih) b) planskih ( stalnih,standardnih) Pri uzra�avanju ekonomicnosti na bazi tekucih cijena trj. onih cijena po kojima se u odredenom trnutku mogu stvarno prodati ucinci, odnosno nabaviti elelmenti proizvodnje, do promjene nivo ekonomicnosti mo�e doci iz dva razloga 1. mijenjanjem kolicine ucinaka i kolicine utro�enih elelmenata 2. mijenjanjem cijene jednih i/ili drugih Ako se �eli izbjeci utjecaj osciliranja cijena na tr�i�tu, kolicine ucinaka i utro�enih elelmenata treba mno�iti sa planskim cijenama(stalnim) cijenama E= ukupni prohid( po planskim C)/ ukupni tro�kovi (po stalnim C) Tako ekonomicnost nema vi�e vrijednosni, vec naturalni karakter, a cijen slu�e samo kao sredstvo pomocu kojeg se raznovrsni elelmenti i ucinci proizvodnje mogu zbtrajati i usporedivati.Vrijednosno mjerenje produktivnosti mo�e se provesti na temelju razlicitih cijena a)tekucih ( stvarnih, tr�i�nih) b) planskih ( stalnih,standardnih) Pri uzra�avanju ekonomicnosti na bazi tekucih cijena trj. onih cijena po kojima se u odredenom trnutku mogu stvarno prodati ucinci, odnosno nabaviti elelmenti proizvodnje, do promjene nivo ekonomicnosti mo�e doci iz dva razloga 1. mijenjanjem kolicine ucinaka i kolicine utro�enih elelmenata 2. mijenjanjem cijene jednih i/ili drugih Ako se �eli izbjeci utjecaj osciliranja cijena na tr�i�tu, kolicine ucinaka i utro�enih elelmenata treba mno�iti sa planskim cijenama(stalnim) cijenama E= ukupni prohid( po planskim C)/ ukupni tro�kovi (po stalnim C) Tako ekonomicnost nema vi�e vrijednosni, vec naturalni karakter, a cijen slu�e samo kao sredstvo pomocu kojeg se raznovrsni elelmenti i ucinci proizvodnje mogu zbtrajati i usporedivati.

42. �k.god. 2007/2008 42 Mjere za povecanje ekonomicnosti Ekonomicnost se mo�e povecati na dva nacina porastom kolicine ucinaka uz istu kolicinu ulo�enih elemenata proizvodnje ostvarenjem jednake kolicine ucinaka uz smanjenje kolicine utro�enih elemenata proizvodnje. Cilj svakog management-a je sa �to manjim tro�kovima ostvariti �to veci ukupni prihod, i time ekonomicnije poslovanje !!

43. �k.god. 2007/2008 43 Faktori koji mogu djelovati na povecanje ekonomicnosti su brojni, kao na primjer: smanjenje utro�aka predmeta rada smanjenje tro�kova sredstava za rad smanjenje tro�kova radne snage �to potpunije iskori�tenje kapaciteta uklanjanje gre�aka u tehnolo�kom procesu uvodenje novih tehnologija Faktori koji djeluju su brojni : smanjenje utro�aka predmeta rada - glavni faktori koji djeluju na visinu utro�ka meterijala jesu ( smanjivanje �karta i racionalno raspolaganje materijalom za proizvodnju) : karakteristike proizvoda, karakteristike materijala, karakteristike sredstava za rad, karakteristike tehnolo�kog procesa, karakteristike radnih uvjeta. smanjenje tro�kova sredstava za rad - ( pa�ljivije rukovanje sredstvima za rad, dobro obuceni radnici koji rade na tim sredstvima- odgovarajuce kvalifikacije i stupanj znanja, smanjivanje loma i kvarova , pravilno odr�avanje srdstav za rad i sl. smanjenje tro�enja radne snage- �to potpunije kori�tenje kapaciteta - zbog utjecaja fiksnih tro�kova vrlo je va�no �to potpunije kori�tenje raspolo�ivih kapaciteta - jer jedinicna cijena ko�tanja pada povecanjem stupnja iskori�tenosti kapaciteta uklanjanje gre�aka u tehnolo�kom procesu - krivi izbor tehnolo�kog procesa, i sl. uvodenje novih tehnologija - do povecanja ekonomicnosti dolazi samo u slucaju, kada se zbog primjene novih tehnologija ostvaruje veci ekonomski efekti nego �to su bili tro�kovi uvodenja nove tehnologije Faktori koji djeluju su brojni : smanjenje utro�aka predmeta rada - glavni faktori koji djeluju na visinu utro�ka meterijala jesu ( smanjivanje �karta i racionalno raspolaganje materijalom za proizvodnju) : karakteristike proizvoda, karakteristike materijala, karakteristike sredstava za rad, karakteristike tehnolo�kog procesa, karakteristike radnih uvjeta. smanjenje tro�kova sredstava za rad - ( pa�ljivije rukovanje sredstvima za rad, dobro obuceni radnici koji rade na tim sredstvima- odgovarajuce kvalifikacije i stupanj znanja, smanjivanje loma i kvarova , pravilno odr�avanje srdstav za rad i sl. smanjenje tro�enja radne snage- �to potpunije kori�tenje kapaciteta - zbog utjecaja fiksnih tro�kova vrlo je va�no �to potpunije kori�tenje raspolo�ivih kapaciteta - jer jedinicna cijena ko�tanja pada povecanjem stupnja iskori�tenosti kapaciteta uklanjanje gre�aka u tehnolo�kom procesu - krivi izbor tehnolo�kog procesa, i sl. uvodenje novih tehnologija - do povecanja ekonomicnosti dolazi samo u slucaju, kada se zbog primjene novih tehnologija ostvaruje veci ekonomski efekti nego �to su bili tro�kovi uvodenja nove tehnologije

44. �k.god. 2007/2008 44 4.3.3. Produktivnost ( proizvodnost) Produktivnost je pokazatelj tehnickog ucinka ljudskog rada (�ivog i minulog) koji je jedini tvorac svih vrijednosti. Opci izraz produktivnosti (Pk) izra�ava odnos izmedu kolicine ostvarenog ucinka (Q) i kolicine ulo�enog �ivog rada (L) za tu proizvodnju.

45. �k.god. 2007/2008 45 Mjerenje produktivnosti Ostvarena produktivnost mjeri se na dva nacina: u naturalnom obliku ( kolicinski) - u odnos se stavljaju ostvareni ucinci i �ivi rad u vrijednosnom obliku ( novcano) - u odnos se stavlja ukupan prihod ( jer je Up = ) i �ivi rad Pri izra�avanju kolicine ulo�enog �ivog rada u nazivniku pokazatelja produktivnosti, najce�ce se koristi broj zaposlenih radnika ( narocito ako se prikazuje poduzece u cjelini) odnosno norma sati ako se izracunava produktivnost rada pojedinih skupina radnika ili radnih mjesta. Naime pri izra�avanju kolicine rada ulo�enog u proizvodnju odredene kolicine ucinaka pojavljuju se slijedeci problemi: - koji rad uzeti u obzir - koju vremensku jedinicu upotrijebiti pri mjerenju - odnos izmedu proizvodnosti i intenziteta rada Vrste radova - broj zaposlenih najce�ci je pokazatelj produktivnosti na nivou cijelog poduzeca ali pri tome mo�emo koristiti razlicite grupe radnika ( proizvodne radnike, neproizvodne , ukupne ) Vremenske jedinice - utro�ak radne snage mo�e se prakticno mjeriti jedino vremenskim trajanjem procesa rada. Za mjerenje proizvodnosti u radnim organizacijama upotrebljavaju se kao vremenske jedinice : radnik-sat, radnik-mjesec, radnik -godina. U gradevinarstvu je poseban problem mjerenje produktivnosti zbog vrlo velike razlike u vrstama poslova potrebnih za postizanje konacnpg proizvoda. Stoga se produktivnost mo�e mjeritiprema pojedinim vrstama radova na gradili�tu ali se isto tako mora voditi racuna uo kojem vremenu govorimo raspolo�ivo vrijeme, stvarno vrijem, planrano vrijem (norme) IVICA - produktivnost rada radnika Pri izra�avanju kolicine ulo�enog �ivog rada u nazivniku pokazatelja produktivnosti, najce�ce se koristi broj zaposlenih radnika ( narocito ako se prikazuje poduzece u cjelini) odnosno norma sati ako se izracunava produktivnost rada pojedinih skupina radnika ili radnih mjesta. Naime pri izra�avanju kolicine rada ulo�enog u proizvodnju odredene kolicine ucinaka pojavljuju se slijedeci problemi: - koji rad uzeti u obzir - koju vremensku jedinicu upotrijebiti pri mjerenju - odnos izmedu proizvodnosti i intenziteta rada Vrste radova - broj zaposlenih najce�ci je pokazatelj produktivnosti na nivou cijelog poduzeca ali pri tome mo�emo koristiti razlicite grupe radnika ( proizvodne radnike, neproizvodne , ukupne ) Vremenske jedinice - utro�ak radne snage mo�e se prakticno mjeriti jedino vremenskim trajanjem procesa rada. Za mjerenje proizvodnosti u radnim organizacijama upotrebljavaju se kao vremenske jedinice : radnik-sat, radnik-mjesec, radnik -godina. U gradevinarstvu je poseban problem mjerenje produktivnosti zbog vrlo velike razlike u vrstama poslova potrebnih za postizanje konacnpg proizvoda. Stoga se produktivnost mo�e mjeritiprema pojedinim vrstama radova na gradili�tu ali se isto tako mora voditi racuna uo kojem vremenu govorimo raspolo�ivo vrijeme, stvarno vrijem, planrano vrijem (norme) IVICA - produktivnost rada radnika

46. �k.god. 2007/2008 46 Mjere za povecanje produktivnosti Produktivnost se mo�e povecavati samo na dva nacina : povecanjem kolicine ucinaka uz isti broj anga�iranih radnika smanjivanjem broja radnika uz istu kolicinu ostvarenih ucinaka Faktori koji djeluju na povecanje produktivnosti rada radnika su :

47. �k.god. 2007/2008 47 ljudski faktor - kvalifikacijska struktura, intenzitet rada, meduljudski odnosi, raspodjela OD tehnicki progres - savr�enija sredstva rad podi�u proiz. snagu rada �to stvara predu-vijete za vecu produk-tivnost organizacijski faktori - skracenje trajanja pro-cesa proizvodnje, planiranje, priprema rada i sl. dru�tveni faktori - unutarnja i vanjska politika, socijalna i ekonomska, tr�i�te i sl. prirodni faktori -klima, geografski raspored sirovina, raspolo�ivost radne snage ljudski faktor - kvalifi-ka covjek je najva�niji faktor u radneom procesu i bez njega niti jedan pa cak ni visoko automatizirana proizvodnja ne mo�e postojati. Zato je za postizanje visoke produktivnosti rada znacajno da kvalifikacijska c struktura, bude uskladena sa raspolo�ivom tehnologijom, da intenzitet rada,bude ukladen sa fizickim i psihickim sposobnostima radnika i u skladu sa uvjetima rada, da vladaju dobri stimulativni meduljudski odnosi, te da rasp-odjela OD bude pravicna i stimulativna. Motiviranje radnika jedan je od najva�nijih zadataka modernog rukovodstva jer samo motivirani i zadovoljan radnik posti�e viskou produktivnost tehnicki progres - savr�enija sredstva rad podi�u proizvodnu snagu rada i omogucava proizvodnju ucinaka na vi�em( kvantitativno i/ili kvalitativno) nivou, cime se ujedno stvara preduvjete za povecanje produktivnost rada ( isti broj radnika veca kolicina ucinaka) organizacijski faktori - mnoga poduzeca u postupku modernizacije mijenjaju samo organizaciju rada i poslovanja i samo na taj nacin povecavaju produktivnost rada dru�tvei faktori - nacin na koji je dru�tvo uredeno i kakav je odnos radnika i poslodavaca u velikoj mjeri odreduje produktivnost rada. Naime proizvodni odnosi ,unutarnja i vanjska politika, socijalna i ekonomska pol, tr�i�te i sl djeluju na motiviranost radnika pa time i na produktivnost. prirodni faktori-klima, geografski raspored sirovina, raspolo�ivost radne snage ljudski faktor - kvalifi-ka covjek je najva�niji faktor u radneom procesu i bez njega niti jedan pa cak ni visoko automatizirana proizvodnja ne mo�e postojati. Zato je za postizanje visoke produktivnosti rada znacajno da kvalifikacijska c struktura, bude uskladena sa raspolo�ivom tehnologijom, da intenzitet rada,bude ukladen sa fizickim i psihickim sposobnostima radnika i u skladu sa uvjetima rada, da vladaju dobri stimulativni meduljudski odnosi, te da rasp-odjela OD bude pravicna i stimulativna. Motiviranje radnika jedan je od najva�nijih zadataka modernog rukovodstva jer samo motivirani i zadovoljan radnik posti�e viskou produktivnost tehnicki progres - savr�enija sredstva rad podi�u proizvodnu snagu rada i omogucava proizvodnju ucinaka na vi�em( kvantitativno i/ili kvalitativno) nivou, cime se ujedno stvara preduvjete za povecanje produktivnost rada ( isti broj radnika veca kolicina ucinaka) organizacijski faktori - mnoga poduzeca u postupku modernizacije mijenjaju samo organizaciju rada i poslovanja i samo na taj nacin povecavaju produktivnost rada dru�tvei faktori - nacin na koji je dru�tvo uredeno i kakav je odnos radnika i poslodavaca u velikoj mjeri odreduje produktivnost rada. Naime proizvodni odnosi ,unutarnja i vanjska politika, socijalna i ekonomska pol, tr�i�te i sl djeluju na motiviranost radnika pa time i na produktivnost. prirodni faktori-klima, geografski raspored sirovina, raspolo�ivost radne snage

48. �k.god. 2007/2008 48 Svi navedeni faktori produktivnosti mogu se sa stajali�ta poduzeca grupirati u dvije skupine unutarnji faktori - koji se nalaze u samom poduzecu i mogu biti subjektivni (volja za rad) i objektivni (velicina poduzeca, tehnicka opremljenost rada,organizacija rada i sl.) vanjski faktori - djeluju izvan poduzeca, ali se odra�avaju na njegovu produktivnost (proizvodni odnosi, socijalna politika, snaga sindikata, ekonomska politika, utjecaj tr�i�ta i sl.)

49. �k.god. 2007/2008 49 4.3.4. Rentabilnost Pokazatelj rentabilnosti je pokazatelj financijskog ucinka poduzeca i temelji se na zahtjevu da se sa �to manjom kolicinom anga�iranih sredstava ostvari �to veca dobit. Drugim rijecima poslovati rentabilno znaci poslovati s dobitkom. Stupanj postignute rentabilnosti (R) dobije se iz omjera dobiti (d) i anga�iranih sredstava (As) [1](Izvor: Ekonomski leksikon) rentabilnost, ekonomsko mjerilo uspje�nosti poslovanja koje predocuje prihod od kapitala u nekom vremenskom razdoblju, odnosno u nekom poslu, a iskazuje se kao odnos poslovnog rezultata, odnosno profita i ulo�enog kapitala. R. je razlicita od poduzeca do poduzeca unutar iste grane te izmedu pojedinih grana i djelatnosti, a i izmedu pojedinih nacionalnih gospodarstava. Te su razlike u ostvarenoj rentabilnosti ne samo pokazatelj poslovnog uspjeha vec i vrlo va�an instrument poslovne orijentacije. Ostvarena r. ima golem utjecaj na alokaciju kapitala i stalno prestrukturiranje poslovanja. Vlasnici kapitala, ula�uci kapital prema kriteriju �svoje najvece koristi� na slobodnom financijskom tr�i�tu, kupuju dionice onih poduzeca od kojih se ocekuje da ce osigurati vecu dividendu ili vecu vrijednost dionica i tako usmjeravaju postojeci i reinvestiraju novostvoreni kapital u rentabilnija poduzeca, grane, nacionalna gospodarstva i sl. [1](Izvor: Ekonomski leksikon) rentabilnost, ekonomsko mjerilo uspje�nosti poslovanja koje predocuje prihod od kapitala u nekom vremenskom razdoblju, odnosno u nekom poslu, a iskazuje se kao odnos poslovnog rezultata, odnosno profita i ulo�enog kapitala. R. je razlicita od poduzeca do poduzeca unutar iste grane te izmedu pojedinih grana i djelatnosti, a i izmedu pojedinih nacionalnih gospodarstava. Te su razlike u ostvarenoj rentabilnosti ne samo pokazatelj poslovnog uspjeha vec i vrlo va�an instrument poslovne orijentacije. Ostvarena r. ima golem utjecaj na alokaciju kapitala i stalno prestrukturiranje poslovanja. Vlasnici kapitala, ula�uci kapital prema kriteriju �svoje najvece koristi� na slobodnom financijskom tr�i�tu, kupuju dionice onih poduzeca od kojih se ocekuje da ce osigurati vecu dividendu ili vecu vrijednost dionica i tako usmjeravaju postojeci i reinvestiraju novostvoreni kapital u rentabilnija poduzeca, grane, nacionalna gospodarstva i sl.

50. �k.god. 2007/2008 50 Mjerenje rentabilnosti Mjerenje rentabilnosti provodi se iskljucivo vrijednosno dakle iskazuje se iskljucivo u novcu, a svodi se na stavljanje u odnos dobiti i anga�iranih sredstava Stupanj iskori�tenja kapaciteta ispod kojeg poduzece ne smije poslovati jer posluje s gubitkom, definiran je pragom rentabilnosti. Prag rentabilnosti str. 92 knjige Naime, visina ukupnih tro�kova zavisi od stupnja iskori�tenja kapaciteta . Zbog visine fiksnih tro�kova ( F ) u ukpnim tro�kovima proizvodnja postaje rentabilna tek od neke odredene tocke (stupnja) iskori�tenosti kapaciteta. Dok ne dosegne taj stupanj proizvodnje poduzece posluje ( proizvodi ) s gubitkom. Ta kriticna tocka naziva se prag rentabilnosti. Dok opseg proizvodnje ne dosegne ovu tocku poduzece posluje s gubicima . Prag rentabilnosti str. 92 knjige Naime, visina ukupnih tro�kova zavisi od stupnja iskori�tenja kapaciteta . Zbog visine fiksnih tro�kova ( F ) u ukpnim tro�kovima proizvodnja postaje rentabilna tek od neke odredene tocke (stupnja) iskori�tenosti kapaciteta. Dok ne dosegne taj stupanj proizvodnje poduzece posluje ( proizvodi ) s gubitkom. Ta kriticna tocka naziva se prag rentabilnosti. Dok opseg proizvodnje ne dosegne ovu tocku poduzece posluje s gubicima .

51. �k.god. 2007/2008 51 Prag i granica rentabilnosti Prag rentabilnost nalazi se na onom stupnju iskori�tenja kapaciteta gdje je ukupni prihod (Up) jednak ukupnim tro�kovima (T) poduzeca Naime, tek kod tocke A ( prag rentabilnosti) poduzece pokriva svoje ukupne tro�kove, fiksne i varijabilne ali ne ostvaruje nikakav dobitak jer je Up= T . Povecanjem proizvodnje ( vi�im stupnjem iskori�tenja kapaciteta ) odnosno, prekoracenjem praga rentabilnosti poduzece uz pokrivanje svih fiksnih i varijabilnih tro�kova pocinje ostavrivati pozitivni finacijski rezultat i proizvodnja ulazi u tzv. zonu optimalnosti proizvodnje Ali, povecanjem proizvodnje iznad zone optimalnosti , financijski rezultat pocinje postepeno padati zbog pojave progresije varijabilnih tro�kova, a time i ukupnih tro�kova ( na pr. uvodenjem 3. smjene , rastu tro�kovi rasvjete, grijanja, osobni dohoci, bolovanja i sl.).. U trEnutku ( U TOCKI b ) kada se ukupni prihod ponovo izjednaci sa ukupnim prihodom poduzece pocinje poslovati s gubitkom. Ta tocka naziva se gornja granica rentabiliteta - Na slijedecem primjeru pokazati cemo kako to funkcionira u stvarnosti Naime, tek kod tocke A ( prag rentabilnosti) poduzece pokriva svoje ukupne tro�kove, fiksne i varijabilne ali ne ostvaruje nikakav dobitak jer je Up= T . Povecanjem proizvodnje ( vi�im stupnjem iskori�tenja kapaciteta ) odnosno, prekoracenjem praga rentabilnosti poduzece uz pokrivanje svih fiksnih i varijabilnih tro�kova pocinje ostavrivati pozitivni finacijski rezultat i proizvodnja ulazi u tzv. zonu optimalnosti proizvodnje Ali, povecanjem proizvodnje iznad zone optimalnosti , financijski rezultat pocinje postepeno padati zbog pojave progresije varijabilnih tro�kova, a time i ukupnih tro�kova ( na pr. uvodenjem 3. smjene , rastu tro�kovi rasvjete, grijanja, osobni dohoci, bolovanja i sl.).. U trEnutku ( U TOCKI b ) kada se ukupni prihod ponovo izjednaci sa ukupnim prihodom poduzece pocinje poslovati s gubitkom. Ta tocka naziva se gornja granica rentabiliteta - Na slijedecem primjeru pokazati cemo kako to funkcionira u stvarnosti

52. �k.god. 2007/2008 52

53. �k.god. 2007/2008 53 K = 120.000 kom , Cp =120 kn, vp=80 kn, F= 2,400.000 kn - prag rentabilnosti ? Up = T iz cega proizlazi da se prag rentabilnosti nalazi pri proizvodnji slijedece kolicine ucinaka: Q ( Cp - v) = F u na�em slucaju Q= 2,400.000 : (120-80) = 2,400.000 : 40 Q = 60.000 kom PRIMJER: Potrebno je dorediti prag rentabilnosti za poduzece koje ima proizvodni kapacitet od 120.000 jedinica , Cijena prodaje jednog proizvoda iznosi 120 kn, a proporcionalni varijabilni tro�kovi po jedinici ucinka iznose 80 kn. Ukupni fiksni tro�kovi (F) iznose 2, 400.000 kn. Pri kojoj proizvodnji je prag ? Pragh rentabilnosti nalazi se na onom stupnju iskori�tenja kapaciteta gdje je ukupni prihod (Up) jednak ukupnim tro�kovima (T) Up = T ako znamo da Up = Q xCp a T = F+ V tada na�a jednad�ba izgleda ovako QxCp = F+V = F+ Q x v iz cega proizlazi da se prag rentabilnosti nalazi pri proizvodnji slijedece kolicine ucinaka Q ( Cp - v) = F Q = F / Cp-v u na�em slucaju Q= 2,400.000/ 120-80 = 2,400.00 : 40 = 60.000 PRIMJER: Potrebno je dorediti prag rentabilnosti za poduzece koje ima proizvodni kapacitet od 120.000 jedinica , Cijena prodaje jednog proizvoda iznosi 120 kn, a proporcionalni varijabilni tro�kovi po jedinici ucinka iznose 80 kn. Ukupni fiksni tro�kovi (F) iznose 2, 400.000 kn. Pri kojoj proizvodnji je prag ? Pragh rentabilnosti nalazi se na onom stupnju iskori�tenja kapaciteta gdje je ukupni prihod (Up) jednak ukupnim tro�kovima (T) Up = T ako znamo da Up = Q xCp a T = F+ V tada na�a jednad�ba izgleda ovako QxCp = F+V = F+ Q x v iz cega proizlazi da se prag rentabilnosti nalazi pri proizvodnji slijedece kolicine ucinaka Q ( Cp - v) = F Q = F / Cp-v u na�em slucaju Q= 2,400.000/ 120-80 = 2,400.00 : 40 = 60.000

54. �k.god. 2007/2008 54 Dakle, tek pri proizvodnji vi�e od 60.000 kom., poduzece pocinje ostvarivati dobitak. Do tada posluje s gubitkom. A koliki je pri tome stupanj iskori�tenja kapaciteta ? Poduzece, posti�e prag rentabilnog poslovanja sa samo 50% iskori�tenosti kapaciteta. Ako to sada prika�emo graficki dobiti cemo slijedecu sliku: (grafikon na str. 128 knjige Poslovna politika). Poduzecu je potrebno, da bi poslovalo sa dobitkom, preci prag rentabilnosti, odnosno proizvoditi sa vi�e od 50% kapaciteta.Vec sa 51% posluje s dobitkom. Smanjenje opsega proizvodnje ispod 50% znaci poslovati s gubitkom. Ta spoznaja izuzetno nam je va�na pri planiranju novih proizvodnih programa tj. pri dimenzioniranju proizvodnih kapaciteta. Vrlo cesto, narocito u biv�em sustavu gradilo se pogone koji su imali velike proizvodne kapacitete, iako cesto puta nije bilo tr�i�nog opravdanja za tako veliku proizvodnju. Naravno nakon nekog vremena tr�i�te nije moglo #progutati# takovu kolicinu proizvoda, pocele bi se stvarati zalihe i naravno dolazilo je do smanjivanja opsega proizvodnje. Drugim rijecima smanjuje se stupanj iskori�tenja kapaciteta - Do potrebe smanjivanja opsega proizvodnje odnosno smanjivanja stupnja iskori�tenja kapaciteta mo�e doci i zbog poremecaja na tr�i�tu - na pr. zbog smanjenja kupovne moci stanovni�tva dolazi do pada potra�nje za nekim proizvodima �to ima za posljedicu smanjivanje opsega proizvodnje �to ima za posljedicu pad stupnja iskori�tenosti kapaciteta �to ima za posljedicu povecanje jedinicne cijene ko�tanja �to ima za posljedicu smanjenje dobiti �to ima za posljedicu ��..smanjenje broja radnika, �to ima za posljedicu pad kupovne moci stanovni�tva �..itd.itd. Poduzecu je potrebno, da bi poslovalo sa dobitkom, preci prag rentabilnosti, odnosno proizvoditi sa vi�e od 50% kapaciteta.Vec sa 51% posluje s dobitkom. Smanjenje opsega proizvodnje ispod 50% znaci poslovati s gubitkom. Ta spoznaja izuzetno nam je va�na pri planiranju novih proizvodnih programa tj. pri dimenzioniranju proizvodnih kapaciteta. Vrlo cesto, narocito u biv�em sustavu gradilo se pogone koji su imali velike proizvodne kapacitete, iako cesto puta nije bilo tr�i�nog opravdanja za tako veliku proizvodnju. Naravno nakon nekog vremena tr�i�te nije moglo #progutati# takovu kolicinu proizvoda, pocele bi se stvarati zalihe i naravno dolazilo je do smanjivanja opsega proizvodnje. Drugim rijecima smanjuje se stupanj iskori�tenja kapaciteta - Do potrebe smanjivanja opsega proizvodnje odnosno smanjivanja stupnja iskori�tenja kapaciteta mo�e doci i zbog poremecaja na tr�i�tu - na pr. zbog smanjenja kupovne moci stanovni�tva dolazi do pada potra�nje za nekim proizvodima �to ima za posljedicu smanjivanje opsega proizvodnje �to ima za posljedicu pad stupnja iskori�tenosti kapaciteta �to ima za posljedicu povecanje jedinicne cijene ko�tanja �to ima za posljedicu smanjenje dobiti �to ima za posljedicu ��..smanjenje broja radnika, �to ima za posljedicu pad kupovne moci stanovni�tva �..itd.itd.

55. �k.god. 2007/2008 55 (grafikon na str. 128. knjige)

56. �k.god. 2007/2008 56 Mjere za povecanje rentabilnosti To su mjere kojima se djeluje na : povecanje dohotka poduzeca - smanjenjem tro�kova reprodukcije ili povecanjem prodajne cijene na tr�i�tu velicinu anga�iranih sredstava - brzina obrtaja obrtnih sredstava, stupanj iskori�tenja kapaciteta istodobno povecanje dohotka i smanjenje anga�iranih sredstava To su mjere kojima se djeluje na : povecanje dohotka poduzeca - na velicinu dohotka mo�e se djelovati : - smanjenjem tro�kova reprodukcije ili povecanjem prodajne cijene na tr�i�tu velicinu anga�iranih sredstava - na velicinu anga�iranih sredstava djeluje narocito : brzina obrtaja obrtnih sredstava - veca brzina obrta znaci kraca du�ina trajanja jednog obrtnog ciklusa �to u konacnici znaci manja potrebna masa anga�iranih obrtnih sredstava stupanj iskori�tenja kapaciteta - ako kapaciteti nisu uskladeni ili pogre�no odabrani dolazi do pojave uskih grla proizvodnje. Isto tako zbog pogre�ne procjene apsorbcijske moc tr�i�ta mora se smanjiti opseg proizvodnje istodobno povecanje dohotka i smanjenje anga�iranih sredstavaTo su mjere kojima se djeluje na : povecanje dohotka poduzeca - na velicinu dohotka mo�e se djelovati : - smanjenjem tro�kova reprodukcije ili povecanjem prodajne cijene na tr�i�tu velicinu anga�iranih sredstava - na velicinu anga�iranih sredstava djeluje narocito : brzina obrtaja obrtnih sredstava - veca brzina obrta znaci kraca du�ina trajanja jednog obrtnog ciklusa �to u konacnici znaci manja potrebna masa anga�iranih obrtnih sredstava stupanj iskori�tenja kapaciteta - ako kapaciteti nisu uskladeni ili pogre�no odabrani dolazi do pojave uskih grla proizvodnje. Isto tako zbog pogre�ne procjene apsorbcijske moc tr�i�ta mora se smanjiti opseg proizvodnje istodobno povecanje dohotka i smanjenje anga�iranih sredstava