1 / 33

prosinca, 2006. j.brnjas-kraljević

Reološka svojstva krvi. prosinca, 2006. j.brnjas-kraljević. Model idealne tekućine. Energijska razmatranja

rebekah
Download Presentation

prosinca, 2006. j.brnjas-kraljević

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Reološka svojstva krvi prosinca, 2006. j.brnjas-kraljević

  2. Model idealne tekućine Energijska razmatranja • Aorta: vsr =30 cm/s, rkrvi=1055 kgm-3 pdin = 47,5 Pa; srednji tlak na izlazu iz srca je 13,3 kPa  udio dinamičkog tlaka je 0,3%; u ostalim dijelovima krvotoka je još manji • Stenoze u žilama povećavaju dinamički tlak pa udio može biti do 25% Volumni rad srca • W = psredDV = 1,33 J Utjecaj hidrostatskog tlaka • U uspravnom položaju tlak u glavi je za 5 kPa manji a u nogama za 13 kPa veći nego na razini srca

  3. Paralelni spoj dijelova krvotoka 20% plućna cirkulacija – 7% kapilara; 93% arterija i vena 80% sistemska cirkulacija – 10% kapilare, 15% arterije, 75% vene imamo - - zatvoreni krug protjecanja - izvor je srce - cijevi različite duljine i presjeka - različito krutih stijenki - ukupni volumen 4,5 L - jedan srčanj ciklus - 100 mL traje 1 sekundu femoralna art.: 16 JO kapilara: 6 x 108 JO

  4. 20% plućna cirkulacija – 7% kapilara; 93% arterija i vena 80% sistemska cirkulacija – 10% kapilare, 15% arterije, 75% vene V(kontrakcije) – 100 mL, trajanje oko 1s

  5. Modeli • krv - disperzna otopina - suspenzija krvnih stanica u plazmi • 40% volumena eritrociti - hematokrit • model idealne tekućine - energijska razmatranja kod protjecanja krvi kroz velike krvne žile • model realne, njutnovske tekućine – protjecanje krvi u krvnom sustavu • model realne, nenjutnovske tekućine – protjecanje u kapilarnom sustavu

  6. Veličine i brojnost krvnih žila • brzina protjecanja ovisi o dijametru žile u cirkulaciji • iz jednadžbe kontinuiteta računa se prema ukupnom presjeku istovrsnih žila • u aorti: A = 5,3 cm2 ; v = 30 cm/s pulsirajući tok • u arterijama: A = 20 cm2; v = 7,9 cm/s mirni tok • u arteriolama: A = 500cm2,v=0,32cm/s • u kapilarama: A = 1500 cm2;v=0,11cm/s • u venama: A = 18 cm2; v = 8,8 cm/s

  7. Model idealne tekućine • jednadžba kontinuiteta: A1v1=A2v2 • Bernoullijeva relacija zakona očuvanja energije: • u arterijskom krvotoku promjene brzine i tlaka su periodičke - pulsno protjecanje • promatramo srednji tlak i srednju brzinu • pmax (sistola) = 16,6 kPa • pmin (dijastola) = 10,7 kPa • <p> = 13,6 kPa - na razini srca

  8. srednji tlak - u aorti je tlak za 13,6 kPa veći od atmosferskog tlaka • <v> = 30 cm/s u aorti • gustoća krvi (normalna temp.) = 1045 kg/m3 • <pdin> = 47,0 Pa - 0,3% ukupnog tlaka u sustavu • <v> u manjim krvnim žilama < 30 cm/s • <pdin> - zanemariv u cijelom krvnom stablu

  9. Utjecaj gravitacijske sile • tlak krvi mjeren na različitim mjestima, iste razine u kapilari: različitost tlaka posljedica hidrostatičkog tlaka • akcelerirani sustav: krv ne dolazi u mozak • kad čovjek leži tlak je svuda jednak: p = 13,6 kPa 18,49 kPa 8 kPa 0,8 m 1,3 m 0,43 m 17,6 kPa 26,6 kPa 1,73 m 2,6 m a = 3g

  10. Volumni rad srca • tlak na bilo kojem mjestu u krvnom stablu • za h = 0, p = K = 26,6 kPa • u glavi 9 kPa - srednji tlak kod srca 13,3 kPa • W = p V = 13,3 x103Pa x100 x10-6 m3 = 1,33 J

  11. Model realne tekućine - u promatranju protjecanja krvi - viskoznost je 4x10-3 Pas Newtonova viskozna sila Poiseuilleov zakon protjecanja

  12. Paralelni spoj dijelova krvotoka 20% plućna cirkulacija – 7% kapilara; 93% arterija i vena 80% sistemska cirkulacija – 10% kapilare, 15% arterije, 75% vene imamo - - zatvoreni krug protjecanja - izvor je srce - cijevi različite duljine i presjeka - različito krutih stijenki - ukupni volumen 4,5 L - jedan srčanj ciklus - 100 mL traje 1 sekundu femoralna art.: 16 JO kapilara: 6 x 108 JO

  13. Hidraulički otpor krvnog sustava • osnovni parametar - hidraulički otpor • ukupniotpor normalnog krvotoka srednji tlak na razini srca protok u aorti • promjena otpora između 0,25 i 4 JO zbog promjena u krvnim žilama

  14. Otpor krvotoka mala okluzija arterija znatno smanjuje protok • srce je izvor - serijski prispojene krvne žile • R = Raorta + Rart + Rarter + Rkap manje krvne žile više utječu na otpor vazodilatacija i vazokonstrikcija arteriola regulira protok skup kapilara skup arterija skup arteriola

  15. serijski spoj pojedinih krvnih žila • sustav arteriola najviše regulira otpor malim promjenama radijusa • paralelni spoj - raspodjela krvotoka u pojedine organe

  16. Rasporedtlaka u pojedinim žilama • hidraulički otpor određuje raspored tlaka u krvotoku • najveći pad je na arteriolama D p = 8 kPa Dp(aor) = 1 kPa Dp(arter)= 8 kPa Dp(kap) = 3,3 kPa Dp(ven) = 2,6 kPa Dp=10 mmHg Dp=60 mmHg

  17. Način protjecanja u krvnom sustavu • u arterijskom stablu protjecanje je pulsno - tlak i brzina se periodički mijenjaju • u manjim arteriolama, kapilarama i venskom sustavu protjecanje je stalno 16 kPa 13,3 kPa 10,6 kPa

  18. Valni oblici pulsa tlaka u arterijskom stablu • na mjestima grananja povratni puls zbog razlike hidrauličkih otpora • superpozicija ulaznog i reflektrianog vala mijenja amplitudu • amplituda tlaka povećava se što je mjesto mjerenja puls bliže mjestu refleksije (grananja)

  19. Usporedba tlaka i protoka Sistolički tlak Dijastolički tlak Povratni tok radi razlike u otporu na spoju arterija

  20. uz Dp = 120 mmHg V/t /cm3/sR / JODp/mmHg 100 36 120 41 84 293 6,3 573 1920 0,16 22556 75 000 Okluzija arteriola čak i mala okluzija arteriola može uzrokovati velike promjene u protoku

  21. Turbulentnoprotjecanje • r = 1045 kgm-3; h = 4x10-3Pas • aorta: D = 1,5 cm; vkrit= 40 cm/s • aorterija: D = 1 cm; vkrit= 38 cm/s • aorteriola: D = 0,5 cm; vkrit= 80 cm/s • kapilara: D = 0,025 cm; vkrit= 160 cm/s

  22. Vrtložno protjecanje i hidraulički otpor • vrtložno protjecanje samo u aorti u fazi sistole: v>vkr • hidraulički otpor je veći - promjena nagiba pravca: • povećanje protoka od A do B zahtijeva znatno veće povećanje tlaka u bolesnoj nego u zdravoj žili - veće opterećenje srca zdrava žila bolesna žila B A

  23. Primjena vrtložnog protjecanja u mjerenju tlaka • povećanjem vanjskog tlaka u omotanoj manžeti zatvara se arterija • smanjenje tlaka djelomično otvara žilu - vrtložni tok - šum - sistolički tlak • daljnje smanjenje tlaka - laminarni tok - prestanak šuma - dijastolički tlak

  24. Nenjutnovska svojstva krviviskoznost krvi ovisi o radijusu krvne žile • bitno se smanjuje kod r  0,25mm h< h> h> 5 mm tumačenje: efekt zida - postoji zabranjena zonadimenzije eritrocita - smanjena viskoznostima povećan utjecaj uuskim žilama Fahraeus-Lindquist

  25. F/A Dv/Dr postojanje rezidualnog naprezanja posljedica svojstva fibrinogena agregacija pri malim gradijentima uzrokuje akumulaciju eritrocita u sredinu cijevi pri velikim gradijentima dimeri fibrinogena ne ometaju protok h 100Dv/Dx viskoznost raste pri malim gradijentima brzine to se događa samo u venama Nenjutnovska svojstva krvitangencijalno naprezanje ovisi o gradijentu brzine

  26. hematokrit je omjer volumena eritrocita i krvi normalno 40-45% smanjuje se u uskim žilama zbog efekta zida olakšava protjecanje značajno kod anemija i policitemija Nenjutnovska svojstva krviviskoznost krvi ovisi o hematokritu hrel krv 4 45% plazma 1 hematokrit /%

  27. Ovisnost viskoznosti o gradijentu brzine t t0 dv/dr Utjecaj fibrinogena u plazmi - stvara oligomere kod malih gradijenta brzine Relativna viskoznost ovisi o gradijentu brzine

  28. ovisnost o nije linearna naprezanje glatkih mišića oko arteriola periodički zatvara arteriole; treperenje arteriola je normalna pojava kritički tlak zatvaranja ovisi o djelovanju simpatičkog sustava Nenjutnovska svojstva krviprotok ovisi o gradijentu tlaka

  29. Protok u kapilarama • kapilare su tako uske da eritrociti mogu ulaziti samo jedan za drugim • u najsitnije kapilare eritrociti se 'uvlače' promjenom oblika • za to je potrebna vrlo mala energija

  30. zgodan primjer 19% dilatacije udvostručuje protok 16% konstrikcije smanjuje protok na polovicu

More Related