Zaštita šuma

1. Zaštita šuma e- mail: marina.popijac@hrsume.hr web: www.hrsume.hr mr. sc. Marina Popijač

3. Gospodarenje šumama

4. 260 autohtonih šumskih drvenastih vrsta – riznica biološke raznolikostigospodarski značajno čak 60 vrsta drveća

5. Zastupljenost u drvnoj zalihibukva (36,3%) hrast lužnjak (13,7%) hrast kitnjak (9,9%)jela (9,4%) obični grab (7,6%)

6. sastojine se obavljaju prirodnom tehnologijom autohtonim ili udomaćenim šumskim vrstama drveća • najveća ekološka i gospodarska vrijednost • mješovite sastojine imaju prednost pred čistim sastojinama

7. Dobro i uspješno gospodarenje vezano je postupcima prema šumi FSC (The Forest Stewardship Council) certifikat za gospodarenje šumama gospodarenje prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima

8. Ciljevi gospodarenja šumama : • osiguranje postojanosti ekosustava • održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma • napredno i potrajno gospodarenje

9. Prema namjeni šume mogu biti: • gospodarske • zaštitne • šume s posebnom namjenom Gospodarske šume koriste se prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda Zaštitne šume služe kao zaštita zemljišta od erozije, vodnih tokova, naselja, gospodarskih i drugih objekata

10. Šume s posebnom namjenom: • šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena • šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja • šume namjenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi i drugim potrebama općenarodne obrane, te potrebama utvrđenim posebnim propisima • šume namjenjene za odmor i rekreaciju

11. Elementi koji utječu na postojanost ekosustava: • temperatura atmosfere – raste uslijed efekta staklenika • vodni potencijali – izgradnja hidrosustava • promjena klimatskih uvjeta – poremećaj godišnjih doba (temperaturne i oborinske anomalije)

12. Održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma • napredno i potrajno gospodarenje šumama (sustainable management) • upravljanje i iskorištavanje šuma i šumskih zemljišta u mjeri očuvanja biološke raznolikosti (biodiversity), sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i produktivnosti

13. Načela koje je potrebno ugraditi u nacionalne standarde • Konvencija o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti • Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima • Europska konvencija o zaštiti životinja u međunarodnom prometu • Međunarodna konvencija o zaštiti bilja • Kyoto protokol • Rezolucija i Opće deklaracije Ministarskih konferencija o zaštiti europskih šuma; • EEC direktiva 79/409 o zaštiti ptica u Europi, • EEC direktiva 92/43 o zaštiti staništa životinjskih i biljnih divljih vrsta u Europi s obvezom uspostave ekološke mreže Natura 2000 • Bernska konvencija o zaštiti divljih vrsta, posebno ugroženih te zaštita njihovih prirodnih staništa

14. Općekorisne funkcije šuma Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša Utjecaj na: vodni režim i hidroenergetski sustav plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju klimu faunu lov Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere Rekreativna , turistička i zdravstvena funkcija

15. Šuma štiti tlo od erozije (vodom, snijegom, vjetrom), od osiromašenja tla, padanja kamenja te puzanja i klizanja tla • Hidrološka funkcija šuma sastoji se u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda te u stalnosti opskrbe vodom i sprečavanju njezina brzog otjecanja • Pored čuvanja šuma stalno naplođuje i obogaćuje tlo raspadanjem listinca, otpalih grana, te ostataka krošanja

16. Šuma ublažava susjednim naseljima i poljoprivrednim površinama klimatske ekstreme, dok u većim prostorima osigurava izmjenu zraka i sprečava pojavu hladnih zračnih strujanja • Šume sa svojom sposobnošću pročišćavanja zraka zadržavaju na površini lišća i iglica velike količine otrova • Šume imaju značajnu funkciju zaštite naselja od onečišćenog zraka i buke

17. Rekreacijska funkcija je veća što je šuma pristupačnija,turističku funkciju imaju šume koje svojim položajem,izgledom, ali i drugim funkcijama povećavaju turistički promet • Šumama je sklonište i stanište mnogim životinjama i pticama • Divljač je u našim šumama prirodno bogatstvo, izvor žive hrane, objekt turizma, sporta i rekreacije te mogućnost obavljanja znanstvenog rada

18. Zaštita šuma • Zaštita od požara • Suzbijanje biljnih bolesti • Suzbijanje štetnika • Podizanje i održavanje ograda • Čuvanje šuma • Izrada i održavanje prosjeka

19. Zaštita šuma regulirana je sljedećim zakonima: § Zakon o šumama § Zakon o zaštiti bilja § Zakon o zaštiti od požara § Pravilnik o tehničkim mjerama za zaštitu šuma od požara, te drugi podzakonski akti

20. HŠ d.o.o. izrađuju godišnji Plan zaštite šuma od požara • Za sve površine šuma izvršena je procjena opasnosti od požara, po kojoj su šume razvrstane po stupnjevima opasnosti od požara od I-IV, a površine šuma ucrtane su u pregledne zemljovide • Osnovana je motrilačko-dojavna služba, koja se aktivira na području krša 1.lipnja

21. Za područje krša osnovane su interventne skupine radnika na razini uprava šuma podružnica, dok su na kontinentu osnovane jedinice na razini šumarije U svrhu zaštite šuma od požara koriste se postojeće gospodarske prosjeke kao i za tu namjenu izgrađene protupožarne prosjeke i protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta provode se uzgojni radovi (proreda, čišćenje, njega sastojina), a u sastojinama četinjača obavlja se kresanje donjih grana i njihovo uklanjanje iz sastojina

22. Promidžbene aktivnosti provode se preko spotova na HRT-a i drugim televizijskim kućama, obavijesti i upozorenja preko lokalnih radiopostaja, konferencija za tisak, postavljanjem jumbo plakata, te postavljanjem znakova upozorenja i zabrane na površinama šuma u I. i II. stupnju opasnosti od požara

23. Za sve površine na priobalju karakteristični su sljedeći uvjeti koji pogoduju nastanku požara: • dugotrajno razdoblje suhog i toplog vremena • visoki stupanj zapaljivosti vegetacije (borovi, borovice, vegetacija bogata eteričnim uljima, osušena trava i sl.) • velika gospodarska i krajobrazna vrijednost te stoga i pritisak na kupovinu nekretnina i izgradnju kuća • pojačana uporaba šuma za turizam, rekreaciju, sport, lov • zapuštene poljoprivredne površine, vinogradi i maslinici • nedovoljno razvijena infrastruktura

24. Na području Republike Hrvatske registrirani su jači napadi štetnika: borova četnjaka, gubara, mrazovca, hrastovog savijača, potkornjaka Utvrđeni su i napadi slabijeg intenziteta ili na manjim površinama: hrastove ose listarice, smrekine ose listarice, borovog savijača, arševa tuljčara, jasenove pipe, žirotoča, kukavičjeg suznika, johine pipe, topoline zlatice i niza drugih

25. Od biljnih bolesti stalna je pojava hrastove pepelnice, rak kore pitomog kestena, mednjača, crvena trulež Nužno je istaći i stalnu prisutnost raznih vrsta glodavaca

26. zaštita šuma od bolesti i štetnika provodi se u skladu s Planom za tekuću godinu i potrebama nastalim praćenjem štetnika i biljnih bolesti u suradnji stručnjaka "Hrvatskih šuma“d.o.o. i dijagnostičko-prognostičke službe Šumarskog instituta u Jastrebarskome • hrastova je pepelnica suzbijana zrakoplovom i terestički

27. Premještaj ciklone Baskijski zaljev – Gorski Kotar Uzročnici oštećenosti šuma nepovoljne vremenske prilike, posebice suša, kukci i biljne bolesti, zatim gljive, onečišćenost zraka i šumski požari

29. Proces umiranja šuma nije reverzibilan – takvih pojava u prirodi nema Jedna od mogućnosti sanacije je pomoću umjetnih gnojiva vratiti tlu gubitak hranjivih tvari te kompenzirati unos kiselina Poznato je da i unos umjetnih gnojiva na veće površine donosi dalekosežne promjene, ako se prekorači depozicija S i N u tlu neće ni gnojivima biti moguća revitalizacija

30. Zaštita šuma = zaštita temeljne vrijednosti države i glavnog resursa za njezin daljnji razvitak • Temeljna načela hrvatskoga šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma