Odnos stavova i ponašanja

1. Odnos stavova i ponašanja

2. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • 3 faze istraživanja: Istraživačka pitanja (problemi): • Jesu li stavovi povezani s ponašanjem? • Pod kojim uvjetima će stavovi biti bolji prediktori ponašanja? • Koji procesi su u osnovi veze stav – ponašanje?

3. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • Jesu li stavovi povezani s ponašanjem? LaPierre, 1934. • proputovao SAD s mladim kineskim parom, posjetili 251 ugostiteljski objekt • u samo jednom ih odbili uslužiti • kasnije svima poslan upitnik, preko 90% rekli da bi odbili Kineze

4. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • Jesu li stavovi povezani s ponašanjem? • i mnogi drugi autori dobili slabu povezanost • neki, međutim, dobili visoku povezanost s ponašanjem (predizborna istraživanja) Zaključak: => treba paziti na metodologiju u istraživanjima

5. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • Pod kojim uvjetima će stavovi biti bolji prediktori ponašanja? • važno je kako je mjeren stav i kako se mjeri ponašanje

6. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • Pod kojim uvjetima će stavovi biti bolji prediktori ponašanja? Poboljšanja mjere stava: • razina specifičnosti stava • definiranost stava • multidimenzionalno mjerenje stava

7. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • razina specifičnosti stava • Ajzen i Fishbein, 1977. 4 elementa ponašanja: • akcija • objekt • kontekst • vremenska dimenzija • mjera stava mora biti usklađena s mjerom ponašanja po ove 4 elementa

8. Mjera stava: Veličina koef. korelacije Stav prema kontracepciji .08 Stav prema oralnoj kontracepciji .32 Stav prema korištenju oralne kontracepcije .53 Stav prema korištenju oralne kontracepcije tijekom iduće dvije godine .57 Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja VAŽNOST NAČELA USKLAĐENOSTI MJERE STAVA I PONAŠANJA Korelacije mjere stava i ponašanja s obzirom na razinu specifičnosti/općenitosti (prema Davidson i Jaccard, 1979.)

9. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • definiranost stava • Sample & Warland, 1973. definiranost = intenzitet x stupanj uvjerenja • Budd & Spencer, 1984. definiranost = polje odbijanja x centralnost stava x stupanj sigurnosti

10. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • multidimenzionalno mjerenje stava • Milton Rosenberg, 1980. teorija afektivno-kognitivne konzistencije • zahvaćanjem samo afektivne komponente može se dobiti tzv. pseudostav

11. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • Pod kojim uvjetima će stavovi biti bolji prediktori ponašanja? Poboljšanja mjere ponašanja: • više specifičnih akta ponašanja Fishbein & Ajzen, 1974. => stav nije povezan s jednim specifičnim ponašanjem, nego sa sklonošću ka određenom tipu ponašanja prema objektu

12. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • Koji procesi su u osnovi veze stav – ponašanje? Direktno stečeni stavovi su bolji prediktori ponašanja: • i stav i kasnije ponašanje povezani su s ranijim ponašanjem prema objektu • direktno stečeni stavovi su lakše pobudljivi

13. Pobudljivost stava Dignite ruku čim znate kakav je Vaš stav prema sljedećem objektu!

14. Pobudljivost stava Dignite ruku čim znate kakav je Vaš stav prema sljedećem objektu!

15. Pobudljivost stava • brzina kojom ljudi iznose svoj odnos prema objektu stava • mjeri se vremenom reagiranja na pitanje o stavu

16. Kada stavovi omogućuju predviđanje ponašanja? • Stavovi omogućuju predviđanje ponašanja samo u određenim, precizno odredljivim uvjetima. Razlikovanje: • SPONTANIH PONAŠANJA • NAMJERNIH PONAŠANJA

17. Kada stavovi omogućuju predviđanje ponašanja? • Predviđanje spontanih ponašanja Stavovi ljudi će omogućiti predviđanje spontanih ponašanja i biti sukladni s tim ponašanjima kada su stavovi jako pobudljivi. Ako stavovi nisu jako pobudljivi, vjerojatne odrednice ponašanja biti će arbitrarna obilježja situacije.

18. Predviđanje spontanih ponašanja Fazio (1989) definira pobudljivost stava kao snagu asocijacije između objekta stava i vrednovanja toga objekta. Pobudljivost može proizlaziti iz izravnog, ponavljanog iskustva s objektom stava.

19. Predviđanje spontanih ponašanja

20. Kada stavovi omogućuju predviđanje ponašanja? • Predviđanje namjernih ponašanja Teorija planiranog ponašanja (teorija razložne akcije) Fishbeina i Ajzena (1975) je teorija o tome kako stavovi omogućuju predviđanje planiranog, namjernog ponašanja. Prema ovoj teoriji najbolji prediktori takvih ponašanja su namjere ponašanja.

21. Kada stavovi omogućuju predviđanje ponašanja? • Predviđanje namjernih ponašanja Teorija planiranog ponašanja Fishbeina i Ajzena (1975) Namjeru ponašanja određuje: - specifični stav osobe, njena subjektivna norma i njena opažena kontrola nad ponašanjem.

22. Predviđanje namjernih ponašanja Prema ovoj teoriji za predviđanje namjernih ponašanja nije bitan opći stav nego stav prema specifičnom ponašanju o kojem se radi. Subjektivne normesu vjerovanja ljudi o tome kako će drugi, njima bitni ljudi gledati na to ponašanje. Opažena kontrola nad ponašanjem je lakoća kojom ljudi vjeruju da mogu izvesti to ponašanje.

23. Predviđanje namjernih ponašanja