Slika 4.12. Porez nametnut kupcima

1. Kako nam analiza ponude i tražnje može pomoći da se raspodele porezi nametnuti kupcima i prodavcima Slika 4.12. Porez nametnut kupcima Kada se porez od 80 din. nametne kupcima (20%), kriva tražnje se pomera ulevo i naniže za 80 din. (sa D,D na D1,D1). Ravnotežna količina opada sa 4.000 na 3.500 hamburgera. Cena koju dobijaju prodavci opada sa 400 na 370 dinara. Cena koju plaćaju kupci (uključujući i porez) raste sa 400 din. na 450 din. Iako je porez nametnut kupcima, poresko opterećenje zajedno trpe kupci i prodavci. Poreski prihod koji ubira vlada je jednak T x Q (veličina poreza T pomnožena sa količinom Q).Dakle, poreski prihod je jednak površini zatamnjenog pravougaonika: P2, P3, E3, E2. Možemo zaključiti: porez uslovljava lošiji položaj i prodavaca i kupaca.

2. Kako nam analiza ponude i tražnje može pomoći da se raspodele porezi nametnuti kupcima i prodavcima • Prvo, porez utiče na tražnju za hamburgerima. Očito ne utiče na krivu ponude, jer prodavci u McDonalds-u imaju interesa da nude hamburgere za svaku datu cenu. No, kupci kad god kupe hamburger moraju da plate porez, jer se on dodaje na vrednost robe, pa stoga porez pomera krivu tražnje za hamburgerom. • Drugo, porez je poznato opterećenje nametnuto kupcima, pa će izvesni broj studenata koji nisu materijalno situirani kupovati manje hamburgera, pa se i tražnja smanjuje, a time se i kriva tražnje pomera ulevo, odnosno ekvivalentno naniže. EKONOMIJA

3. Kako nam analiza ponude i tražnje može pomoći da se raspodele porezi nametnuti kupcima i prodavcima • Treće, ravnotežna cena hamburgera opada sa 400 na 370 din., a ravnotežna količina opada sa 4.000 na 3.500 hamburgera. U novoj ravnoteži prodavci prodaju, a kupci kupuju manje, porez smanjuje tržište i tražnju. • Četvrto, posledice poreskog opterećenja trpe i prodavci i kupci, iako se ukupni porez naplaćuje od kupaca. Tržišna cena opada sa 400 na 370 din., kada se uvede porez, prodavci svakog hamburgera dobijaju 370 din. (30 din. manje), tako da prolaze lošije. Potrošači hamburger bez poreza plaćaju prodavcima 370 din., ali efektivna cena koja uključuje i porez raste sa 400. na 450 din. (sa porezom: 370 din. + 80 din. = 450 din.).

4. Kako nam analiza ponude i tražnje može pomoći da se raspodele porezi nametnuti kupcima i prodavcima • Kako porezi nametnuti prodavcima utiču na tržišne ishode cene i količine? • Prvo, u ovom slučaju porez je nametnut prodavcu hamburgera, tako da nema promena na strani tražnje, pa se neće ni pomerati kriva tražnje, ali hoće kriva ponude, jer nametnuti porez menja profitabilnost poslovanja. • Drugo, budući da porez povećava troškove poslovanja (proizvodnje i prodaje) hamburgera, on smanjuje ponuđenu količunu za svaku datu cenu, tako da se kriva ponude pomera ulevo i naviše. EKONOMIJA

5. Kako nam analiza ponude i tražnje može pomoći da se raspodele porezi nametnuti kupcima i prodavcima Slika 4.13. Porez nametnut prodavcima Kada se porez od 80 din. uvede prodavcima, kriva ponude se pomera ulevo i naviše za 80 din. (sa S,Sna S1,S1). Ravnotežna količina opada sa 4.000 na 3.500 hamburgera. Cena koju plaćaju kupci povećava se sa 400 na 450 din. Cena koju dobijaju prodavci nakon plaćenog poreza (PDV od 20%) opada sa 400 na 370 din. Iako je porez nametnut prodavcima hamburgera, poresko opterećenje zajednički snose prodavci i kupci. Ukupni poreski prihod koji ubira vlada jednak je T x Q, odnosno zatamnjenoj površini pravougaonika: P3, P2, E2, E3. EKONOMIJA

6. Kako nam analiza ponude i tražnje može pomoći da se raspodele porezi nametnuti kupcima i prodavcima • Treće, kriva ponude se pomera ulevo, pa se ravnotežna cena iz tačke E1 pomerila u tačku E2, odnosno sa 400 na 450 din., a ravnotežna količina je opala sa 4.000 na 3.500 hamburgera. Poresko opterećenje snose i kupci i prodavci. Kako tržišna cena raste, kupci hamburger plaćaju 450 din., tj. 50 din. više nego što su plaćali pre uvođenja poreza. Prodavci dobijaju 370 din. po hamburgeru, kada plate porez 30 din. • Zaključujemo: porezi nametnuti kupcima i prodavcima su ekvivalentni. EKONOMIJA

7. Kako nam analiza ponude i tražnje može pomoći da se raspodeli teret poreza na plate i poresko opterećenje • Ko raspoređuje i ko snosi teret poreza na plate? • Kad god primite platu (ako radite), verovatno ste zapazili da se od iznosa koji ste zaradili oduzima porez. Jedan od tih poreza se zove porez na zarade, a drugi deo doprinos iz zarade. Vlada koristi prihode da bi isplatila socijalno osiguranje ljudima koji imaju mala primanja i zdravstveno osiguranje starijim. Porez na zarade je porez na plate koje preduzeća, ustanove i institucije isplaćuju svojim radnicima. Postavlja se pitanje ko snosi teret ovog poreza na zarade – preduzeća ili radnici? EKONOMIJA

8. Kako nam analiza ponude i tražnje može pomoći da se raspodeli teret poreza na plate i poresko opterećenje Slika 4.14. Porez na zarade (plate) Porez na zarade (plate) se ugrađuje između plate koju primaju radnici i plate koju isplaćuju preduzeća. Poređenjem plate sa porezom i one bez poreza, vidimo da zaposleni i preduzeća zajednički snose teret poreza. Veličina poreskog tereta između zaposlenih i preduzeća ne zavisi od toga da li ga vlada nameće zaposlenim, ili ga nameće preduzećima, ili ga deli podjednako na ove dve grupe. EKONOMIJA

9. Kako nam analiza ponude i tražnje može pomoći da se raspodeli teret poreza na plate i poresko opterećenje • Elastičnost i poresko opterećenje. • Kupci i prodavci nekog dobra snose zajedničko poresko opterećenje, postavlja se pitanje kako se taj teret poreza deli među njima.Izuzetno se deli na srazmerne, jednake delove između kupaca i prodavaca. • Porez se ne prevaljuje na stranu tržišta koja je manje elastična.Zašto? Odgovor je jednostavan – dobra sa malom elastičnošću nemaju alternativnu (ni za kupca, ni za prodavce), pa kad se dobro oporezuje, obe strane moraju snositi to poresko opterećenje. EKONOMIJA

10. EKONOMIJA

11. HVALA NA PAŽNJI !