POREZ NA DOHODAK

1. POREZ NA DOHODAK Kolegij: POREZNI SUSTAV RH

2. POREZ NA DOHODAK – opći dio • Jedan od najznačajnijih poreznih oblika svakog poreznog sustava • Osim što je financijski izdašan, izvrstan je i kao vrlo djelotvoran instrument ekonomske i socijalne politike • Subjektni porez – uzima u obzir osobne karakteristike poreznog obveznika 2

3. Kasno se pojavio u poreznim sustavima jer preduvjeti za njegovo uvođenje nisu postojali kada je poljoprivreda bila najvažnija grana gospodarstva • Prvi put uveden je krajem 18. stoljeća u Engleskoj u vrijeme napoleonskih ratova pod nazivom Income Tax

4. Opće karakteristike poreza na dohodak • Odnosi se samo na fizičke osobe • Oporezuje se ukupni dohodak poreznog obveznika i plaća se neovisno o trošenju dohotka • U obzir se uzimaju osobne okolnosti poreznog obveznika: • Osnovne i dodatne osobne odbitke • Progresivne tarife • Oporezivim dohotkom smatra se ukupni neto dohodak pri čemu se troškovi koji se smatraju potrebnim za ostvarenje dohotka prihvaćaju i tretiraju kao odbitne stavke

5. Jedan je od najsloženijih poreza za primjenu jer .. • Nužna je dobro organizirana i sposobna porezna uprava • Mora postojati visok stupanj spremnosti na suradnju na strani poreznih obveznika • Potreban je dobro organiziran sustav evidencije nužan za razrez poreza

6. Pojam (oporezivog) dohotka • Nema jedinstvene metodologije – najčešće korištena je metodaenumeracije (nabrajanja) • Za utvrđivanje porezne obveze potrebno je utvrditi poreznu sposobnost obveznika i to na način da se od veličine dohotka (VD) oduzimaju osobna svojstva obveznika (OS); odnosno PS = VD - OS

7. Odbitne stavke (Egzistencijski minimum) • Predstavlja dio dohotka čijeg oporezivanja se država odriče radi zadovoljenja nefiskalnih ciljeva oporezivanja • Najčešće je riječ o fiksno definiranom iznosu koji se odbija od porezne osnovice

8. Oporezivanje dohotka u RH • Materija oporezivanja dohotka u RH regulirana je Zakonom o porezu na dohodak (Nar. Nov. 177/04, 73/08, 80/10) • Sva pojašnjenja Zakona uređena su Pravilnikom o porezu na dohodak • Propise dodatno tumači također i Ministarstvo financija koje pismenim putem odgovara na upite i zauzima određene stavove • Primjenjuje se i Zakon o doprinosima te Pravilnik o doprinosima jer su porezni obveznici koji ostvaruju primitke od rada i osiguranici u sustavu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i po toj osnovi uplaćuju doprinose

9. Oporezivanje dohotka fizičkih osoba u Hrvatskoj uvedeno je Zakonom o porezu na dohodak koji je donesen krajem 1993. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 1994. • Krajem 2000. godine stupio je na snagu novi Zakon koji se primjenjivao od 01. siječnja 2001. godine do 31. prosinca 2004. godine • Od 1. siječnja 2005. godine primjenjuje se novi Zakon o porezu na dohodak koji je donesen 3. prosinca 2004. (uz izmjene 2009 i 2010 godine)

10. Porezni obveznik • Fizička osoba koja ostvaruje dohodak • Nasljednik za sve porezne obveze što ih je u trenutku smrti ostvario ostavitelj. Ako je naslijedio određene izvore dohotka, nasljednik je porezni obveznik i za dohodak koji mu pritječe iz tih izvora • Ako više fizičkih osoba ostvaruje dohodak zajednički, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno, za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku • REZIDENT je fizička osoba koja u RH ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Rezidentom se također smatra i fizička osoba koja u RH nema ni prebivalište ili uobičajeno boravište, ali je zaposlen u državnoj službi RH i po toj osnovi prima plaću • NEREZIDENT je fizička osoba koja u RH nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u RH ostvaruje dohodak koji se oporezuje odredbama Zakona – !!! primjenjuje se načelo svjetskog dohotka !!!

11. Izvori dohotka • Izvori dohotka su primici ostvareni iz slijedećih izvora : • Dohodak od nesamostalnog rada • Dohodak od samostalnog rada • Dohodak od imovine i imovinskih prava • Dohodak od kapitala • Dohodak od osiguranja • Drugi dohodak

12. Dohodak je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka tog istog razdoblja  primjenjuje se načelo blagajne dohodak i izdaci utvrđuju se u trenutku kad su primljeni (naplaćeni) • Primitak je ukupna zarada poreznog obveznika iz koje treba izdvojiti izdatke koji su nastali pri ostvarenju tog primitka

13. Primici što se ne smatraju dohotkom • Primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe na žiro, tekućem i deviznom računu (po viđenju i oročene) koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno – kreditnih zadruga • Primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu • Primici od kamata po vrijednosnim papirima • Primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika • Izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela mirovine • Mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu • Obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja • Državne nagrade

14. Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizičke osobe ne pružaju tržišne protuusluge: • Primici po posebnim propisima • potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata • socijalne potpore • doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta • Primici osoba s invaliditetom (osim plaća i mirovina) • Potpore zbog uništenja/ oštećenja imovine zbog elementarne nepogode • Potpore zbog uništenja/ oštećenja imovine zbog ratnih događanja • Nasljedstva i darovi • Primici od otuđenja osobne imovine • Odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću • Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima, prema posebnom zakonu • Primici koji se ostvare za zdravstvene potrebe, rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem • Primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine

15. Porezno razdoblje • Porezno razdoblje je kalendarska godina • Porezno razdoblje kraće je od kalendarske godine u slijedećim slučajevima : • Ako tijekom jedne godine rezident postane nerezident i obrnuto  porezno razdoblje tada obuhvaća razdoblje u kojem je fizička osoba bila rezident • Rođenje / smrt poreznog obveznika • Ostvareni primici su oni koji su u tom razdoblju naplaćeni, bez obzira na to kada su zarađeni (npr. ako se plaća zarađena u prethodnoj godini isplati u tekućoj, ona je primitak ovog razdoblja)

16. MEĐUTIM …. • Porez na dohodak plaćen tijekom poreznog razdoblja smatra se predujmom poreza na dohodak bez obzira na koji je način obračunan i plaćen – po isteku poreznog razdoblja svi primici se zbrajaju, utvrđuje se konačni dohodak i obračunava konačni porez na dohodak • Konačni iznos poreza utvrđuje Porezna uprava na temelju godišnje porezne prijave koju podnosi sam obveznik • Pod određenim uvjetima plaćeni predujam poreza na određene primitke može se smatrati i konačno plaćenim porezom te porezni obveznici nisu obvezni podnijeti poreznu prijavu, ako to sami ne žele kako bi ostvarili povrat poreza

19. Porezna obveza • Koliko će iznositi obveza plaćanja dohotka ovisi od : • Obiteljskog statusa poreznog obveznika (uzdržavani članovi i sl.) – korištenje prava na osnovni osobni odbitak • Visine dohotka, s obzirom na primjenu progresivnih poreznih stopa • Neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak • Izuzima se iz oporezivanja i na taj način se obvezniku smanjuje porezna obveza • Iznos osnovnog osobnog odbitka je fiksnog iznosa i ovisi od socijalne situacije u zemlji i visini potrebnih državnih prihoda • Trenutno taj odbitak iznosi 1.800,00 HRK mjesečno, odnosno 21.600,00 HRK godišnje • Uzdržavanim osobama smatraju se fizičke osobe čiji je maksimalnigodišnji ukupni primitak jednak šesterostrukom osobnom odbitku, odnosno 1.800 x 6 = 10.800 HRK godišnje, neovisno radi li se o oporezivim ili neoporezivim primicima

20. Uzdržavani članovi obitelji : • Djeca (koju uzdržavaju roditelji, skrbnici, poočim i pomajka te djeca nakon završetka školovanja do prvog zaposlenja ako su prijavljena na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje) • Supružnici, roditelji obveznika i njegovog supružnika, preci i potomci u izravnoj liniji te maćeha/ očuh koji su uzdržavani • Bivši supružnici kojima plaća alimentaciju • Punoljetne osobe kojima je imenovan skrbnikom po posebnom zakonu • Osnovni osobni odbitak se uvećava po osnovi uzdržavanih članova uže obitelji, a propisuje se primjenom odgovarajućeg faktora uvažavajući karakteristike obveznika i uzdržavanih članova

22. Osnovni osobni odbitak na godišnjoj razini kada se osnovni osobni odbitak može uvećati • Pravo na uvećani osobni odbitak ostvaruje se činjenicom da porezni obveznik/ uzdržavani članovi žive na području od posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području • Uvećani osobni odbitak može se koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj prijavi, a u tijeku poreznog razdoblja pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada može koristiti osobni odbitak u iznosu 1.800,00kn mjesečno • Uvjet za korištenje osobnog odbitka za područja posebne državne skrbi ili za brdsko-planinska područja je da porezni obveznik i/ili članovi njegove uže obitelji imaju prebivalište i borave na tim područjima.

23. Ako OBITELJ poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi NA području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području, a POREZNI OBVEZNIK ima prebivalište (stan u vlasništvu ili posjedu) i boravi na području IZVAN područja posebne državne skrbi i izvan brdsko-planinskog područja, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak samo za uzdržavane članove uže obitelji koji borave i imaju prebivalište na tom području. • Ako OBITELJ poreznog obveznika ima prebivalište (stan) i boravi na područjima IZVAN područja posebne državne skrbi i izvan brdsko-planinskih područja, a POREZNI OBVEZNIK ima prebivalište (stan) i boravi NA području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području, porezni obveznik ima pravo na uvećani osobni odbitak za vlastito uzdržavanje. U tom slučaju osobni odbitak za uzdržavanje članova uže obitelji iznosi 1.800,00 kuna mjesečno

24. Neoporezivi iznosi ..

25. Porezni razredi i porezne stope : • Progresivno oporezivanje = više poreznih stopa = oni koji imaju više dohotke trebaju snositi i veći dio porezne obveze ! • U RH se primjenjuju 3 porezne stope (12%, 25% i 40% ) na 3 porezna razreda

27. Poseban (krizni) porez • Uveden 2009 godine na sve vrste oporezivih dohodaka • Stopa od 2% (na isplate u rasponu 3.000,00 – 6.000,00 kuna) ukinuta je 1. srpnja 2010 za plaće, mirovine i druge primitke, a od 1. rujna 2010 za ostvarene primitke od samostalne djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala te od osiguranja • Stopa od 4% (na isplate iznad 6.000,00 kn) ukida se 31. listopada 2010 za plaće, mirovine i druge primitke, odnosno 31. prosinca 2010 za ostvarene primitke od samostalne djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala te od osiguranja

28. Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada • NESAMOSTALNI RAD je svaki rad u kojem posloprimac radi po uputama poslodavca, pri čemu ne snosi nikakav rizik i u posao ulaže samo svoj rad, dok sve ostale uvjete rada određuje poslodavac • NE oporezuju se troškovi koji nastaju u svezi s radom i koje snosi poslodavac (troškovi prijevoza, troškovi nastali na službenom putovanju i sl.) • Ti troškovi predstavljaju trošak poslodavca ALI do određene visine (definiraju se Pravilnikom o porezu na dohodak) • Svi troškovi viši od onih dopuštenih Pravilnikom smatraju se plaćom radnika i podliježe oporezivanju • Plaćom se smatra i sve što poslodavac daje radniku po osnovi rada u novcu ili u naravi (u obliku usluga ili dobara), bez naknade

29. Ugovor o radu regulira radni odnos te je pravna osnova za isplatu plaće • Visina plaće može biti definirana i Kolektivnim ugovorom i ne smije biti niža od minimalnog utvrđenog iznosa

30. Na primitak od nesamostalnog rada također se plaćaju i doprinosi • Zakonom o doprinosima uređuju se elementi obračuna i plaćanja doprinosa i to: • Za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti • Za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje • Za zdravstveno osiguranje • Osiguranje za slučaj nezaposlenosti • Osiguranje za slučaj ozljede i profesionalne bolesti

31. Radni odnos podrazumijeva i ostvarivanje prava iz socijalnog, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja na slijedeći način :

32. Obračun doprinosa i poreza IZ plaće i doprinosa NA plaću

33. Plaće u naravi : • Dobra i usluge koje poslodavac daje radnicima bez naknade, npr. korištenje zgrada, automobila, povoljne kamate na pozajmice (niže od 4% godišnje) • U vrijednosti primitka u naravi sadržan je i porez na dodanu vrijednost

34. ako se primitak u naravi daje u vidu najma ili zakupa poslovnog ili stambenog prostora ili kuća za odmor/ odmarališta vrijednost plaće utvrđuje se u visini tržišne cijene u mjestu gdje se nekretnina nalazi • Kod davanja na uporabu prometnih sredstava u cestovnom prometu vrijednost plaće u naravi određuje se u visini 1% nabavne vrijednosti vozila ili u visini umnoška broja prijeđenih kilometara i 2 kn/km • U slučaju korištenja plovila ili zrakoplova vrijednost primitaka u naravi određuje se u visini umnoška broja sati korištenja vozila i cijene sata u mjestu korištenja • U slučaju davanja kredita bez kamata vrijednost primitaka u naravi određuje se u visini kamate po stopi 4% godišnje na taj kredit, a ako je ugovorena kamata niža od 4% onda u visini razlike između ugovorene kamate i 4% • U slučaju davanja radniku bilo kakvog drugog dobra ili usluge bez naknade vrijednost primitaka utvrđuje se u visini maloprodajne cijene u tom mjestu

35. Primici izvan radnog odnosa - drugi dohodak – povremeni rad izvan radnog odnosa u koji spadaju: • Primici članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora i sl. • Autorski honorari • Primici športaša • Djelatnost trgovačkih putnika, agenata, akvizitera i sl. • Primici u naravi dani osobama koje nisu u radnom odnosu • Stipendije i naknade iznad neoporezive svote • Predujam poreza na dohodak obračunava se po jedinstvenoj stopi od 25 % uvećan za eventualni prirez

36. autorski honorari, • stipendije i naknade učenicima iznad neoporezive svote, • pomoći djeci za školovanje do 15 godina starosti, • pomoći obitelji u slučaju smrti radnika, • naknade športskih sudaca i delegata oporezuju se samo porezom na dohodak

37. Svi ostali primici koji spadaju u kategoriju drugog dohotka podliježu i plaćanju doprinosa za mirovinsko (15% + 5% = 20%) i zdravstveno osiguranje (15 %) • Izdaci se priznaju u visini 30% za • primitke stečene za autorske naknade, • primitke novinara, umjetnika i sportaša • primitke nerezidenata za umjetničke i slične djelatnosti a odnose se na troškove koji su bili potrebni kako bi se ostvario dohodak

38. Primici koji podliježu plaćanju doprinosa – primjer (stopa prireza 10%)

39. Obračun poreza na dohodak na autorske honorare – primjer (prirez 10 %) Ako se autorsko djelo smatra i umjetničkim djelom (što se dokazuje potvrdom od strane nadležne umjetničke udruge), primjenjuje se i Zakon o pravima samostalnih umjetnika prema kojem se od oporezivanja izuzima još 25 %  oporezuje se samo 45 % primitka

40. Oporezivanje dohotka od kapitala (1) • Dohotkom od kapitala smatraju se : • Isplate po osnovi udjela u dobiti trgovačkog društva • Dividende • Izuzimanje imovine iz trgovačkog društva za privatne potrebe • Kamate na pozajmice fizičkih osoba s drugim fizičkim i pravnim osobama • Bez prava na osobni odbitak • Smatra se konačno plaćenim porezom i obveznici nisu dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu

41. Oporezivanje dohotka od kapitala(2) • Zakon iz 2005. ukida porez na dohodak za dividende i isplate po osnovi udjela u dobiti ali se predujam poreza plaća za isplate iz zadržanog dobitka ostvarenog u razdoblju 2001 – 2004 po stopi od 12% uvećan za prirez Predujam poreza plaća se i na: • Kamate koje su slobodno ugovorene na pozajmice po stopi od 40% uvećano za prirez • Izuzimanja iz trgovačkog društva za osobne potrebe po stopi od 40% uvećano za prirez • Dohodak od dodjele i opcijske kupnje vlastitih dionica koje se dodjeljuju radnicima i članovima uprave po stopi od 25% uvećan za prirez

42. Dohodak od osiguranja • Utvrđuje se prilikom isplate osigurane svote životnog osiguranja s obilježjem štednje i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u visini olakšica iskorištenih u dotadašnjim poreznim razdobljima • Osiguravajuće društvo pri isplati osigurane svote obračunava porez na dohodak po stopi od 12% uvećanoj za prirez • Smatra se konačno plaćenim porezom i obveznici nisu dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu

43. Dohodak od imovine i imovinskih prava: • Primicima od imovine smatraju se : • Primici od najma i zakupa poslovnih i stambenih prostora • Primici ostvareni prodajom nekretnine prije nego što protekne 3 godine od dana nabave • Utvrđuje se samo ako nekretnina nije služila za stanovanje poreznom obvezniku i njegovim članovima obitelji te ako nije vezana za rastavu braka • Dohodak se utvrđuje kao razlika nabavne i prodajne vrijednosti, uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda • Primici od iznajmljivanja soba i postelja putnicima i turistima i organizacija kampova na vlastitom zemljištu. Ovisi da li je iznajmljivač u sustavu PDVa (ostvaruje primitak u svoti većoj od 85.000,00 kn) ili ne

44. Dohodak od imovine i imovinskih prava : 1. Iznajmljivanje pokretnina i nekretnina • Osnovica je iznos najamnine umanjen za 30% na ime troškova • Predujam poreza na dohodak plaća se po stopi od 12 % uvećana za prirez smatra se konačnim porezom bez obveze podnošenja porezne prijave • Bez prava na osobni odbitak • Ako nije obveznik PDVa, porez se može utvrditi u paušalnom iznosu prema odluci ministra financija

45. Primjer: Oporezivanje najamnine, prirez 18%

46. 2.Dohodak od otuđenja (prodaja, zamjena, drugi prijenos) nekretnina • Ako je nekretnina prodana nakon tri godine od dana nabave i ako je služila za stanovanje obveznika te ako je u neposrednoj vezi s razvodom braka i nasljeđivanjem ne postoji obveza plaćanja poreza • U suprotnom se plaća predujam poreza na ostvareni dohodak po stopi od 25% uvećan za prirez, bez prava na osobni odbitak i smatra se konačno plaćenim porezom • Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci • Dohodak od imovinskih prava • autorska prava na pisana, glazbena, znanstvena i slična djela • Predujam poreza po stopi od 25% uvećan za prirez, bez osobnog odbitka • Obračunavaju ga, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitka

47. 3. Plaćanje poreza na dohodak iznajmljivača soba i postelja putnicima i turistima i osobama koje organiziraju smještaj u kampu • Iznajmljuju 20 postelja/ imaju najviše 10 smještajnih mjesta u kampu (30 gostiju) porez na dohodak plaćaju paušalno prema formuli: Porez = broj ležajeva x cijena po ležaju x koeficijent područja • Cijena po ležaju iznosi 300,00 kn • Cijena po smještajnoj jedinici u kampu = 350,00 kn • Koeficijenti : • za naselja razvrstana u razred A turističkih mjesta koeficijent je 1,00, • za naselja razvrstana u razred B turističkih mjesta koeficijent je 0,85, • za naselja razvrstana u razred C turističkih mjesta koeficijent je 0,70, • za naselja razvrstana u razred D turističkih mjesta koeficijent je 0,50.

48. Prirez • Porezni obveznici su obveznici poreza na dohodak koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na području općine/ grada koji su propisali obvezu plaćanja prireza • Porezna osnovicaje iznos poreza na dohodak • Iznos : • Općina do 10% • Grad ispod 30.000 stanovnika do 12% • Grad iznad 30.000 stanovnika do 15% • Grad Zagreb do 30%