Download
1 / 33
370 likes | 749 Views
POREZ NA DOBIT. Opće karakteristike poreza na dobit. ubraja se u grupu izravnih poreza , porezom na dobit, u pravilu oporezujemo dohodak, odnosno dobit pravnih osoba (u poreznom sustavu RH uz pravnu osobu, poreznim obveznikom može pod određenim uvjetima postati i fizička osoba),
E N D
Opće karakteristike poreza na dobit • ubraja se u grupu izravnih poreza, • porezom na dobit, u pravilu oporezujemo dohodak, odnosno dobit pravnih osoba (u poreznom sustavu RH uz pravnu osobu, poreznim obveznikom može pod određenim uvjetima postati i fizička osoba), • oblik je uvršten u većinu suvremenih poreznih sustava, • pretpostavka za njegovo uvođenje bila je pojava društva kapitala sredinom 19. st., • porez na dobit ima sličnosti s porezom na dohodak, ali predstavlja samostalan porezni oblik.
Koncept neutralnosti sustava oporezivanja dobiti • R. A. Musgravepredstavio ga je krajem 50-ih godina prošlog stoljeća, • prema njemu bi porezni tretman dohotka od inozemnog ulaganja, odnosno stranih investicija, trebao biti neutralan u odnosu na tijekove kapitala, tj. na odluku o ulaganju u inozemstvo, oporezivanje ne bi smjelo djelovati ni poticajno ni nepoticajno.
Ekonomsko dvostruko oporezivanje • prilikom njegove primjene dolazi do svojevrsnog preklapanja s porezom na dohodak, jer nastupa interakcija učinaka koja oba poreza imaju na dioničare, • najprije se neraspoređena dobit oporezuje u sustavu poreza na dobit, da bi se zatim raspoređena dobit ponovo oporezuje u sustavu poreza na dohodak, • ovu pojavu nazivamo ekonomskim dvostrukim oporezivanjem, • formalno imamo dva različita porezna obveznika (pravnu i fizičku osobu), dva različita porezna oblika (porez na dobit i porez na dohodak), ali u konačnici porezno opterećenje snosi u stvari samo jedan porezni obveznik, odnosno dioničar.
Modaliteti oporezivanja dobiti • Ekonomsko dvostruko oporezivanje najčešće nije moguće u potpunosti izbjeći, već ga je moguće samo ublažiti primjenom odgovarajućeg modaliteta diobe dobiti. • Postoje dva osnovna pristupa problematici oporezivanja, a to su klasični pristup, na kojem je izgrađen sustav oporezivanja dobiti koji oporezivanje dobiti temelji na stajalištu da je društvo pravna osoba različita od dioničara i transmisijski pristup, koji društvo promatra kao nadopunu njegovih dioničara.
Opće karakteristike poreza na dobit • razrezuje se na osnovi gospodarske djelatnosti društva, a pritom se oporezuje njegova neto dobit, • porezni se prihodi oporezivanjem dobiti mogu prikupiti jeftino, a pritom su relativno izdašni, • u pravilu se primjenjuje proporcionalna tarifa, • iako koncept neutralnosti sustava oporezivanja dobiti zahtjeva da se ne primjenjuju olakšice oslobođenja i poticaji, većina ih suvremenih zemlja primjenjuje i zbog toga dolazi do značajnih razlika između zakonskog ili nominalnog i efektivnog opterećenja dobiti.
Zakonodavni okvir • od osamostaljenja RH pa do današnjih dana oporezivanje dobiti doživjelo je niz zakonskih promjena, koje su se odnosile na gotovo sve najvažnije elemente oporezivanja, • Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10 i 22/12 • Pravilnik o porezu na dobit, NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 146/12
Prilagodba EU • sustavi oporezivanja dobiti u državama članicama Europske unije međusobno su vrlo neusklađeni, • oporezivanje dohotka i dobiti još uvijek je uglavnom u nacionalnom djelokrugu, a zajednička porezna politika odnosi se uglavnom na neizravne poreze, • jača inicijativa za uvođenje jedinstvene osnovice poreza na dobit (zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit), • prema ovom prijedlogu bi se prilikom izračuna točnog iznosa oporezive dobiti koju kompanija mora platiti u svakoj zemlji članici EU-a u kojoj posluje koristila jedinstvena formula, dok bi se nacionalnim vlastima ostavile slobodne ruke za utvrđivanje visine poreznih stopa, • predloženi sustav omogućio bi konsolidaciju financijskog rezultata, što znači da bi dobit koju kompanija ostvaruje u jednoj zemlji i na nju mora platiti porez mogla biti umanjena za njezine gubitke ostvarene u nekoj drugoj zemlji članici.
Osnovni elementi poreza na dobit u Hrvatskoj • Ono što određuje osobu poreznog obveznika u RH činjenica je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti i pravni status. • Porezni obveznik je trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident RH koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarenja dobiti, dohotka, prihoda ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. • Kao porezni obveznik može se javiti i tuzemna jedinica inozemnog poduzetnika (putem koje poduzetnik nerezidentu cijelosti ili djelomično obavlja djelatnosti u Hrvatskoj).
Ograničena i neograničena porezna obveza • poreznom obvezniku rezidentu oporezuje sva dobit, ostvarena na teritoriju RH ili bilo gdje u svijetu (neograničena porezna obveza), • nerezeidentu oporezuje samo ona dobit koju je ostvario na teritoriju RH (ograničena porezna obveza).
Porezni obveznik- fizička osoba • Specifičnost našeg sustava oporezivanja: pod određenim uvjetima i fizička osoba – poduzetnik (obrtnik, slobodno zanimanje, poljoprivrednik koji vodi poslovne knjige i sl.) može postati obveznikom u sustavu poreza na dobit. • na dva načina dobrovoljno ili po sili zakona • Dobrovoljno, kada podnese zahtjev Poreznoj upravi da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit i voditi poslovne knjige sukladno zakonu. • Zakonski, ukoliko ostvari jedan od Zakonom o porezu na dobit propisanih uvjeta.
Zakonski uvjeti za ulazak poreznog obveznika fizičke osobe u sustav poreza na dobit • Porezni obveznik fizička osoba ulazi u sustav poreza na dobiti po sili zakona, ako ostvari jedan od sljedećih uvjeta: • ako je u prethodnom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 2.000.000 kuna, • ako je u prethodnom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000 kuna, • ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000 kuna, • ako je u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljavao više od 15 radnika.
Porezni obveznici • U oba slučaja dobrovoljnog ili zakonskog ulaska u sustav poreza na dobit mora se ostati minimalno pet godina u sustavu, što se poklapa s odredbom o pravu na prenošenje gubitaka koji se mogu prenositi maksimalno pet godina unaprijed. • Obveznici u sustavu poreza također su i društva u stečaju, likvidaciji te društva uključena u neki oblik statusnih promjena (spajanje, pripajanje).
Obveznici poreza na dobit nisu • Tijela državne, regionalne i lokalne uprave, • Hrvatska narodna banka, • državne ustanove, ustanove lokalne vlasti, neprofitne organizacije, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportska društva, sportski klubovi i savezi, zaklade, fondacije, • otvoreni investicijski fondovi. • Navedena tijela mogu postati obveznici poreza na dobit ako obavljaju gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu.
Porezna stopa • Porezna stopa koja se primjenjuje u sustavu oporezivanja dobiti je 20% na utvrđenu poreznu osnovicu. • To nije jedina predviđena stopa, budući da se raznim poticajima za određena područja ili novoosnovana trgovačka društva, slobodne zone i sl. predviđaju i druge (niže) porezne stope. • Također postoji i stopa od 15% za porez po odbitku.
Porez po odbitku • Odnosi se na oporezivanje dobiti koju u Hrvatskoj ostvari nerezident. • Porezni obveznik je tuzemni isplatitelj naknade inozemnom primatelju, odnosno nerezidentu, kao i poslovna jedinica inozemnog poduzetnika, u slučaju kada matičnom poduzeću plaća kamate na autorska i duga prava intelektualnog vlasništva. • Plaća se na: • kamate (osim na kamate isplaćene na robne kredite, kredite koje daje inozemna banka ili druga financijska institucija, imateljima državnih i korporativnih obveznica, inozemnim pravnim osobama), • dividende i udjele u dobiti, • autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva, • istraživanja tržišta, • usluge poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge. Stope u primjeni su: • 15% , • 12% za dividende i udjele u dobiti, • 20% na sve vrste usluga koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u državama, osim država članica Europske unije, u kojima je opća ili prosječna nominalna stopa oporezivanja dobiti niža od 12,5%, a država je objavljena u Popisu država koji donosi ministar financija
Porezno razdoblje • U pravilu je kalendarska godina i poreznoj se obvezi mora udovoljiti nakon 30. travnja tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu. • Kako bi se poreznom obvezniku olakšao teret plaćanja poreza na dobit, on tijekom tekuće kalendarske godine uplaćuje mjesečne predujmove prema visini 1/12 porezne obveze iz prethodne godine. • Porezna uprava može dopustiti neko drugo porezno razdoblje, ali ne smije prelaziti 12 mjeseci i obveznik ga također ne može mijenjati pet godina.
Porezna osnovica • Dobiva se korekcijom računovodstvene dobiti, odnosno gubitka prema odredbama Zakona o porezu na dobit. • Stavke za koje se korigira računovodstvena dobit ili gubitak dijele se na porezno priznate rashode, odnosno stavke umanjenja dobiti te povećanja gubitka ili porezno nepriznate rashode, odnosno stavke povećanja dobiti te smanjenja gubitka.
Utvrđivanje porezne osnovice • Računovodstvena dobit/ gubitak (RDG) • + povećanje se za porezno nepriznate rashode • - umanjuje se za porezno priznate rashode • - umanjuje se za preneseni porezni gubitak (ukoliko postoji) • - umanjuje se za ukupni iznos olakšica, oslobođenja i poticaja • = POREZNA OSNOVICA
Smanjenje porezne osnovice prihodi od dividendi i udjela u dobiti, prihodi od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili uključeni u poreznu osnovicu, prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja, svota amortizacije koja nije bila porezno priznata u prijašnjim razdobljima, svota poreznog oslobođenja ili olakšice propisane posebnim propisima, reinvestirana dobit, osim one ostvarenu iz bankarskog ili financijskog nebankarskog sektora.
Povećanje porezne osnovice nerealizirani gubici, svota amortizacije iznad svota propisanih Zakonom o porezu na dobit, 70% troškova reprezentacije, 30% troškova, osim troškova osiguranja i kamata, nastalih u vezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz zaposlenih osoba, manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o PDV-u troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja kazne koje izriče mjerodavno tijelo
Povećanje porezne osnovice • zatezne kamate među povezanim osobama, • povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizičkim ili pravnim osobama, • darovanja iznad propisane svote, • kamate koje nisu porezno priznati rashod, • rashode nastale koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, • sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti ili druge svote povećanja porezne osnovice, a koji nisu bili uključeni u poreznu osnovicu.
Porezni gubitak • Ostvaruje ukoliko su porezno priznati rashodi veći od porezno priznatih prihoda, odnosno ukoliko je osnovica za obračun poreza negativna. • Gubitak se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u slijedećih pet godina. • Porezni gubitak nadoknađuje se u slijedećem poreznom razdoblju te se osnovica umanjuje najprije za gubitak starijeg datuma. • Ukoliko se tijekom roka od 5 godina ne ostvari pozitivna (oporeziva) porezna osnovica, obveznik gubi pravo na odbitak.
Olakšice, oslobođenja, poticaji ulaganja • Izvan Zakona PDO • Poticaji ulaganja • Porezne olakšice na PPDS • Porezne olakšice u grada Vukovaru • Državne potpore za istraživačko-razvojne projekte • Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu • Porezne olakšice u slobodnim zonama • Porezne olakšice za obavljanje pomorskog prijevoza • Unutar Zakona PDO • smanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit
Poticaji ulaganju • Imaju svrhu poticanja ulaganja, kao i jačanje konkurentske sposobnosti hrvatskog gospodarstva. • Poticanje ulaganja ostvaruje se kroz sustav poticajnih mjera za ulaganja u gospodarske aktivnosti na području Republike Hrvatske i otvaranje novih radnih mjesta u vezi s tim ulaganjem. • Regulirani Zakonom o poticanju ulaganja NN 138/06 i Izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja NN 61/11. • Odnose se na porezne i carinske povlastice te potpore za opravdane troškove otvaranja radnih mjesta i usavršavanja koji su povezani s ulaganjem i to za projekte ulaganja u: • proizvodno-prerađivačke gospodarske aktivnosti, • tehnološke-razvojno inovacijske centre, • strateške aktivnosti poslovne podrške.
Olakšice i oslobođenja na područjima posebne državne skrbi (PPDS) • Primjenjuju se na područja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi kako bi potakle njihovu obnovu i razvitak, a radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske. • Područja posebne državne skrbi dijele se u tri skupine, tako u prvu i drugu skupinu spadaju područja na temelju posljedica agresije na Hrvatsku, a u treću skupinu prema kriterijima ekonomske razvijenosti, strukturnih teškoća, te demografskih obilježja. • Regulirane Zakonom o područjima posebne državne skrbi NN 86/8, 57/11 i 51/13. • Porez na dobit koji se ostvari na području posebne državne skrbi, a prema članku 45. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave NN 73/08 i pripada državnom proračunu isplaćivat će se jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi kao pomoć iz državnog proračuna.
Olakšice i oslobođenja u slobodnim zonama • Primjenjuju se na prostoru slobodnih zona koji mora biti označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. • Korisnici zona plaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku druge razine u kojoj zona posluje. Različito za: • sjeverozapadnu Hrvatsku, • središnji i istočnu (Panonsku) Hrvatsku i jadransku Hrvatsku, • Grad Vukovar. • Regulirane Zakonom o slobodnim zonama NN 85/08
Obračun i plaćanje poreza na dobit • Porezna obveza utvrđuje se na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama i na temelju prijave poreza na dobit (obrazac PD). • Prijava se PU podnosi najkasnije 4 mjeseca nakon (kraj travnja) isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez te sadrži i bilancu i račun dobiti i gubitka. • Obveza se plaća danom podnošenja prijave. • Tijekom slijedeće godine obveznik mjesečno plaća predujmoveporeza na temelju porezne prijave za prethodno razdoblje.
