310 likes | 609 Views
Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb Kajkavski idiomi u prošlosti i danas Bojana Marković, prof. bmarkovi@hazu.hr. Sadržaj:. 1. Kajkavsko narječje 2. Kajkavski književni jezik 3. Kajkavska dijalektna književnost.
E N D
Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnostiAnte Kovačića 5, 10000 ZagrebKajkavski idiomi u prošlosti i danasBojana Marković, prof.bmarkovi@hazu.hr
Sadržaj: • 1. Kajkavsko narječje • 2. Kajkavski književni jezik • 3. Kajkavska dijalektna književnost
_____________Kajkavsko narječje_______________ • Kajkavsko narječje (uz čakavsko i štokavsko) jedno je od triju hrvatskih narječja. • Naziv mu dolazi od neosobne upitne zamjenice kaj (lat. quid). • Smješteno je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u Gorskom kotaru. • Iseljeničkih kajkavskih govora ima u Banatu, Rumunjskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i u SAD-u.
_____________Kajkavsko narječje_______________Srednjovjekovni razmještaj narječja
_____________Kajkavsko narječje__________________________ Glavne crte kajkavštine: Fonologija • neosobna upitna zamjenica kaj (kej, ke, koj, kuj) • poseban naglasni sustav ( ̏ ̃ ̑) • fonološka jednačenja: • ě = ә > ẹ (dẹte, mozẹk) • e = ę > /e (nbọ, žna) • = ǫ > ọ (žalọdẹc, sọnce) • protetsko v- ispred -u ili refleksa ,ǫ (vuho, vučitel, vọgẹl) • izjednačenost izgovora ć i č u tzv. srednjem te i ǯ u tzv. srednjem
_____________Kajkavsko narječje__________________________ • obezvučenost krajnjih suglasnika (grat, mras, vrak, zglop) • očuvanost prasl. suglasničke skupine čr- (črno, črf) • očuvanost -l na koncu sloga (videl, dal, zel) • ispadanje početnog v- ispred l (lasi) • refleks rj < prasl. r’ (morje, orjem) • protetski suglasnici j- i v- ispred o, u (jogenj, joko, vuho, vura)
_____________Kajkavsko narječje__________________________ Morfologija • gubitak vokativa • čuvanje supina uz glagole kretanja (volim spati = infinitiv; idem spat = supin) • tvorba budućega vremena od prezente svršenog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog (bum/bom došel) • futursko značenje može imati i prezent nesvršenih glagola (zutra dojdem k tebi) • G. mn. m.r. -of/-ef (možof, krampof), ž. r. -ø (žen) • D, L, I mn. čuvaju stare nastavke (D g ženam; L pri ženah; I z ženami)
_____________Kajkavsko narječje__________________________ • u množini m. r. ne dolazi infiks -ov- (nosi, stoli, kipi) • A = G u m.r. imenica koje znače neživo (imam noža, vidim stola) • izostaje druga palatalizacija u deklinaciji (N mn. rogi, vọki) • uz brojeve od dva do četiri upotrebljava se množina (dva čovẹki, tri stolci) • komparativ se tvori nastavcima: -ši (lẹpši), -ẹ(j)ši (gizdavẹši), -ẹji (bogatẹji) • nema imperfekta i aorista, a pluskvamperfekt se koristi rijetko (u gradskim govorima) • u 3. l. mn. prezenta generaliziran je nastavak -jo / -ju (dojdeju, zemejo, otpreju)
_____________Kajkavsko narječje__________________________ Tvorba riječi • velik broj hipokoristika i deminutiva (čerkica, pucika, dẹčẹc, sọnčece / sọnčekọ, trsẹk, racika) • deminutivi često dolaze udvojeno (mali stolčẹk) Sintaksa • glagolske klitike mogu biti proklitike (Si došẹl? Su tvoji domaj? Je bilo lẹpo?) • česta uporaba etičkog dativa (no si zemi, spij si, počini si, sẹdni si)
_____________Kajkavsko narječje__________________________ Leksik • brojni germanizmi (fest ‘jako’, frdablin ‘uvojak’, grunt ‘imanje’, fiškal ‘odvjetnik’, plac ‘građevinsko zemljište’, pasati ‘odgovarati’, ajnfah ‘jednostavno’) • hungarizmi (betežen ‘bolestan’, jezero ‘1000’,aljkavost ‘neurednost’, tolvaj ‘tat, razbojnik’) • nema mnogo turcizama (bedastoča ‘budalaština’, balonja ‘balavac’)
_____________Kajkavsko narječje___________________ Kajkavština u slavističkoj literaturi 1. kajkavski idiomi = slovenski Josip Dobrovsky, Jernej Kopitar, Pavel Jozef Šafarik, Franjo Miklošič ... Vuk Stefanović Karadžić, Đuro Daničić (19. st.) 2. kajkavski idiomi = prvo slovenski pa hrvatski Fran Ramovš (1929.), A. Margulies (1926.), Ivan Popović (1960.)
_____________Kajkavsko narječje_______________ 3. kajkavski idiomi = “miješani dijalekt” Milan Rešetar (1891.), A. M. Lukjanenko (1905.), A. Belić (1908.) 4. kajkavski idiomi = samostalno narječje Stjepan Ivšić (1936.), Pavle Ivić (1958, 1966, 1973.), Dalibor Brozović (1963, 1966, 1988.), Zvonimir Junković (1963, 1972.)
_____________Kajkavsko narječje_______________ Podjela kajkavštine na dijalekte • Stjepan Ivšić – akcenatski kriterij, 4 dijalekta 2 konzervativna: - zagorsko-međimurski - donjosutlansko-žumberački 2 inovativna: - križevačko-podravski (metatonija) - turopoljsko-posavski (metataksa)
_____________Kajkavsko narječje_______________ Ivšićeva karta
_____________Kajkavsko narječje_______________ • Dalibor Brozović – akcenatski kriterij + refleks prasl. t’, d’, st’, zd’ + refleks prasl. ,ǫ - 6 dijalekata • zagorsko-međimurski • turopoljsko-posavski • križevačko-podravski • prigorski • donjosutlanski (čakavskoga porijekla) • goranski (mnoge osobine dijeli sa slovenskim)
_____________Kajkavsko narječje_______________ Brozovićeva karta
_____________Kajkavsko narječje_______________ • Mijo Lončarić – kriterij akcentuacije i razvoja vokalizma - 15 dijalekata u dvjema skupinama I. glavnina narječja, u kojem govori imaju sve glavne, tipične kajkavske osobine II. rubni, manji dio narječja gdje govori nemaju sve glavne, tipične osobine
_____________Kajkavsko narječje_______________ Lončarićeva karta
_____________Kajkavsko narječje__________________Bednja • mho • lesȉco • sāstrȍ • slȕmo • mȕle • jȁsum • ȅvco
_____________Kajkavsko narječje___________________Hrastovsko (ludbreška Podravina) Marija Bohnec: Ȕn j ȉstọ, t šklọ j napũsty, znš, nj zbȃvy, ȕnda j dȋš v Ȇnγlskọ. Ȕnda j vȗ ty Ȇnγlsky šsnjst lt dȇla tȁm kȁj j n by prjvlny, tȁk na ȓnọ j dȇla. Ȕnda j ọt tȅ žn mọ, vȗ ty, kȁk sam t rkla, v Ȇnγlsky, n, Ȇnγlskọ sam v rkla … v Aọstrȃlyjy … t j bȉ v Aọstrȃlyjy, ȕnda t sọ jym pȍslaly tȅ pȃšọš y ȕnda sọ dȉšly t y v tȁm žyvȋjọ. Vlȉ dȁ j jkọ lpọ tȁm, v nȇ znam … sȁm jγa ȗdaj tȇjọ zmĩjy jkọ y ȕnda tȇjọ pvaky … ȁly vlȉ da sȁmọ trȅba t zmĩja kȍja vγrĩzn, ȕnda trȅba t kȁj mra ry kȍja j, kȁj djọ tȍγa ȏtrọva, n, y tȁk vȉš.
___________Kajkavski književni jezik__________________ • kajkavizmi se javljaju već u hrvatskoglagoljskim tekstovima (npr. u Petrisovu zborniku, 1468.) • kajkavski književni jezik • kajkavska jezična osnovica + • civilizacijsko-jezična nadgradnja (grafija, pravovis, rječnik, stručna terminologija itd.) + • svjesno unošenje čakavskih i štokavskih elemenata (kontaktni sinonimi) • traje od polovice 16. do polovice 19. st. • izgubio u borbi za hrvatski standardni jezik
___________Kajkavski književni jezik__________________ Leksikografski rad • Juraj Habdelić (Dictionar ili Réchi szlovenszke zvexega ukup zebrane, u red postaulyene, i Diachkemi zlahkotene trudom Jurja Habdelicha, Graz, 1670.) • Ivan Belostenec (Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium, Typis Joannis Baptistae Weitz, Zagreb, 1740.) • Pavao Ritter Vitezović (Lexicon Latino-Illyricum, 1700.-1709.) • Franjo Sušnik i Andrija Jambrešić (Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica locuples & index illirico sive croatico-latinus, Typis Academicis societatis Jesu, Zagrabiae, 1742.) • Adam Patačić (Dictionarium latino-illyricum et germanicum, Veliki Varadin i Kaloča, 1772.-1779.)
___________Kajkavski književni jezik__________________ Gramatike • Ivan Vitković (Gründe der kroatischen Sprache zum Nutzen der deutschen Jugend verfasst. Zagreb, 1779., rukopis) • Ignac Szent-Martony (Einleintung zur kroatischen Sprachlehre für Deutsche. Varaždin, 1783.) • Franjo Kornig (Kroatische Sprachlehre oder Anweisung für Deutsche die kroatische Sprache in kurzer Zeit … Zagreb, 1790, 1795. ) • Josip Matijević (Horvatzka Grammatika oder kroatische Sprachlehre. Zagreb, 1810.) • Josip Đurkovečki (Jezichnica horvatzko-slavinzka za hasen Slavincev, i potrebochu oztaleh ztranzskoga jezika narodov Pešta, 1826.) • Ignac Kristijanović (Grammatik der Kroatischen Mundart. Zagreb, 1837.)
___________Kajkavski književni jezik__________________ Književnost • u 16. i 17. st. najčešće su nabožne teme • u 18. i 19. st. kajkavska književnost postaje sve raznovrsnija (romani, drame) • prijevodi, preradbe i kompilacije, manje originalnih djela • značajniji književnici: Antun Vramec, Juraj Habdelić, Matija Magdalenić, Juraj Mulih, Katarina Patačić, Grgur Kapucin, Tituš Brezovački, Tomaš Mikloušić, Ivan Krizmanić, Jakob Lovrenčić, Ignac Kristijanović itd.
___________Kajkavski književni jezik__________________ Primjeri iz djela pisanih KKJ: Juraj Mulih, Regule roditelov i drugeh staršeh / Regule dvorjanstva, 1742. (najstariji hrvatski bonton) “Hodeč, z rukami ne pristoji se sejati; niti, sedeč, z nogami zvoniti ali s perstmi bubnjati; niti zubmi škripati niti cviliti; niti zehavajuč, kakti vuk zavijati; niti se kakti mužina ze vsem životom rastezati.” “Kuliko je moguče, čiste zube i ruke derži, ter ako bi kaj med zubmi bilo, ne pristoji se z nožem ali z vilicami, a jošče menje z nohtmi van vaditi; nego ako je potrebno, tak s perom ali slamicum, ter i onda z rubcem vusta na stran obernjena zakriti. A vu nosu s perstom dupsti i vu njem kakti červov iskati ne pristoji se...”
___________Kajkavski književni jezik________________________Ivan Krizmanić, Osmanščica, 1829. (prijevod Mrnavićeve štokavsko-čakavske Osmanšćice iz 1631, na kajkavski književni jezik) Texinu brimena ni moch razpartiti, Otrove simena na lik obratiti. Po srid premalitya ptice ne xubere, Ni razlika cvitya putnik kitu bere. Smehchinu bremena ni moch' razdeliti, Otrovno szeme na Vrachtvo premeniti. Kad szréd Protuletja Pticze nesumbere, Nit lepoga czvétja Kitu Putnik bere. Mrnavić Krizmanić
___________Kajkavska dijalektna književnost_________ • dijalekt – standard • Pjesništvo i drama • oslanjanje na tradiciju, na KKJ: A. G. Matoš, Fran Galović, Dragutin Domjanić, I. G. Kovačić, Miroslav Krleža, Tomislav Prpić, Joža Horvat, Slavko Kolar, Mladen Kerstner i dr. • suvremena kajkavska književnost bazirana je na lokalnim idiomima • u drami kajkavština služi za stiliziranje i karakterizaciju likova
___________Kajkavska dijalektna književnost_________ • Dragutin Domjanić FALA Za vsaku dobru reč,Kaj reći si mi znala,Za vsaki pogled tvoj,Za vsaki smeh tvoj, fala!Tak malo dobrogaV živlenju tu se najde,I če je sunce čas,Za oblak taki zajde.A ti si v srce miTak puno sunca dala.Kaj morem ti neg reć:Od vsega srca Fala! • Mladen Kerstner i Krešo Golik GRUNTOVČANI Youtube.com
_____________________Literatura_______________________ • Brozović, Dalibor i Pavle Ivić, Jezik srpskohrvatski / hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, Zagreb, 1988. • Dukat, Vladoje, Sladki naš kaj, Zagreb, 1944. • Jembrih, Alojz, Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi, Zrinski, 1997. • Junković, Zvonimir, Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskoga dijalekta, RAD JAZU, Zagreb, 1972. • Kajkaviana Croatica – Hrvatska kajkavska riječ, Zagreb, 1996. • Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, Zbornik radova s okruglih stolova u Krapini 2002.-2006., Zabok 2006. • Lončarić, Mijo, Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb, 1996. • Šojat, Antun, Kratki navuk jezičnice horvatske – Jezik stare kajkavske književnosti, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2009.