210 likes | 396 Views
Maja Savić (Novi Sad) Institut za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ majasavic56 @ gmail.com Subjekat i objekat u sistemu transformacije kulturnih uloga i otpor u književnosti kao kulturni fenomen 7 0 . Istraživačko veče Grac, 12. 6. 2014. Sadržaj Kultura i društvo
E N D
Maja Savić (Novi Sad) Institut za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ majasavic56@gmail.com Subjekat i objekat u sistemu transformacije kulturnih uloga i otpor u književnosti kao kulturni fenomen 70. Istraživačko veče Grac, 12. 6. 2014.
Sadržaj Kultura i društvo Određenje kulturnog identiteta Identifikacija i paradoks identiteta: grupe pripadnosti i strategije Značaj subjekatske pozicije u kulturi Otpor u književnosti kao kulturni fenomen: priroda i smisao 1.
Kultura i društvo • -Kultura predstavlja „celokupnost materijalnih i duhovnih dobara koja su svojim radom članovi određenog društva stvorili kroz istoriju, da bi ovladali prirodom i prilagodili je svojim, ljudskim potrebama“ (Koković 2000: 10). • - Tesno je povezana „sa strukturom društva posredstvom društvenih pravila, kojima je regulisano ponašanje njegovih pripadnika“ (Koković 2000: 10). 2.
Kulturni identitet se pokazuje kao: -Sklop karakteristika objektivnih i subjektivnih struktura (Balibar 2002: 48). Ličnost je određena: -Načinom funkcionisanja društvenih struktura; -Vlastitim merama, smislom i prirodom kulturne intervencije u polju samorazvoja. 3.
Identifikacija i paradoks identiteta: grupe pripadnosti i strategije -Ličnost se izgrađuje socijalizacijom i kulturalizacijom. -Identifikacije su kontinuirane i različite. -Integracije u grupe pripadnosti su: složene-promenljive-konfliktne- pragmatične- željene. 4.
Paradoks identiteta Identitet: -Teži da bude stabilna, celovita forma; -Nezaštićen je od trajnog uticaja spoljašnjeg faktora; -Istrajava kao celina zahvaljujući tim uticajima. 5.
Značaj subjekatske pozicije u kulturi -Proizilazi iz neophodnosti kontinuiranog oplemenjivanja ljudske prirode; -Jača usled socio-kulturnih pomeranja u neoliberalnom vremenu. 6.
Otpor u književnosti kao kulturni fenomen: priroda i smisao • Javlja se kao reagovanje na osnaženost kolektivnih uniformizovanih vrednosti u literarnom stvaralaštvu i kulturi. • Njegovo preispitivanje književnih vrednosti predstavlja kontinuirani proces. • Dogmatsko vođenje otpora jeste negacija njegove ontološke suštine. 7.
Otpor u književnosti kao kulturni fenomen: priroda i smisao • Cilj otpora je poboljšanje stanja u kulturi; • Oslobađanje književnosti od stavljanja u službu. • 8.
Zaključak Biti subjekat kulturalizacije ne znači negaciju vlastite objekatske pozicije u kulturalizaciji već njeno kulturno obogaćenje: humanistički stvarati kroz poziciju subjekta za vlastitu ličnost i za društvo znači kulturno oplemenjivati svoju objekatsku ulogu u kulturalizaciji, koja aktivno prima i sabira vrednosne proizvode ljudske aktivnosti i unapređuje mogućnosti daljeg razvijanja subjektove kulturne snage. 9.
Literatura Balibar 2002: Balibar, Etjen. Kultura i identitet. In: Knežević, Zoran (ur.). Nacija, kultura i građanstvo. Beograd. S. 47–66. Burdije 2003: Burdije, Pjer. Pravila umetnosti: geneza i struktura polja književnosti. Novi Sad. Džuverović 1987: Džuverović, Borisav. Sporne kulture. Beograd. 10.
Fej 2002: Fej, Brajan. Da li nas naša kultura ili društvo čine onim što jesmo. In: Knežević, Zoran (ur.). Nacija, kultura i građanstvo. Beograd. S. 67–86. Fuko 2007: Fuko, Mišel. Poredak diskursa. Beograd. Halpern 2009: Halpern, Katrin. Treba li prestati da se govori o identitetu? In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 17–27. 11.
Kamijeri 2009: Kamijeri, Karmel. Kulture i strategije, ili hiljadu načina prilagođavanja. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 105–112. Kimlika 2002: Kimlika, Vil. Sloboda i kultura. In: Knežević, Zoran (ur.). Nacija, kultura i građanstvo. Beograd. S. 131–165. Koković 2000: Koković, Dragan. Kultura i umetnost. Novi Sad. 12.
Le Breton 2009: Le Breton, David. Tetovaže i piercings... identitetske majstorije? In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 132–141. Lekont 2009: Lekont, Žak. Označiti svoju različitost. Razgovor sa Pjerom Tapom. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 72–76. Leluš 2009: Leluš, Serž. Pojedinac i moderno društvo. Razgovor sa Čarlsom Tejlorom. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 113–122. 13.
Lošonc 2012: Lošonc, Alpar. Da li identitetski obrasci predstavljaju apoteozu kapitalizma? In: Zivlak, Jovan (ur.). Otpor i moć. Novi Sad. S. 278–339. Mark 2009: Mark, Edmond. Identitetska izgradnja pojedinca. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 41–50. Maršan 2009: Maršan, Žil. Traženje sebe, put krsta? In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 123–131. 14.
Martino 2009: Martino, Delfina. JA u socijalnoj psihologiji. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 51–60. Oberle 2009: Oberle, Dominik. Živeti zajedno. Grupa u društvenoj psihologiji. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 145–158. Ransijer 2008: Ransijer, Žak. Politika književnosti. Novi Sad. 15. .
. Ruano–Borbalan 2009: Ruano–Borbalan, Žan–Klod. Izgradnja identiteta. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 5–16. Savić 2013: Savić, Maja. U prostoru književnog polja književnih mogućnosti. In: Zivlak, Jovan (ur.). Zlatna greda. Broj 143/144. Godina XIII, septembar/oktobar 2013. Novi Sad. S. 64–72. 16.
Šovije 2009: Šovije, Stefan. Filozofsko pitanje ličnog identiteta. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 31–40. Vensono 2009: Vensono, Ženevjev. Socijalizacija i identitet. In: Hamović, Zoran (ur.). Identitet(i): pojedinac, grupa, društvo. Beograd. S. 77–81. Zimel 2005: Zimel, Georg. Veliki gradovi i duhovni život. In: Jovanović, Nebojša (ur.). Urbana sociologija. Beograd. S. 69–77.17.