840 likes | 1.87k Views
Genetika. Genetika= znanost o biološkoj varijaciji Humana genetika= znanost o biološkoj varijaciji u čovjeka Medicinska genetika= znanost o biološkoj varijaciji u čovjeka u relaciji prema zdravlju i bolesti
E N D
Genetika= znanost o biološkoj varijaciji Humana genetika= znanost o biološkoj varijaciji u čovjeka Medicinska genetika= znanost o biološkoj varijaciji u čovjeka u relaciji prema zdravlju i bolesti Klinička genetika= dio medicinske genetike koji se bavi zdravljem individue i njegove obitelji Klinička genetika= znanost (i praktična primjena) o dijagnostici, prevenciji i evaluaciji nasljednih bolesti
Povijest • Prapovijest, Religijske knjige • Kraj 19. st.-rođenje humane genetike • Eugenika- nacizam • 1947.- Reed: pojam “genetic counseling” • 50.g.20.st. struktura DNA broj kromosoma broj kromosoma/Down sy • 1967. 1. amniocenteza • 80.g.20.st. - molekularno genetske tehnike • HumanGenomeProject • Zakon – segregacije • Zakon – neovisno svrstavanje
Populacijska Klasična ili Mendelova Citogenetika Molekularna genetika Jedinka – populacija Partikule - osobine Kromosomi Geni Partikularna teorija nasljeđivanja Kromosomska teorija nasljeđivanja Genska teorija nasljeđivanja
Naslijeđeno: stečeno • Sve tjelesne, morfološke, biokemijske i psihičke osobine određene osobe, u zdravlju i bolesti = FENOTIP. • Fenotip osobe određen je sveukupnim nasljednim činiocima te osobe = GENOTIP + utjecajem OKOLINE. • I sve bolesti uvijek su određene i nasljednim i okolinom. Osobine: nasljedni faktori
Faktori i svojstva • Kromosom • Gen, genski lokus, aleli • Broj kromosoma u stanici: diploidan ili haploidan; stanice: tjelesne i spolne • Osoba: homozigot, heterozigot, hemizigot • Dominantan gen/ osobina, recesivan, kodominantan
Nasljedna tvar vidljiva je u stanici kao kromatin ili kromosom. U jezgri koja se ne dijeli: kromatin --- iz kromatina tijekom diobe nastaje kromosom. I jedno i drugo grade nukleinske kiseline i proteini. Broj kromosoma je stalan za svaku vrstu, izgledaju kao štapići i vidljivi su svjetlosnim mikroskompom. Kromosom
Podjela po veličini • Podjela po obliku Metacentrični Submetacentrični Akrocentrični
DNA= dvolančana zavojnica • DNA= polinukleotid • 1 nukleotid DNA= šećer deoksiriboza+ fosfat+ dušična baza • Veza između 2 nukleotida 1 lanca je fosfat • Veza između 2 nukleotida dvolančane DNA (antiparalelne) je vodikova veza između komplementarnih baza (A-T, C-G)
Struktura određuje funkciju- Genetička uputa • Redoslijed nukleotida u DNA (u genu) je šifra za redoslijed AK u proteinu • Tri uzastopna nukleotida u DNA (=triplet) je šifra za 1 AK • Transkripcijom nastaje RNA triplet= kodon • U t-RNA nalazi se triplet antikodon koji prepoznaje kodon i sudjeluje u translaciji.
čovjek • Diploidan broj kromosoma u tjelesnoj stanici= 46; u diploidnoj stanici kromosomi su u paru: jedan očinski, drugi majčinskog porijekla • Haploidan broj kromosoma u spolnoj stanici (=gameti) = 23
U diploidnoj stanici kromosomi su u paru, jedan očinski, drugi majčinskog porijekla: kromosomi jednake veličine i izgleda na kojima se nalaze geni koji određuju iste osobine= homologni kromosomi. • Geni koji određuju istu osobinu (ali nisu obavezno identični), nalaze se na istim- sukladnim dijelovima kromosoma (lokus)= aleli.
Dominantna osobina, gen dominantnog učinka --- 1 alel iz para određuje fenotipsku osobinu, u bolesti: osoba je heterozigot, i bolesna je • Recesivna, gen recesivnog učinka --- oba alela iz para određuju osobinu, u bolesti: osoba mora biti homozigot da bi se razbolila
Mutacije Promjene u strukturi nasljednog materijala • Kromosomske • Genske
Genetske bolesti= bolesti nasljednog materijala, naslijeđene od predaka, ili,nenaslijeđene- prisutne pri rođenju ili kasnije tijekom života Kromosomske Monogenske Poligenske ili multifaktorske Mitohondrijske Somatske genetske
1. godina života Perinatalna stanja Konatalne anomalije SIDS i nedovoljno definirana stanja Od 1.- 4. godine Nesreće Konatalne anomalije Neoplazme Od 5.-14. godine Nesreće Neoplazme Bolesti živčanog sustava Konatalne anomalije Od 15.- 24. godine Nesreće Neoplazme Bolesti srca/cirk.sustava Suicid/ homicid Uzroci smrti u djetinjstvu
1 od 33 NOVOROĐENČADI (3%) – KONATALNE ANOMALIJE • Posebna stanja, toliko ozbiljna da zahtjevaju medicinski tretman ili uzrokuju oštećenje/ nesposobnost/ ometenost: Malformacije organa (defekt udova ili srčana greška) Malformacije - sastavni dio sindroma Kromosomski poremećaji Metaboličkei monogenski nasljedne bolesti(cistična fibroza, mediteranske anemije) Funkcionalni problemibez vidljivih malformacija (mentalna retardacija, gluhoća) konatalno kongenitalno Malformacija---sindrom
Izolirani poremećaji morfogeneze Malformacija= morfološki defekt organa ili dijela tijela iz intrinzičnih razloga Disrupcija= morfološki defekt, posljedica sekundarnih faktora, ekstrinzičnih, koji djeluju na normalno započet razvoj Deformacija= anomalija oblika i položaja uslijed mehaničkih sila Displazija= morfološka anomalija zbog abnormalne organizacije tkiva Multipli poremećaji morfogeneze Politopni defekt polja= skup anomalija a sve posljedica poremetnji razvoja jednograzvojnog polja Sekvenca= skup anomalija kao posljedica jedne prethodne anomalije ili mehaničkog faktora Sindrom= skup anomalija zajedničke etiologije i patogeneze Asocijacija= skup anomalija koje se zajednički pojavljuju, nisu slučajno povezane, ali se zajedništvo ne može objasniti
Teratogeni sindromi • Infekcije: rubeola, citomegalov., varicella, toxoplasma • Lijekovi: talidomid, varfarin, alkohol, retinoidi, aminopterin i metotreksat, antikonvulzivi (fenitoin, valproat), litij • Fizički: multipla trudnoća • Fizikalni: RTG • Materin metabolizam: IDDM, fenilketonurija
Najčešće veće konatalne malformacije (California birth defects monitoring program)
Genetsko savjetovanje- komunikacijski i edukacijski proces • Pregled i postavljanje prave dijagnoze bolesti • Definiranje uloge nasljeđa u etiologiji dijagnosticirane bolesti • Rizik razvoja bolesti i rizik ponavljanja bolesti kod rođaka i potomaka • Liječenje i opcije, planiranje obitelji rodoslovlje
Kromosomske bolesti, kromosomske mutacije, citogenetika Poremećaj broja kromosoma: aneuploidije i poliploidije, trisomije i monosomije Poremećaj strukture: delecije, translokacije, inverzije, ring, duplikacije, insercije Poremećaj autosoma ---spolnih kromosoma Fragilna mjesta Sindromi kromosomskih lomova Mozaicizam
Brojčane • Aneuploidije: broj kromosoma= 2n±1 • Poliploidije: broj kromosoma= 3n
Kariotip brojčana
strukturna 46,XX,t(1;6)
kromosomske bolesti = • Zaostalost u mentalnom razvoju + • Smanjen rast + • Malformacije unutarnjih organa + • Malformacije / Dismorfije lica, šaka, stopala + • Malformacije spolnih organa
Uzroci • Najčešće nepoznati • Jedini poznati uzrok kromosomske bolesti je dob majke kao uzrok rođenja djeteta s trisomijom 21
Downov sindrom (trisomija 21) • Langdon Down 1866. • Leujene 1957. • Najčešća kromosomopatija • Najčešći uzrok MR
Mentalna zaostalost Zaostajanje u tjelesnom rastu Glava smanjena, zatiljak plosnat Oči kose (“mongoloidne”) i šire razmaknute Epikantus i pjege na šarenici Mali nos i usta i uške Zglobovi hiperekstenzibilni, muskulatura hipotonična Šake široke i kratke, klinidaktilija, brazda 4 prsta Srčana mana u 40% Stenoze i atrezije probavnog trakta i bolesti crijeva Akutne leukemije i smanjena otpornost prema infekcijama
Očekivano trajanje života smanjeno na polovicu • Dijete nikad ne dostigne mentalne sposobnosti zdrave djece, osobito nedostaje apstraktno mišljenje • Većina nije sposobna za normalno školovanje i ostaje socijalno ovisna cijeli život. • Muškarci neplodni, žene mogu zanijeti i roditi
Genetika DS: Regularni tip u 92% slučajeva- zbog nerazdvajanja kr. 21 u mejozi majke (ili oca) Mozaik (klinička slika blaža) Translokacijski tip Učestalost DS: 1: 650 novorođenčadi Samo u majki do 30 g. incidencija – 1: 2000 novorođenčadi Nakon 35.g. učestalost raste
Ostale aneuploidije • Trisomija 13- Patau s. • Trisomija 18- Edwards s. • Parcijalna monosomija 5p- “sindrom mačjeg plača” • Parcijalna monosomija 4p- Wolf s. • Mikrodelecijski sindromi
Gonosomopatije • Turner s.- 45, X • Sindrom tri-X • Klinefelter s.- 47, XXY • Sindrom XYY
Monogenske bolesti • Posljedica su mutacija u DNA • Dijagnosticiraju se tehnikama molekularne genetike • Slijede Mendelove zakone nasljeđivanja • Autosomne, spolno vezane • Dominantne, recesivne
MUTACIJE • korisne: • razlike među vrstama • razlike među osobama iste vrste • štetne: • bolesti
VRSTE MUTACIJA • zamjena nukleotida: najčešće 1 nukleotida • delecije: 1 ili više nukleotida • insercije: 1 ili više nukleotida - tandemsko umnožavanje trinukleotida npr. (CGG)n pri sindromu fragilnog X (FraX)
Posljedice točkaste mutacije • Supstitucija---Zamjenska mutacija • Supstitucija---Besmislena mutacija • Supstitucija---Istoznačna mutacija • Adicija ili delecija---Pomak okvira čitanja