280 likes | 964 Views
Četvrta nedelja ( 20. oktobar 200 9 ) Elastičnost i njena primena - Elasti čnost tražnje (cenovna, dohodna i unakrsna) -Ukupan prihod i cenovna elastičnost tražnje -Elastičnost ponude. Elastičnost tražnje. Cenovna elastičnost tražnje (elastičnost tražnje u odnosu na cenu)
E N D
Četvrta nedelja (20. oktobar 2009)Elastičnost i njena primena-Elastičnost tražnje (cenovna, dohodna i unakrsna)-Ukupan prihod i cenovna elastičnost tražnje-Elastičnost ponude
Elastičnost tražnje • Cenovna elastičnost tražnje (elastičnost tražnje u odnosu na cenu) • Pojam, izračunavanje i determinante • Ukupan prihod i cenovna elastičnost tražnje • Dohodna elastičnost tražnje • Unakrsna elastičnost tražnje
Cenovna elastičnost tražnje • Cenovna elastičnost tražnje pokazuje koliko tražena količina reagujena promenu cene. • Cenovna elastičnost tražnje = Procentualna promena tražene količine/ Procentualna promena cene
Apsolutna i relativna promena A(90;240) =A(p1,q1) B(110;160) =B(p2,q2) Apsolutna promena cene: p2 – p1 = 110 – 90 = 20 Relativna (procentualna) promena cene: 20/90 =0,22 = 22% Konvencija u izračunavanju elastičnosti Relativna (procentualna) promena cene: 20/(90+110)/2 =20/100=0,20 = 20%
Apsolutna promena tražene količine : q2 – q1 = 160 – 240 = - 80 Relativna promena tražene količine : -80/(160+240)/2 = - 80/200= - 0,40 = 40% E = -40/20 = 2 Ako se cena poveća za 1%, tražena količina se smanjuje za 2% (pod ostalim nepromenjenim uslovima) • Koeficijent E je neimenovan broj (broj nulte dimenzije): ako se promeni jedinica mere za cenu i/ili traženu količinu, vrednost koeficijenta se neće promeniti.
E<1, tražnja je neelastična (procentualna promena tražene količine manja je od procentualne promene cene) • E>1, tražnja je elastična (procentualna promena tražene količine veća je od procentualne promene cene) • E=1, tražnja je jedinično (normalno) elastična (procentualna promena tražene količine jednaka je procentualnoj promeni cene) • E = 0, savršeno neelastična tražnja • E = ∞, savršeno elstična tražnja
Determinante cenovne elastičnosti tražnje • Potreba koju proizvod zadovoljava: • Neophodni proizvodi (E<1) • Luksuzni proizvodi (E>1) • Raspoloživost bliskih supstituta: • Proizvodi koji imaju bliske supstitute imaju elastičniju tražnju • Širina grupe proizvoda: • Šire definisane grupe proizvoda (npr. Hrana) imaju manju elastičnost nego uže definisane grupe proizvoda (npr. Sladoled) • Vrmenski horizont posmatranja: • Što je duži vremenski horizont, proizvod ima elastičniju tražnju
Cenovna elastičnost tražnje i prihod preduzeća Videti slike neelastične, jedinično elastične i elastične tražnje • Ako je E<1, kada cena raste (opada), tada ukupan prihod raste (opada) • Ako je E=1, kada cena raste (opada), tada ukupan prihod ostaje nepromenjen • Ako je E veće od 1, kada cena raste (opada), tada ukupan prihod opada (raste)
Dohodna elastičnost tražnje • Dohodna elastičnost tražnje = Procentualna promena tražene količine/ Procentualna promena dohotka • Neophodna dobra (E<1) • Luksuzna dobra (E>1) • Normalna dobra (E>0) • Inferiorna dobra (E<0)
Unakrsna elastičnost tražnje • Unakrsna elastičnost tražnje = Procentualna promena tražene količine dobra 1 / Procentualna promena cene dobra 2 E>0, supstituti – dobra 1 i 2 mogu da se koriste jedno umesto drugog E<0, komplementarna dobra – dobra koja se koriste zajedno
Elastičnost ponude • Cenovna elastičnost ponude meri koliko ponudjena količina reaguje na promenu cene • Cenovna elastičnost ponude = Procentualna promena ponudjene količine / Procentualna promena cene • E<1, neelastična ponuda • E=1, normalno elastična ponuda • E>1, elastična ponuda • (E=0, E=∞), savršeno neelastična/elastična ponuda
Determinante elastičnosti ponude • Lakoća kojom se može povećati proizvodnja Npr. U tekstilnoj industriji lako se mogu naći utrošci/faktori po tekućim tržišnim cenama (E relativno velika); U rudniku zlata-kapacitet proizvodnje je je veoma ograničen (E relativno mala) • Vremenski period (koji stoji na raspolaganju ponudjaču da odgovori na promenu cene). Što je duži period-elastičnost ponude je veća.
Primena instrumenata ponude, tražnje i elastičnosti • Kako porezi (nametnuti prodavcima/kupcima) utiču na tržišne ishode? Kada vlada uvede porez na neko dobro, ko snosi teret poreza? • Kako utvrđivanje zakonski najniže (donje)/minimalne cene (rada) utiče na tržišne ishode (na tržište rada)? • Kako utvrđivanje zakonski najviše (gornje)/maksimalne cene (kredita) utiče na tržišne ishode (na tržište kredita)?
Poreski terest zajednički snose kupci i prodavci. Kupci oporezovano dobro plaćaju više, a prodavci dobijaju manje • Porezi destimilišu tržišnu (ekonomsku) aktivnost. Prodata količina oporezovanog dobra je manja. Proizvodnja je manja. • Porez će (pretežno) prevaljuje na onu stranu tržišta koja je manje elastična. • Porez se prevaljuje više na potrošače ako je tražnja relativno neelastičnija u odnosu na ponudu. • Porez se prevaljuje više na proizvodjače ako je ponuda relativno neelastičnija u odnosu na ponudu.
Minimalna nadnica izaziva višak: ponudjena količina rada veća je od tražene koičine –višak nezaposloenosti (a)Plafoniranje kamatne stope (cene kredita) utiče na manjak: traženi volumen kredita veći je od ponude (b)
Tražnja: Dodatak • Korisnost • Preferncije • Krivulje indifenecije • Linija budžeta • Izbor • Dohodni efekat • Efekat suspstitucije • Jednačina Sluckog