Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremena hrvatska povijest Dubrovnik, 29. 4. 2014.

1. Dr. sc. Davor Pauković Slom komunizma i politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90. Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremena hrvatska povijest Dubrovnik, 29. 4. 2014.

2. Slom komunizma i politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90. • Sveobuhvatna kriza u osamdesetima pogađa Jugoslaviju  iscrpljivanje legitimnosti političkog poretka (nestanak karizme partijskih vođa; iscrpljenost postojeće ideologije; gospodarska kriza; pogoršanje međunacionalnih odnosa ugrozit će tvrdnju da je Jugoslavijom konačno riješeno nacionalno pitanje • Liberalizacija oblikovanje alternativnih koncepata i različitih vizija preuređenja Jugoslavije otvaranje ili liberalizacija u prvi će plan postaviti nacionalna i državna pitanja • Srbija i Slovenija prednjače u liberalizaciji tijekom osamdesetih • Hrvatska - opterećena iskustvom hrvatskog proljeća, uglavnom ostala na putu dogmatizma i ideološke pravovjernosti  pravi zamah liberalizacije tek krajem osamdesetih

3. Slom komunizma i politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90. • Otvara se široka rasprava oko reforme, uključujući i onu političkog sistema  sve do druge polovice 1989. godine reformski prijedlozi nisu dovodili u pitanje osnove društvenog i političkog sistema  nepartijski pluralizam • Kontekst, 1989.  zamah liberalizacije; raspadanje komunističkih sistema u Europi; sve veća neizvjesnost; produbljivanje ekonomske krize; nesposobnost vlasti u provođenju donesenih odluka; blokade na federalnoj razini, sukobi između republika; nametanje teze o ugroženosti Srba u Hrvatskoj u okviru “antibirokratske revolucije”  u takvoj klimi pojavljuju se prve značajnije alternativne (opozicijske) skupine/udruženja • Ekološki pokreti • Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI) • Hrvatsko socijalno liberalni savez (HSLS) • Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)

4. Slom komunizma i politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90. • Dva koncepta u odgovoru na jugoslavensku krizu, često međusobno isprepletena: 1. demokratizacija (od minimalnih promjena unutar postojećeg sistema do višestranačke parlamentarne demokracije); 2. obrana hrvatskih nacionalnih/republičkih interesa – od obrane važećeg ustava i AVNOJ-a do konfederalnog uređenja, a kasnije i samostalnosti i kolektivnih nacionalnih prava • U okviru ta dva koncepta oblikuju se akteri političke tranzicije u Hrvatskoj

5. Slom komunizma i politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90. • Druga polovica 1989. i početak 1990. – ulazak u završnu etapu jugoslavenske krize: sukob između slovenske i srpske koncepcije preuređenja Jugoslavije doživljava vrhunac; hrvatsko političko vodstvo aktivnije se uključuje u otporu Miloševićevim nastojanjima preuzimanja kontrole u Jugoslaviji  zaoštravanje odnosa između Hrvatske i Srbije; najava “mitinga istine” u Ljubljani 1. prosinca 1989.; 14. izvanredni kongres SKJ u siječnju 1990. • Zaoštravanje krize i pogoršanje međunacionalnih odnosa utječe na djelovanje opozicije - gotovo sve stranke veći naglasak stavljaju na nacionalno i pitanje državnosti

6. Slom komunizma i politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90. • Druga polovica 1989.  postupno napuštanje koncepta nestranačkog pluralizma  opozicija, intelektualci i novinari u javnim istupima • Unutar komunističke partije: reformatori (mekolinijaši) i dogmati (tvrdolinijaši) – većinu čini srednja struja čije opredjeljenje ovisi o kontekstu • Prijelomni trenutak političke tranzicije - pristanak nedemokratskog režima na slobodne i demokratske izbore

7. Slom komunizma i politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90. • Faktori koji su doveli do prihvaćanja demokratskih izbora u prosincu 1989.: • unutarstranački (borba reformatora i konzervativaca/dogmata) • unutrašnji (produbljivanje sveopće krize i sve veći pritisak opozicije i liberaliziranih medija) • unutrašnji-vanjski („miting istine“ u Ljubljani i pritisak „antibirokratske revolucije“ iz Srbije) • međunarodni (ubrzani slom komunizma u Europi) • Pregovori između vlasti i opozicije • Konačna pobjeda reformističke struje tek prihvaćanjem novog izbornog zakonodavstva u veljači 1990. godine  većinski izborni sistem

8. Slom komunizma i politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90. Predizborna kampanja i izbori • Glavne stranke: HDZ, SKH-SDP, KNS (Koalicija narodnog sporazuma) • u prvom planu kampanje nacionalno pitanje i hrvatska državnost  najbolje iskoristio HDZ (nacionalni i državni program, elementi nacionalnog pokreta, organizacijska struktura)  strankadobiva relativnu većinu glasova na dvokružnim izborima u proljeće 1990. godine  zahvaljujući izbornom sistemu HDZ je osvojio apsolutnu većinu u trodomnom Saboru

9. Slom komunizma i politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90. • Uloga Katoličke crkve u tranziciji – Glas Koncila • Promjena vlasti i konstituiranje višestranačkog Sabora • Povećanje neizvjesnosti nakon izbora:

10. Slom komunizma i politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90. • Temeljni cilj nove vlasti  uspostava hrvatske suverenosti i državnosti i razrješenije odnosa s drugim jugoslavenskim republikama – uspostavom konfederacije ili razlazomu suprotnosti s težnjama Beograda  pitanje Srba u Hrvatskoj  u kolovozu počinje otvorena pobuna (“Balvan revolucija”) • Djelovanje opozicije nakon izbora i uspostave nove vlasti • Odnos nove vlasti prema strukturama komunističkog poretka • Specifičnosti tranzicije u Hrvatskoj: odvijala se usporedno sa stvaranjem države ili možemo reći da je bila preduvjet stvaranju samostalne države; postojala je relativno brojna srpska manjina zahvaćena nacionalnim pokretom iz matične zemlje

11. Slom komunizma i politička tranzicija u Hrvatskoj 1989./90. • Donošenje novog ustava predstavljalo je završnu etapu u institucionalnoj izgradnji novog poretka  u užem smislu završetak političke tranzicije  formalno potvrđen osnovni cilj nove vlasti – uspostava suverene hrvatske države Proglašenje “Božićnog Ustava”, 22. prosinca 1990. godine