PLANET ZEMLJA KAO EKO LOŠKI SUSTAV

1. PLANET ZEMLJAKAO EKOLOŠKI SUSTAV Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

2. Planet Zemlja kao ekološki sustav • Zemlja je udaljenaodSunca 149,6 milijuna km i vrti se brzinomod 29,79 km/s • Zemlja je površine 509.088.842 km2 • prosječna površinska temperatura iznosi 150 C, a srednji atmosferski • tlak1013 hPa • oko 100 km širokiplinskiomotačsastavljen je od: N2, O2, Ar, H2O, • CO2i drugih plinova

3. voda, oceani i mora pokrivaju 71%, a kopno 29% Zemljine površine • u građi Zemlje po masi sudjeluje: Fe 34,6%, O229,5%, Si 15,2%, • Mg 12,7%, Ni 2,4%, S 1,9%, Ti0,05% i ostali elementis 3,65% • pojam ekosfera se uvodi 1958. od LaMont Cole, u eseju naslova“The • Ecosphere”objavljenom u časopisuScientific American te povezuje • dva osnovna termina sfera i ekološki sustav • atmosfera, litosfera, pedosfera, hidrosferai biosfera su njeni sastavni • dijelovi • ekosfera je predmet istraživanja globalne ili planetarne ekologije

4. Slika 60.

5. Veliki prasakse dogodio prije oko 15 milijardi godinate nastaju prvi atomiH iHe • nastanak Sunca bilježi se prije 5 milijardi godina • nastanak planeta Zemlja prije 4,6 milijardi godina • u središtu Zemlje skupilo se pod velikim tlakom željezo omotano plaštem tekućih željeznih minerala, slijedi ovoj žitkih silikata, na kojoj leži litosfera • unutarnja građa Zemljedijeli se na : unutarnjui vanjsku jezgru, donjii gornjiovoj i ukrućeni površinski omotač- litosferu

6. Slika 61.

7. unutarnja jezgra zaprema prostor u dubini od 6370km i 5150km, a sastoji se od Fei Ni • vanjska jezgra zaprema prostor između 5150km i 2890km, a sastoji se odrastaljenog Fe i primjesa ostalih elemenata • donji žitki ovoj između 2890km i 650kmtvoreSi, Mg, O2, Fe, Ca, Al • gornj žitki ovojsastoji se od olivina (MgFe)2SiO4ipiroksena (Mg,Fe)SiO3 , koji često prodire na Zemljinu površinu vulkanskom djelatnošću • slijedi ukrućena i ohlađena litosfera,čija debljina ispod oceana iznosi 10km do 0km, a na kopnu 50 km do 0km

8. oceanisu kolijevkaživota nastali prije3,8 milijardigodina • plinovitiomotačsu gradili: • H2O, CO2, CO, N2, H, CH4, NH3, H2S • akumulacijakisika u atmosferipočinje prije 2,5 milijardegodina • pojavom i rasprostiranjem modrozelenih algi

9. Slika 62.

10. elektrode iskra plinovi • nastanak života počinje u moru prije 3,8 milijardi godina • Stanley Miller USA, 1953. u eksperimentu je pomiješao plinove praatmosfere i dobio je aminokiseline (Sl. 63) • utvrđeno je i umnažanje organskih spojeva uslijed pirita i sumporovodika (Wächtenhäuser G. i Huber C., 1997) pod uvjetima sličnim onim gdje iz pukotina tla prodiru vulkanski plinovi • G. Cairns – je utvrdio da se na površini sekundarnog minerala gline nagomilavaju aminokiseline , koje povišenjem temperature tvorepeptide vakum kondenser kipuća voda sifon Slika 63. Eksperiment S. Miller-a

11. nastanak nukleinskih kiselina(DNA i RNA)nije utvrđen s obzirom da nema molekulskih fosila • prva živa bića bile su prokariotske prabakterije(stanice bez prave jezgre, bez plastida, mitohondrija i bičeva) • u stijenama starim 3,8 milijardi godina, pronađene su njihove okamine (stromatoliti)u Australiji, Grenlandu i drugim lokalitetima • prije oko 1,5 milijardi godina pojavili su se eukarioti (autotrofni ili heterotrofni organizmi s obavijenom staničnom jezgrom i drugim staničnim strukturama) • prve životinje pojavile se se prije 600 milijuna godina • prve kopnene biljke pojavile su se prije 400 milijuna godina

12. Slika 64.

13. Tablica 2. Geološka razdoblja i značajnija zbivanja u biosferi

16. Literatura: • Glavač V. 1999.Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i hrvatske šume. Zagreb. 211pp. http://images.google.hr/(20.9.2012.).