Stav zdravstvenih djelatnika prema postupku informatizacije bolničkih ustanova

1. Stav zdravstvenih djelatnika prema postupku informatizacije bolničkih ustanova Gordana Brumini Katedra za medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

2. Zdravstveni informacijski sustav RH • Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u zdravstvu • Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi definira 2002. godine aktivnosti na uspostavi i izgradnji zdravstvenog informacijskog sustava RH • Informatizacija primarne zdravstvene zaštite • Informatizacija bolnica • Uspostava nacionalnog javnozdravstvenog sustava • Uspostava servisa centraliziranog obračuna plaća tijela državne uprave za djelatnost zdravstva

3. Pacijent Ljekarna Zdravstveni informacijski sustav RH Ministarstvo zdravstva Jedinice primarne zdravstvene zaštite Bolnice Osiguravajuća društva Laboratorij Administracija digitalnih podataka Hrvatski zavod za javno zdravstvo Servis plaćanja za djelatnosti zdravstva

4. Informatizacija bolnica • Projekt uspostave integriranog bolničkog informacijskog sustava RH • 19. srpnja, 2002. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi raspisuje natječaj Nadmetanje za nabavu aplikativnog rješenja sa stavljanjem u funkciju integriranog bolničkog informacijskog sustava...  • 10. veljače, 2004. poništenje natječaja odlukom vlade

5. Zašto informatizacija zdravstvenih ustanova? • Poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi • Pomoć u radu • Olakšava organizaciju • Kontrola (nadzor) • Planiranje • Upravljanje • Izrada izvještaja • Zdravstvena istraživanja

6. Bolnice i tvrtke uključene u projekt • OB Sveti duh, Zagreb • B4B d.o.o., Zagreb • KB Dubrava, Zagreb • Ericsson Nikola Tesla, Zagreb • KBC Rijeka, Rijeka • IBM Hrvatska • KB Split, Split • SYS d.o.o., Zagreb

7. Bolnički informacijski sustav – BIS • Ljudi • Tehnička oprema prostora • Računala • Mrežna oprema • Računalna programska potpora • Sustav standardiziranih postupaka i normi • Informacijski podsustavi • Radiološki informacijski susutav – RIS • Laboratorijski informacijski sustav – LIS • Informacijski sustav sestrinstva – ISS

8. Čimbenici rizika uvođenja informatizacije u bolničke ustanove Sciotte C, Pare G, Moreault MP, Paccioni A. A risk assessment of two Interorganizational clinical information systems. JAMIA. 2006.

9. Čimbenici rizika uvođenja informatizacije u zdravstvene ustanove

10. Stav • je stečena spremnost reagiranja osobe prema osobama, objektima ili situacijama izvan nas te prema vlastitim idejama ili postupcima.* • Pozitivan ili negativan, jak ili slab stav • Oblikovanje stava • Spontano, najčešće socijalnim učenjem • Klasično uvjetovanje • Instrumentalno uvjetovanje • Učenje prema modelu *Pennington C. D. Stavovi i promjene stava. U: Pennington C. D. Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko. Naklada Slap. 2001. str.82-8.

11. Stav djelatnika prema informatizaciji • Pozitivan stav upućuje na • Zainteresiranost djelatnika • Spremnost prihvaćanja informatičko-komunikacijske tehnologije u svakodnevnom radu • Pozitivan stav preduvjet za uspješno uvođenje BIS-a • Čimbenici povezani sa stavom • Životna dob • Uporaba računala • Obrazovanje

12. Anonimni upitnik za mjerenje stava prema informatizaciji • Izvorni upitnik ’’Nurses attitudes towards computers’’ (Stronge i Brodt, 1985. g.) • Prvi dio • Demografski podaci o ispitanicima: dob, spol • Drugi dio • Školska sprema • Informatičko obrazovanje • Uporaba računala • Treći dio • 30 tvrdnji koje mjere stav prema informatizaciji

13. Anonimni upitnik

14. Upitnik

15. Mjerenje stava Metoda samoprocjene ispitanika Likertova mjerna ljestvica procjena Uopće se ne slažem - 1 Uglavnom se slažem - 2 Niti se slažem, niti sam suglasan - 3 Uglavnom sam suglasan - 4 Sasvim sam suglasan - 5 Mjerna jedinica - bodovi Najveća vrijednost - 150 bodova (30 tvrdnji· 5 bodova) Najmanja vrijednost - 30 bodova (30 tvrdnji· 1 bod) Pozitivan stav  111 – 150 bodova Neutralan stav  71 – 110 bodova Negativan stav  30 – 70 bodova Mjere stava prema informatizaciji

16. Ispitanici • Istraživanje je provedeno od studenoga 2003. do ožujka 2004. godine • KB Dubrava i KBC Rijeka • 1189 ispitanika • 1171 valjano ispunilo upitnik (98 %) • Nema razlike u raspodjeli ispitanika prema životnoj dobi i prema spolu • Oblikovana jedna skupina

17. Statistička obradba podataka • Statistica 7.1 (StatSoft Inc., Tulsa, SAD) • Mjerne osobine upitnika • Valjanost (1 faktor) • Pouzdanost (Cronbahov koeficijent = 0,86) • Razlike u stavu s obzirom na čimbenike • Jednosmjerna analiza varijance • Dvosmjerna analiza varijance • Post-hoc analiza (Tukey test) • Udio doprinosa pojedinog čimbenika na oblikovanje stava • Multipla regresijska analiza

18. Rezultati • Stav zdravstvenih djelatnika je pozitivan stav (126±14 bodova) • Razlike u stavu utvrđene su u odnosu na sljedeće čimbenike: • Životna dob • Spol • Školska sprema • Informatičko obrazovanje • Uporaba računala

19. Životna dob i stav

20. Spol i stav

21. Školska sprema i stav

22. Informatičko obrazovanje i stav

23. Uporaba računala i stav

24. Udio doprinosa čimbenika povezanih sa stavom prema informatizaciji

25. Uporaba računala i životna dob P<0,001

26. Uporaba računala i školska sprema P<0,001

27. Uporaba računala i informatičko obrazovanje P<0,001

28. Mjesto uporabe računala P<0,001

29. Učestalost uporabe računala P<0,001

30. Svrha uporabe računala P<0,001

31. Informatičko obrazovanje i životna dob P<0,001

32. Informatičko obrazovanje i školska sprema P<0,001

33. Informatičko obrazovanje i učestalost uporabe računala P<0,001

34. Školska sprema i životna dob P<0,001

35. Zaključci • Čimbenici značajno povezani s pozitivnim stavom zdravstvenih djelatnika prema informatizaciji su • Uporaba računala • Informatičko obrazovanje • Školska sprema

36. Zaključci • Priprema zdravstvenih djelatnika na postupak informatizacije • Odrediti razinu medicinskoinformatičkog znanja i vještina djelatnika • Organizirati medicinskoinformatičke tečajeve prema određenim razinama i potrebama radnih mjesta zdravstvenih djelatnika

37. Hvala na pozornosti!