HIPOTEKE U PARNIČNOM I OVRŠNOM POSTUPKU Pravosudna akademija

1. HIPOTEKE U PARNIČNOM I OVRŠNOM POSTUPKUPravosudna akademija

2. CILJEVI RADIONICE • ovladavanje općim i posebnim pozitivnopravnim režimima pravnog instituta založnog prava na nekretnini • u parničnom postupku • u ovršnom, odnosno postupku osiguranja • recentna sudska praksa i dvojbena pitanja

3. POJAM ZALOŽNOG PRAVA • Založno pravoje ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da založnu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njen svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti (čl. 297/1. ZV).

4. 1. OPĆE ODREDBE O HIPOTECI • Hipoteka je dobrovoljno založno pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlašćuje da drži zalog u posjedu (čl. 304/1. ZV). • Hipoteke na nekretninama, registarske hipoteke na pokretninama • Hipotekom se osigurava namirenje iz vrijednosti nekretnine novčane tražbine ili tražbine kojoj je vrijednost izražena u novcu (čl. 301/1. ZV)

5. Može se osigurati postojeća tražbina, ali i tražbina koja će nastati nakon nekog vremena ili nakon ispunjenja nekog uvjeta, ako ispunjava pretpostavke iz čl. 301/1. ZV (čl. 301/2. ZV). • Pored glavne tražbine, hipoteka osigurava i namirenje sporednih tražbina, kamata, troškova za očuvanje stvari i troškova naplate tražbine (čl. 301/3. ZV).

6. Prema čl. 298/1. ZV hipotekom može biti opterećena pojedinačno određena nekretnina sposobna za unovčenje, kao i njezin idealni dio, a ako nije što drugo određeno, opterećene su i sve pripadnosti nekretnine (čl. 298/4. ZV). • Hipoteka se ne može prenijeti s jedne nekretnine na drugu (čl. 299/2. ZV)

7. Hipoteka se ne može odvojiti od nekretnine koju opterećuje, pa tko stekne nekretninu, stječe je zajedno s hipotekom kojom je opterećena, izuzev ako zakonom nije drukčije određeno (čl. 299/1. ZV).

8. Dok hipoteka traje, namirenje tražbine osigurava nekretnina kao cjelina, uključivši sve pripadnosti, ako bi se nekretnina podijelila, hipoteka nastavlja teretiti ono na što se podijelila ili što se od nje odvojilo, ako nekretnina propadne, pa umjesto nje nastane pravo koje je nadomješćuje (čl. 301/4. ZV).

9. 2. VRSTE HIPOTEKA • Kriterij pravne naravi titulusa A) Dobrovoljne • dobrovoljne ugovorne hipoteke • dobrovoljne sudske i javnobilježničke hipoteke na temelju sporazuma stranaka

10. B) Nužne 1) prisilne (nedobrovoljne) sudske hipoteke koja se osnivaju u postupku osiguranja na temelju: • rješenja suda kojim se određuje mjera osiguranja prisilnim osnivanjem i uknjižbom hipoteke, i • rješenja suda kojim se određuje prethodna mjera predbilježbom hipoteke

11. 2) prisilne (nedobrovoljne) sudske hipoteke koja se osnivaju u ovršnom postupku na temelju: • rješenja kojim se određuje osnivanje nedobrovoljne hipoteke, i • rješenja o dosudi kojim se određuje osnivanje tzv. «surogat hipoteke» 3) zakonske hipoteke

12. OSNIVANJE HIPOTEKE • 1) Dobrovoljne • a) Dobrovoljne ugovorne hipoteke osnivaju se u korist vjerovnika uknjižbomu zemljišnim knjigama kao teret na opterećenoj nekretnini (čl. 309/1. ZV), a na temelju pravnog posla kojem je cilj osnivanje hipoteke (čl. 306/1. ZV).

13. b) Sudske i javnobilježničke dobrovoljne hipoteke uređene su čl. 261. do 272. OZ (čl. 312/3. ZV) i osnivaju se na način koji uređuju odredbe o ovrsi i osiguranju. • Sudske-na temelju hipotekarnog sporazuma, koji u formi sudskog zapisnika o sporazumu stranaka o osiguranju, stranke sklope pred sudom u postupku osiguranja novčane tražbine (čl. 312/1. ZV) i čiji sadržaj i formu (čl. 312/2. ZV) propisuju odredbe koje uređuju taj postupak.

14. Javnobilježničke-sporazum koji se po svom sadržaju podudara sa sporazumom stranaka iz čl. 263/1. OZ, sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, koji sadrži i izjavu dužnika da je suglasan da se, radi osiguranja određene novčane tražbine vjerovnika, na nekretnini osnuje hipoteka, izjednačen je po svom učinku sa zapisnikom iz čl. 263/2. OZ. • V. čl. 101. a/1. OZ

15. 2) Prisilne (nedobrovoljne) • čl. 311/1. ZV-zakonske odredbe koje uređuju sudski postupak osiguranja novčanih tražbina, određuju pretpostavke pod kojima sud može osnovati prisilnu sudsku hipoteku. • a) U postupku osiguranja: • 1) osnivaju se uknjižbom(čl. 259/1. OZ) na temelju odluke-rješenja o osiguranju

16. Pretpostavke-čl. 258. OZ koji određuje da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina, predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje tražbine osnivanjem hipoteke na nekretnini protivnika osiguranja • Pri uknjižbi hipoteke u zemljišnim knjigama naznačuje se i ovršivost tražbine radi osiguranja koje je uknjižba određena (čl. 259/2. OZ)

17. 2) čl. 283. do 291. OZ-prethodnemjere • čl. 284. 0Z- sud će na temelju: odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim tijelom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još nije dospjela te javnobilježničke isprave, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još nije dospjela odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim opasnost da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

18. b) U ovršnom postupku: • 1) čl. 97. OZ-nakon što se nekretnina nije prodala ni na drugom ročištu javne dražbe, sud pošto obustavi ovrhu, na prijedlog ovrhovoditelja može odredi osiguranje osnivanjem hipoteke čiji se prvenstveni red određuje prema prvenstvenom redu kojeg je za ovrhovoditelja osiguravala zabilježba ovrhe • primjenom čl. 257. do 260. OZ.

19. 2) čl. 37/4. ZZK (čl. 116. OZ)-kada su u postupku ovrhe na nekretnini prodane samo neke od nekretnina zajedničke hipoteke (čl. 37/2. ZZK) čijom se prodajom vjerovnik namirio, a ostali su nenamireni hipotekarni vjerovnici upisani nakon zajedničke hipoteke, sud je ex offo dužan upisati (osnovati) u korist tražbina ovih vjerovnika hipoteku na neprodanim nekretninama. • na onom mjestu koje je u prvenstvenom redu zauzimala zajednička hipoteka, • ne preko iznosa do kojeg bi svaka pojedina nekretnina odgovarala za zajedničku hipoteku s obzirom na razmjer njezine vrijednosti prema ukupnoj vrijednosti svih nekretnina opterećenih zajedničkom hipotekom.

20. 3) Zakonske hipoteke • čl. 314/1. ZV-ispunjenjem pretpostavki koje za to odredi posebni zakon • Neprave, za razliku od pravih zakonskih hipoteka koje nastaju ipso jure u trenutku kada se steknu pretpostavke uz koje posebni zakon veže osnivanje tih hipoteka, nastaju tek nakon što na temelju posebnih pretpostavki predviđenih za njihovo stjecanje (čl. 314/1. ZV), činom stjecanja-uknjižbom hipoteke u zemljišne knjige, vjerovnik stekne hipoteku.

21. Neprave-čl. 382/5. ZV-pravna osoba koja je obavila hitne popravke na nekretnini u odnosu na koju je uspostavljeno etažno vlasništvo ovlaštena je radi osiguranja naplate nenamirene tražbine (dijela) tražbine upisati hipoteku na stanu, odnosno drugom posebnog dijela zgrade onih suvlasnika koji nisu podmirili troškove hitnih popravka.

22. Prave • čl. 51/2. ZV-razvrgnuće suvlasništva isplatom, ako stvar pripadne jednom od suvlasnika u cijelosti, ostali suvlasnici do isplate imaju založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća u cijelosti • čl. 143/3 ZN-razvrgnuće naslijedničke zajednice, kada je na zahtjev sunasljednika koji je živio, odnosno privređivao u zajednici s ostaviteljem (legatara) sud odlučio da mu se ostave pojedine stvari (pokretnine, nekretnine, skupine svari) koje bi pripadale u dio ostalih sunasljednika. U tom slučaju sunasljednici radi osiguranja iznosa koje im je taj sunasljednik dužan platiti, do isplate imaju založno pravo na dijelovima ostavine dodijeljenima tom sunasljedniku.

23. NAMIRENJE TRAŽBINE-OPĆA PRAVILA • Pravo na namirenje ovlašćuje založnog vjerovnika, ako dužnik zalogom osiguranu tražbinu ne namiri po dospijeću, da svoju tražbinu namiri iz vrijednosti zaloga od svagdašnjega vlasnika založene stvari i da od svakoga trećega zahtijeva da trpi to namirenje, ako nije što drugo određeno zakonom (v. čl. 336/1. i 3. ZV).

24. Namirenje se može zahtijevati najprije iz vrijednosti zaloga ili iz imovine dužnika, ili istodobno i iz jednog i iz drugog (v. čl. 336/4. ZV), i vjerovniku ta mogućnost pripada i nakon pokretanja postupka prisilnog namirenja, a sve dok ne bude u cijelosti namiren (čl. 336/5 ZV) • Ako se vjerovnik ne uspije u cijelosti namiriti iz vrijednosti zaloga, dužnik mu ostaje dužan razliku, u suprotnom višak pripada dužniku

25. Pravilo je da tražbina osigurana založnim pravom ima prvenstveni red namirenja iz vrijednosti zaloga pred tražbinama koje nisu osigurane založnim pravima, ako drugačije nije zakonom određeno (čl. 302/1. ZV).

26. Konkurencija više založnih prava na istom zalogu ravna se kriterijem prior in tempore, potiur iure, pa ako je zalog opterećen s više založnih prava, prednost pri namirenju ima ona tražbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu (čl. 302/2. ZV). • Mjesto u prvenstvenom redu određuje se prema trenutku nastanka založnoga prava, ako zakonom nije drukčije određeno (čl. 302/3. ZV).

27. Pravo na namirenje vjerovnik ostvaruje putem suda, po pravilima stvarnoga prava i na način određen propisima o ovrsi novčanih tražbina, ako zakon ne određuje drukčije (čl 336/2. ZV). • Izvansudski način namirenja iz vrijednosti zaloga, dopušten je, uz postojanje određenih pretpostavki, samo u slučaju kada je predmet založnoga prava pokretnina ili pravo koje se ne smatra nekretninom (čl. 337/1. ZV).

28. OVRŠNO SUDSKO NAMIRENJE • Prisilno ostvarenje prava na namirenje hipotekarne tražbine ostvaruje se pokretanjem jednog od dva sudska ovršna postupka: • A) ovrhom na nekretnini (prodajom nekretnine i namirenjem iz kupovnine koji uređuje deseta glava OZ-a, čl. 74.-125. OZ) • B) uspostavom privremene uprave nad nekretninom (ubiranjem i unovčavanjem plodova i koristi, ako ih je nekretnina sposobna davati, čl. 336/7. ZV).

29. Za određivanje i provedbu ovrhe potrebno je da se steknu zakonom propisane pretpostavke. • Jedna od tih pretpostavki je postojanje perfektne ovršne isprave u užem smislu, a takva je ovršna isprava ona koja ima svojstvo ovršnosti (čl. 22.-25. OZ) što znači da je hipotekarna tražbina koja je u njoj utvrđena dospjela i ovršiva, te koja je podobna za ovrhu.

30. REPERKUSIJE IZOSTANKA OVRŠNOG NASLOVA • vjerovnici svih drugih hipoteka, izuzev dobrovoljnih ugovornih hipoteka, s naslova titulusa hipoteke raspolažu ispravama koje imaju značenje ovršnih isprava u smislu čl. 21. OZ. • čl. 338/1. ZV-u slučaju kada vjerovnik nema ovršni naslov-treba prethodno u parničnom postupku ishoditi pravomoćnu presudu kojom će hipotekarnom dužniku biti naložena dužnost trpjeti namirenje iz vrijednosti nekretnine ili tražbinu osobno namiriti.

31. protiv hipotekarnog dužnika-vjerovnik će hipotekarnom tužbom zahtijevati da sud donese presudu kojom će naložiti dužniku da trpi da vjerovnik tražbinu (čiji se opseg i visina utvrđuju prema stanju u trenutku zaključenja glavne rasprave) namiri iz vrijednosti nekretnine. • protiv osobnog dužnika, ako osobni dužnik istodobno nije i vlasnik založene nekretnine- vjerovnik će tražiti donošenje takve presude kojom će dužniku biti naređeno da podmiri vjerovnikovu tražbinu (čl. 338/1. ZV).

32. Dužnik u parnici može isticati sve prigovore koji se odnose na pravni posao (dospjelost i postojanje tražbine, prestanak tražbine i sl.) kao i one vezane uz samu hipoteku (nevaljalost upisa i sl.), a ako je riječ o hipotekarnom dužniku, može istaći i prigovore koje ima iz osobnog odnosa s vjerovnikom (odricanje od duga, prigovor prijeboja i sl.).

33. Od pokretanja parničnog postupka, radi publiciranja činjenice da je tražbina dospjela, vjerovnik je ovlašten zatražiti da se u zemljišnim knjigama zabilježi otkaz koji je dao hipotekarnom dužniku, pod uvjetom da ga je dao u obliku javne isprave (V. čl. 338/1. ZV, čl. 79. ZZK, usp. 77. a. OZ).

34. Drugi instrument kojim se štiti realizacija prava namirenja-zabilježba hipotekarne tužbe (v. čl. 39. ZZK, čl. 70/1. ZZK) • Vjerovnik je ovlašten prijedlogom za upis zabilježbe zatražiti da se u zemljišnim knjigama zabilježi tužba protiv vlasnika nekretnine, pod pretpostavkom da je podnio hipotekarnu tužba

35. NAMIRENJE PRODAJOM IZ VRIJEDNOSTI NEKRETNINE • Ovršni postupak provodi se ovršnim radnjama: zabilježbom ovrhe, utvrđivanjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom (čl. 75. OZ).

36. Hipotekarne tražbine prodajom nekretnine, u načelu, prestaju, a hipotekarnim vjerovnicima pripada pravo na namirenje iz kupovnine. • Posebni režimi namirenja nedospjelih hipotekarnih tražbina-hipotekarne tražbine, iako nisu dospjela do donošenja rješenja o namirenju, namiruju se, načelno kao da su dospjele, ali uz određene posebnosti.

37. Glavnica uz koju su ugovorene kamate, namiruje se u cijelosti primjenom načela vremenskog prioriteta u odgovarajućem isplatnom redu, a kamate obračunate samo do dana donošenja rješenja o namirenju. • Ako kamate nisu ugovorene, iznos glavnice namiruje se umanjen za zakonske kamate od dana donošenja rješenja o namirenju do dana dospijeća tražbine (čl. 112. OZ).

38. Nedospjela povremena primanja osigurana hipotekom namiruju se na izričiti zahtjev vjerovnika, a njihov obračun vrši se na isti način kao i obračun naknade za osobne služnosti (sporazumom kojim se de facto kapitalizira ta davanja za određeni period). • Nije određen rok u kojem treba postaviti zahtjev, ali bi analog. s čl. 117/3. i 106/2. OZ proizlazilo da vjerovnik to mora učiniti najkasnije na ročištu za diobu.

39. Iznos tražbina osiguranih hipotekom koje su vezane za odgodni odnosno raskidni uvjet izdvojit će se i staviti u sudski, odnosno javnobilježnički polog i isplatiti kad se odgodni uvjet ispuni ili kad bude sigurno da se raskidni uvjet neće ispuniti. • Ako se odgodni uvjet ne ispuni ili se ispuni raskidni uvjet, izdvojeni iznos kupovnine služi za namirenje vjerovnika čije tražbine nisu potpuno ili nisu uopće namirene, a ako takvih vjerovnika nema ili cijeli iznos nije iscrpljen njihovim namirenjem, taj će se iznos, odnosno ostatak predati ovršeniku (čl. 114. OZ).

40. Ako je u zemljišnim knjigama upisana predbilježba hipoteke, a onaj u čiju je korist predbilježba upisana dokaže da je u tijeku postupak za njezino opravdanje/da još nije protekao rok za pokretanje toga postupka, tražbina na koju se predbilježba odnosi namiruje se na način na koji se namiruje tražbina uz odgodni uvjet.

41. Tražbina za koju je u zemljišnoj knjizi upisana zabilježba spora radi brisanja hipoteke ili zabilježba o drugom sporu namiruje se na način na koji se namiruje tražbina uz raskidni uvjet (čl. 115. OZ).

42. Poseban režim, u odnosu na izložena pravila općeg režima, predviđen je u slučaju ovršne prodaje nekretnine za koju je upisana hipoteka kao osiguranje za tražbinu koja je u međuvremenu u cijelosti prestala. U takvom slučaju, bez obzira na činjenicu što hipoteka nije izbrisana iz zemljišnih knjiga (pod pretpostavkom da nekretnina ili hipoteka nije prenesena komu drugomu), neće se prilikom diobe kupovnine i namirenja vjerovnika takva hipotekarna tražbina uzimati u obzir (v. čl. 347/4. ZV), Vlasniku pripada pravo na dio kupovnine samo ako hipotekom osigurana tražbina još postoji prema trećoj osobi, ili ako mu pripada naknada za ispunjenje te tražbine(v. čl. 347/5. ZV).

43. Prema čl. 348/1. ZV u slučaju brisanja hipoteke vlasnik može istodobno ishoditi da se u zemljišnoj knjizi zabilježi da je za upis nove hipoteke do visine izbrisane hipoteke pridržan prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabilježbe. • Ako se promijeni vlasnik nekretnine ovaj pridržaj djeluje i u korist novog vlasnika (napominjemo da novi vlasnik može raspolagati i prvenstvenim redom neizbrisane hipoteke).