Sigurnost opskrbe u uvjetima otvaranja tržišta i uključenja u regionalno i EU tržište energije

1. Sigurnost opskrbe u uvjetima otvaranja tržišta i uključenja u regionalno i EU tržište energije Dr.sc. Goran Granić Energetski institut Hrvoje Požar www.eihp.hr Dan energije – 13. forum HED-a, Zagreb, 26. studenog 2004.

2. Uvod • Otvaranjem tržišta povećava se broj subjekata koji utječu na sigurnost i kvalitetu opskrbe • Složeniji sustav odnosa otvorenog tržišta energije ne donosi sam po sebi probleme u opskrbi (postojali su i prije) • Nužno je jasno zakonski definirati odgovornosti između subjekata i mehanizme zaštite kupaca • Iako otvaranje tržišta potiče povećanje kvalitete, još uvijek će postojati razlozi za intervencije države radi zaštite javnog interesa

3. Razine sigurnosti Nacionalna Regionalna Europska Globalna

4. Električna energijaEU regulativa (1) • Osnovni okvir za sigurnost opskrbe – Direktiva 2003/54/EC i Uredba 1228/2003 • Obveza javne usluge – zahtjev kojim vlada nameće obveze subjektima radi javnih interesa (sigurnost i redovitost opskrbe) • Otvorena pitanja vezana uz javnu uslugu: • Koji su sudionici obvezni provoditi javnu uslugu? • Koji je sadržaj javne usluge? • Kome je namijenjena javna usluga? • Predviđena je i mogućnost uspostave tzv. opće usluge za kućanstva i male kupce, te opskrbljivača u obvezi

5. Električna energijaEU regulativa (2) • Dopušteni su i drugi postupci koji mogu doprinijeti sigurnosti opskrbe: • Držanje kapaciteta u pripravnosti • Naknade za snagu u pripravnosti • Ograničavanje potrošnje… Novi kapaciteti Nedovoljna sigurnost Odobrenje Natječaj

6. Električna energijaEU regulativa (3) • Sigurnost može biti ugrožena zbog manjka kapaciteta, tj. smanjenih ulaganja u objekte za povremenu upotrebu • Dovoljni proizvodni kapaciteti – nužan, ali ne i dovoljan uvjet sigurnosti opskrbe; drugi element je izgrađenost mreže i povezanost s okruženjem • Direktiva predviđa formiranje neovisnog regulatornog tijela čije su funkcije: • Nadzor i izvještavanje o stupnju sigurnosti opskrbe • Sprečavanje diskriminacije • Osiguravanje učinkovitog tržišnog natjecanja • Sugerira se regulirani pristup mreži, uz objektivne, transparentne i javne tarife, odobrene od regulatora

7. Električna energijaGlobalni aspekti sigurnosti opskrbe (1) • Električna energija – javna usluga ili roba u režimu javne usluge? • Posljedice procesa liberalizacije: • Razdvajanje djelatnosti (proizvodnja, prijenos, distribucija, opskrba) • Privatizacija imovine državnih elektroprivreda • Nastanak neovisnih i malih proizvođača električne energije • Okrupnjavanje velikih energetskih tvrtki • Sustavi u tranziciji još uvijek imaju višak proizvodnih kapaciteta; s tim je povezan problem poslovanja elektrana u novim uvjetima – naslijeđeni trošak

8. Električna energijaGlobalni aspekti sigurnosti opskrbe (2) • Pouzdanost rada EES-a ima veliku gospodarsku i političku težinu (prekidi opskrbe – politički problem) • Prije liberalizacije pouzdanost (“inženjerski” kriterij) je imala najveću težinu; usprkos tome, sustavi u tranzicijskim zemljama i onima u razvoju bili su manje pouzdani jer politika nije osigurala uvjete realne ekonomije sektora • Visoka pouzdanost tradicionalnih sustava bila je osigurana dovoljnom razinom rezerve u sustavu

9. Električna energijaGlobalni aspekti sigurnosti opskrbe (3) Primjeri različite izgrađenosti proizvodnih kapaciteta otvaranjem tržišta: • V. Britanija: povećana dinamika izlaska, ali i ulaska elektrana u pogon te značajno povećanje rezerve • Skandinavija: smanjena dinamika izlaska iz pogona, pogotovo ulaska u pogon, kao i rezervi kapaciteta • Strateško pitanje za svaku državu: samodostatnost sustava ili regionalna orijentacija?

10. Električna energijaGlobalni aspekti sigurnosti opskrbe (4) • Zbog pritiska konkurencije neisplative se jedinice zatvaraju, a u ostalima se drastično režu troškovi (osoblje, održavanje i sl.) • Zbog rizika financiranja izgradnja sustava razvija se u smjeru manjih jedinica s većim stupnjem iskorištenja • Usluge sustava moraju se na tržištu eksplicitno kupovati, što ima i pozitivnu posljedicu u kvalitetnijem vrednovanju elektrana i njihove važnosti za sigurnost sustava • Za uspjeh liberalizacije važni su planiranje, jasne nadležnosti za sigurnost i koordinacija aktivnosti • Dosadašnja rješenja na europskoj razini nisu konačna i dugoročno pouzdana (održiva)

11. Prirodni plinSigurnost opskrbe u EU • Direktiva 2003/55/EC • Direktiva 2004/67/EC • Postavke: • potražnja za prirodnim plinom u zemljama EU raste (do 2030. godine porast za 67%) • raste ovisnost uvoza plina iz ne europskih zemalja (do 2030. godine porast 175%) • potrebno osigurati dodatne količine plina – transport iz većih udaljenosti • Rezultat: • smanjena sigurnost opskrbe • Rješenja: • ??

12. Prirodni plinRješenja u EU • Dugoročni ugovori • Organiziranje Zajedničkog tijela za plin (koje će se baviti sigurnošću opskrbe plinom na razini EU) • Sastav: predstavnici zemalja članica, poduzetnici u plinu i svi relevantni kupci • Zadatak zajedničkog tijela za plin – koordinirati sigurnost opskrbe na nacionalnoj razini

13. Prirodni plinRješenja u EU (2) • Koraci rješavanja prekida opskrbe • poduzetnici u plinu • državna razina • razina europskekomisije • Direktiva 2004/67/EC usvojena 26. travnja 2004. • Zemlje članice trebaju vlastito zakonodavstvo uskladiti s odredbama Direktive do 19. svibnja 2006. godine. • 19. svibnja 2008. europska komisija - izvještaj o načinu osiguranja sigurnosti opskrbe svake pojedine zemlje kao i osiguranje opskrbe pojedinih kupaca i njihov utjecaj na zajedničko tržište plina i razvoj konkurencije na tržištu plina.

14. Prirodni plinNužne promjene nacionalnog zakonodavstva • Definirati zaduženja • Ministarstvo nadležno za energetiku: • dugoročno planiranje i razvoj plinskog transportnog sustava • razvojne planove skladišnih kapaciteta • Operator transportnog sustava - izgradnja, održavanje i vođenje transportnog sustava. • Lokalna razina - jedinica područne (regionalne) samouprave (županija) - razvojni planovi (dugoročno planiranje i razvoj distribucijskog sustava plinovoda) • Županija - dodjela koncesije za uslugu distribucije plina • Operator distribucijskog sustava - izgradnja i održavanje distribucijskog sustava plinovoda • Subjekt koji pokriva više od 75% tržišta plina – opskrba tarifnih kupaca

15. Prirodni plinMogući dobavni pravci

16. Nafta i naftni derivatiSigurnost opskrbe u EU • Postavke: • Ovisnost o uvozu nafte EU: porast sa postojećih 75% na 85% u 2020. godini • Povećanje cijena nafte za 10 USD po barelu može imati za posljedicu smanjenje stope ekonomskog rasta EU za 0,5% • Direktiva 68/414/EEC – obaveza držanja zaliha nafte i naftnih derivata dostatnih za 65 dana prosječne dnevne unutrašnje potrošnje. Vlastita proizvodnja može smanjiti iznos obveznih zaliha za maksimalno 15% • Direktiva 72/425/EEC – granica podignuta na 90 dana • Direktiva 98/93/EEC – vlastita proizvodnja može smanjiti iznos obveznih zaliha za maksimalno 25%

17. Nafta i naftni derivatiProblemi u provedbi • Sustav za obvezne zalihe – 15 različitih nacionalnih sustava • Neke države su formirale ad hoc organizacije za držanje obveznih zaliha, a ostale su to prepustile industriji  nužna harmonizacija radi koordiniranog reagiranja na poremećaje • Rafinerije – dio potrebnih zaliha već postoji iz operativnih razloga, čime dolaze u povlašten položaj • Mali uvoznici – mali skladišni kapaciteti u odnosu na rafinerije, nedostatak potrebnih skladišnih kapaciteta od strane “skladištara”, razvoj vlastitih skladišnih kapaciteta uz dodatni trošak • Problem razlučivanja zaliha za operativne svrhe od obveznih zaliha

18. Nafta i naftni derivatiPredložena rješenja u EU Prijedlog izmjena i dopuna Direktive 98/93/EEC: • Povećanje razine obveznih zaliha nafte i naftnih derivata na 120 dana prosječne dnevne unutrašnje potrošnje • Harmonizacija nacionalnih sustava – države članice će formirati organizaciju “skladištara” (agenciju) odgovornu za nabavu i čuvanje barem 1/3 obveznih zaliha • U slučaju prekida u opskrbi naftom koje može ugroziti unutrašnje tržište, Europska komisija može zatražiti od države članice aktiviranje zaliha ili ograničavanje potrošnje

19. Toplinska energijaSituacija u EU • Otvaranjem tržišta električne energije dolazi do zastoja u razvoju centraliziranog toplinarstva, iako je cilj EU razvoj kogeneracije (Kyoto) • Nove članice EU imaju visok udjel daljinskog grijanja • Vlasništvo je uglavnom državno, iako je privatizacija u porastu (kogeneracije) • Daljinsko grijanje – do sada smatrano “prirodnim monopolom”, ali uz stalno nadmetanje s alternativnim energentima; danas neke države i u toj djelatnosti uspostavljaju tržišne odnose

20. Toplinska energijaSituacija u EU (2) • Tarife za toplinsku energiju: • kombinacija tržišnog i troškovnog pristupa (zapad) • na temelju procjene potrošnje i bez pokrivanja stvarnih troškova  potrebno subvencioniranje (istok) • Budući razvoj centraliziranih toplinskih sustava: • opadanje tržišnog udjela (gašenjem sustava ispod granica isplativosti i uvođenjem mjera energetske efikasnosti) • porast tržišnog udjela (porastom udjela kogeneracije i uvođenjem ekoloških ograničenja) Očekuje se i porast sustava daljinskog hlađenja nadogradnjom postojećih centraliziranih toplinskih sustava.

21. Obnovljivi izvori energijeUtjecaj na sigurnost opskrbe • Razvoj obnovljivih izvora ima pozitivan utjecaj na sigurnost opskrbe: • Diverzifikacija izvora energije • Smanjenje ovisnosti o uvozu • Treba imati u vidu i svojstva obnovljivih izvora koja postavljaju dodatne zahtjeve na pogon sustava (stohastička proizvodnja, varijabilnost), te njihovu (za sada) višu cijenu • U RH su za afirmaciju obnovljivih izvora nužni politička volja i zakonski okvir, što je i obveza prema EU • Europska unija prepoznaje ovu ulogu obnovljivih izvora i snažno ih potiče

22. Zaključak (1) • Sigurnost opskrbe postaje sve značajniji problem, iz brojnih razloga: • Prostorna distribucija rezervi • Geopolitički problemi i ratovi • Porast i georaspored potrošnje energije • Zaštita okoliša • Otvaranje energetskih tržišta • Ne postoji jedinstveno rješenje, već je potrebno uzimati u obzir sve energetske opcije

23. Zaključak (2) • Izgradnja i povezivanje infrastrukture za transport/prijenos energije povećava sigurnost opskrbe • Slabosti otvorenih energetskih tržišta treba nadoknaditi uspostavom sustava planiranja i jasnih zakonskih odgovornosti subjekata, te mehanizama financijskog usmjeravanja u izgradnji energetskih postrojenja i infrastrukture