800 likes | 1.19k Views
Sportska fiziologija. Prof . dr . Zoran Vali ć Medicinski fakultet u Splitu. Metabolički sustavi u mišićima u tijeku rada:. Fosfagenski sustav Sustav glikogen-mliječna kiselina Aerobni sustav. Fosfagenski sustav :. ATP (adenozin – PO 3 PO 3 PO 3 - )
E N D
Sportska fiziologija Prof. dr. Zoran Valić Medicinski fakultet u Splitu
Metabolički sustavi u mišićima u tijeku rada: • Fosfagenski sustav • Sustav glikogen-mliječna kiselina • Aerobni sustav
Fosfagenski sustav: • ATP (adenozin – PO3 PO3 PO3-) • energijom bogate veze (30,5 kJ/mol ATP) • količina ATP-a dovoljna za 3 s • fosfokreatin (kreatin-fosfat, kreatin PO3-) • 43 kJ/mol kreatina, prijenos u djeliću sekunde • 2-4 x više fosfokreatina od ATP-a • zajedno 8-10 s maksimalne kontrakcije
Sustav glikogen-mliječna kiselina: • glikogen glukoza (glikoliza, anaerobni metabolizam) • 2 molekule pirogrožđane kiseline • bez kisika nastaje mliječna kiselina • 2,5 x brži od aerobnog metabolizma • omogućuje dodatnih 1,3-1,6 minuta maksimalnog mišićnog rada (200-800 m)
Aerobni sustav: • glukoza, masne kiseline, aminokiseline
Oporavak mišićnih metaboličkih sustava nakon mišićnog rada: • odstranjenje mliječne kiseline (zamor) • manji dio u pirogrožđanu • veći dio u glukozu (u jetri)
Oporavak aerobnog sustava nakon mišićnog rada: • Dug kisika • Obnova mišićnog glikogena
Dug kisika: • tijelo sadrži oko 2 litre kisika • 0,5 L u zraku u plućima • 0,25 L otopljeno u tjelesnim tekućinama • 1L vezano na hemoglobin u krvi • 0,3 L vezano na mioglobin • potroši se za aerobni metabolizam (1 min) • još 9 L za obnovu sustava • ukupno 11,5 L O2 – dug kisika
Obnova mišićnog glikogena: • složen proces koji zahtjeva dane
važno je uzimati hranu bogatu ugljikohidratima prije natjecanja • ne obavljati intenzivan mišićni rad 48 sati prije natjecanja
Djelovanje sportskog treninga: • snaga se ne povećava bez opterećenja • 6 max. kontrakcija, 3x/dan, 3dana/tjedan • 30% sile tijekom 6-8 tjedana • istovremeno povećanje mišićne mase – hipertrofija
Hipertrofija mišića: • nasljeđe i testosteron • 30-60 % povećanje zbog treninga • povećanje promjera vlakana • vjerojatno i podjela vlakana
Promjene unutar mišića: • broja miofibrila • mitohondrijskih enzima za 120% • ATP-a i fosfokreatina za 60-80% • glikogenske zalihe za 50% • zaliha triglicerida za 75-100%
Vrste mišićnih vlakana: • MV koja se brzo kontrahiraju – brza vlakna (gastroknemijus) – tip II (bijela, a i b) • MV koja se sporo kontrahiraju – spora vlakna (soleus) – tip I (crvena)
Karakteristike mišićnih vlakana: • promjer brzih vlakana 2x veći • enzimi za anaerobni metabolizam 2-3x aktivniji u brzim vlaknima (snaga) • spora vlakna važna za izdržljivost, aerobna funkcija (više mitohondrija i mioglobina) • broj kapilara veći oko sporih vlakana • individualne, nasljedne razlike
Disanje pri mišićnom radu: • ovisi o disciplini, ovisno o njenom trajanju
Potrošak kisika pri maksimalnom naporu: * potrošak u mirovanju 250 mL/min
Granice plućne ventilacije: • MMV 50% veća od PV tijekom rada • dišni sustav u normalnim okolnostima nije ograničavajući čimbenik dopreme kisika: • sigurnost u slučajevima: • mišićni rad na velikim visinama • mišićni rad pri velikim vrućinama • poremećaji dišnog sustava
Učinak treninga na Vo2MAX: • maksimalni primitak kisika • u maratonaca 45% veći nego u normalne osobe (nasljeđe, dugotrajni trening)
trostruko povećanje DC (mobilizacija neperfundiranih kapilara) • trening može utjecati na povećanje DC • parcijalni tlakovi (O2 i CO2) ostaju normalni tijekom mišićnog rada • pitanje regulacije disanja • negativni učinci pušenja
Kardiovaskularni sustav u tijeku mišićnog rada: • doprema kisika i hranjivih tvari mišićima • regulacija tlaka • kontrakcije smanjuju protok • značajan porast protoka (do 25x)
Mehanizmi povećanja protoka: • vazodilatacija zbog povećanog metabolizma • povećanje arterijskog tlaka (30%) • mišićna crpka • protokom posredovana vazodilatacija • ostale teorije
Djelotvornost kardiovaskularnog sustava: • SV i HR se povećaju na 95% maksimuma • SMV iznosi 90% svojeg maksimuma • PV iznosi 65% svojeg maksimuma • SMV se smanji za 50% između 20. i 80. godine, MMV se smanji još i više, a smanji se i mišićna masa
Hipertrofija srčanog mišića – atletsko srce • 1899 – Henschen (samo perkusija, kod skijaškog trčanja) • zaključio kako postoji dilatacija i hipertrofija lijevog i desnog srca i kako je pojava normalna i poželjna (više rada) • kasnije se koriste radiološke tehnike (pogotovo kod sportova izdržljivosti s velikim korištenjem aerobnog sustava)
Vrste tjelovježbe • vježbe izdržljivosti (dinamičke, izotoničke ili aerobne: dugoprugaško trčanje, plivanje) • vježbe snage (statičke, izometričke ili anaerobne: hrvanje, dizanje utega) • kombinirane vježbe (biciklizam, veslanje) • većina sportova prilikom treninga kombinira vrste vježbe
Akutni učinak vježbi izdržljivosti • porast Vo2MAX, porast SMV, porast UV i porast sistoličkog tlaka • pad ukupnog perifernog otpora
Akutni učinak vježbi snage • blagi porast Vo2MAX, i SMV • značajan porast arterijskog tlaka, ukupnog perifernog otpora i srčane frekvencije
Kronični učinak • vježbe izdržljivosti: porast Vo2MAX zbog povećanja SMV i iskorištavanja kisika – volumno opterećenje lijeve komore • vježbe snage: mali ili nikakav porast Vo2MAX – tlačno opterećenje lijeve komore
u novije se vrijeme koriste ehokardiografske metode i NMR • promjene nisu jednoznačne – oko 50% treniranih osoba pokazuju znakove remodeliranja srčanog mišića i srčanih šupljina
- povezanost s ACE genom ili polimorfizmom - nema povezanosti s rezultatom koji se postiže +, muškarci
EKG promjene se javljaju u oko 40% sportaša, 2 x češće u muškaraca, te u sportovima izdržljivosti