120 likes | 249 Views
Usklađivanje nacionalne legislative sa EU direktivama u oblasti zaštite prirode . m r Ana Pavi ćević Milena Kapa Ministarstvo održivog razvoja i turizma.
E N D
Usklađivanje nacionalne legislative sa EU direktivama u oblasti zaštite prirode mr Ana Pavićević Milena Kapa Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Djelatnost zaštite prirode u Crnoj Gori temelji se na Zakonu o zaštitiprirode,koji je usvojenodstraneSkupštineCrne Gore22.08.2008. godine (Sl.list CG 51/08). • OpštimodredbamaZakona o zaštitiprirodepropisuju se opštemjerezaštitei očuvanjaprirode (član 7). To su: - zaštitaiočuvanjeprirode; - zaštitaprirodnihdobara; - održivokorišćenjeprirodnihresursaiprirodnihdobaraikontrola njihovogkorišćenja; - očuvanjeekološkihmrežaikoridora; - sprovođenjestrategija, planova, programa, osnova i druge dokumentacije;
- ublažavanještetnihposljedicaizazvanihaktivnostima u prirodi,korišćenjemprirodnihdobarailiprirodnimkatastrofama; - podsticanje mjerazazaštitui očuvanjeprirodnihdobara. • Zakonom se posebnodefinišeočuvanješumskihekosistema,vlažnihivodenihstaništa, zaštitamoraipodmorja, zaštitastaništaunutaragroekosistemaidrugihneautonomnihipoluautonomnihekosistema, očuvanjegenetskeraznovrsnosti.
Djeloviekološkemrežepovezuju se prirodnimilivještačkimekološkimkoridorima. • EkološkumrežuiekološkekoridoreutvrđujeVlada. • Stanišni tipovi od interesa za Crnu Goru su: -staništakojimaprijetinestajanje u njihovomprirodnomrasponu; -staništakojaimajumaliprirodni areal kaoposljedicaregresijeiliograničeneoblastirasprostranjenja; -kojapredstavljajuglavneprimjere tipičnihkarakteristikajednogiliviše bio-geografskihregiona (alpskog, kontinentalnogimediteranskog).
Zakonom je zabranjeno vršenje radnji, aktivnosti i obavljanje djelatnosti u zaštićenom prirodnom dobru u kojem se nalazi stanišni tip ili stanište zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja ili gljiva u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima. • Izuzetnoodpomenuteradnje, aktivnostiidjelatnostimogu se vršitiiobavljatinaosnovudozvoleMinistarstva, pod uslovomda seuništenjeilištetamoženadoknaditisprovodenjemkompezatornihmjerailiakosuradnje, aktivnostiidjelatnostiodjavnoginteresa. • Zakonom o zaštitiprirode (Član 30) uspostavljena je zakonskaosnovazauvođenjeekološkemreže (Natura 2000). U toku su izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode tako da će i ovaj član biti izmjenjen. • Po Zakonuekološkumrežučinestanišnitipoviiekološkiznačajnilokaliteti.
Od septembra 2010. godine Crna Gora je usvojila niz podzakonskih akata u oblasti zaštite prirode: • 1. Pravilnik o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe ("Sl. list CG", br. 62/10); • 2. Pravilnik o mjerama zaštite i načinu održavanja prelaza za divlje životinje ("Sl. list CG", br. 80/10); • 3. Pravilnik o načinu praćenja brojnosti i stanja populacija zaštićenih divljih ptica ("Sl. list CG", br. 62/10); • 4. Pravilnik o bližim uslovima koje mora da ispunjava pravno ili fizičko lice za osnivanje banke gena ("Sl. list CG", br. 77/10); • 5. Pravilnik o bližem sadržaju i načinu vođenja registra zaštićenih prirodnih dobara ("Sl. list CG", br. 79/09); • 6. Pravilnik o načinu izrade i procjene rizika za unošenje stranih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva ("Sl. list CG", br. 46/10);
7.Pravilnik o bližim uslovima koje mora da ispunjava pravno i fizičko lice za čuvanje privremeno oduzetih zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva ("Sl. list CG", br. 46/10); • 8. Pravilnik o uslovima za promet i načinu postupanja sa zaštićenim divljim vrstama prilikom transporta ("Sl. list CG", br. 67/10); • 9. Pravilnik o bližim uslovima držanja i uzgoja zaštićenih divljih vrsta životinja ("Sl. list CG", br. 67/10). • U dijelu usvajanja međunarodnih standarda Skupština Crne Gore je donijela: Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti slijepih miševa u Evropi (EURBATS) („Sl. list CG” –Međunarodni ugovori, br. 16/10) i Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zaštiti afričko-evroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) („Sl. list CG” – Međunarodni ugovori, br. 1/11).
Emerald projekat • Na teritorijiCrne Gore je, u ciljupripremezauspostavljanjemrežeNatura 2000,naosnovukriterijumaizRezolucije 4 i 6 Konvencije o evropskojdivljojfloriifauniinjihovimstaništima (BernskaKonvencija) iAneksa I i II Direktive o staništimaiDirektive o pticama, identifikovano 156 tipovastaništa, 5 vrstabiljaka, 5 vrstamahovinai 162 vrstebeskičmenjakaikičmenjakaodznačajazazaštitu. • Zazaštitusuprepoznata 32 EMERALD područjakojasunavedena u Završnomizvještaju o završetkuprojektakoji je upućenSavjetuEvrope (decembar, 2008. god.). • Revidovana je baza u maju mjesecu ove godine ali imajući u vidu da je potrebno raditi na prikupljanju novih podataka ili reviziji postojećih u narednom periodu će se raditi na tome.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnjisaZavodzaštituprirodeiuzpodršku WWF-a iMedpo-a realizujeprojekat:„Montenegro i Natura 2000: Jačanje kapaciteta vladinog i civilnog sektora u procesu usklađivanja zakonodavstva u oblasti zaštite prirode sa Acquis-em“. • Ciljprojekata je daosiguraadaptaciju EU Aquis-a izoblastizaštiteprirode. • Kroz projekat WWF-a u junu mjesecu 2011. formiran je mini Naturaterenskitim,kojiradinaterenskimistraživanjimai ažuriranjupostojeće baze,takoda u junu očekujemobazupodatakashodnoAneksimahabitatnedirektive. • KonačnalistapodručjaNATURA 2000 rezultiraćedonošenjempravnogaktao uspostavljanjumeđunarodnoznačajnihpodručjaNATURA 2000 (kraj2013. godine).
IzmjenamaidopunamapostojećegZakona,idonošenjempodzakonskihakatanaosnovuizmijenjenogZakona o zaštitiprirode,stvoriće se uslovizanjegovuimplementaciju, odnosnozadaljutranspozicijunavedenihDirektivai to naročitoAneksa II,III i V Direktive o pticama. U tom smislu, posebno je značajnostvaranjepreduslovazauspostavljanjeekološkemreže NATURA 2000, zatimizradulistestrogozaštićenihizaštićenihvrstabiljaka, životinjaigljivaiCrveneknjigeugroženihdivljihvrstabiljaka, životinjaigljivaitd. • Crna Gora je inkorporirala EU standardeizoblastizaštiteprirodeizmjenama I dopunamaZakonom o zaštitiprirodeiz 2008. godine,prijesvegasaDirektivom o staništima,pticamai CITES uredbom.