IDENTIFICIRANJE ZDRAVSTVENIH POTREBA U POPULACIJI

1. IDENTIFICIRANJE ZDRAVSTVENIH POTREBAU POPULACIJI dr.sc. Đulija Malatestinić, dr.med.

2. „Zdravstvene potrebe“ - ključni pojam u javnom zdravstvu Slika 1. Različita viđenja pojma „zdravstvene potrebe“ (preuzeto iz: Kovačić L., Zaletel-Kragelj L. Management in health care practice, 2008.) viđenja populacije/pojedinca POJAM “ZDRAVSTVENE POTREBE” viđenja davatelja zdravstvene zaštite viđenja osiguravatelja zdravstvene zaštite viđenje industrije/ekonomije viđenje političara „Konfuzija“ izvire iz činjenice odsutnosti precizne definicije.

3. Definicija i pojašnjenje pojma Zdravstvena potreba (health need) i potreba za zdravstvenom zaštitom (health care need) 1. „Health need“ u svom temeljnom značenju - odnosi se na nedostatak zdravlja, - želja ljudi da ostanu zdravi 2. „Health need“ u profesionalnom (medicinskom) značenju - definirana kao znanstveni (biološki, epidemiološki,...) nedostatak zdravlja koji zahtijeva preventivnu ili kurativnu intervenciju.

4. Definicija i pojašnjenje pojma 3. „health need“ u smislu „health care need“ - nedostatak zdravlja može biti dovoljno jako percipiran da se izražava u terminima „health care need“ - zahtjev za zdravstvenom zaštitom 4. „health need“ u ekonomskom smislu „health care need“ - u ekonomici zdravstva, zdravstvena potreba je definirana kao minimalni iznos resursa potreban da namiri benefite uslijed intervencije. Često se pojam „need“ u kontekstu „health need“ pojma konfrontira i/ili zamjenjuje s pojmom „demand“ (zahtjev).

5. Zdravstveni zahtjev (health demand) i zahtjev za zdravstvenom zaštitom (health care demand). • Semantički pojam „demand“ je jako blizak pojmu „health care need“. • Ova se dva pojma mogu promatrati barem na tri načina: 1. Zahtjev za zdravstvenom zaštitom u smislu potrebe za zdravstvenom zaštitom ili sinonim zdravstveni zahtjev „health care demand“ „health care need“

6. 2. Zahtjev za zdravstvenom zaštitom u smislu zahtjeva u ekonomskom smislu - spremnost i/ili sposobnost za traženjem, upotrebom i plaćanjem usluga, - ponekad podijeljena na „iskazani zahtjev“ (izjednačena s upotrebom zdravstvene zaštite i na potencijalni zahtjev ili potrebu (prijedlog ekspertne grupe SZO, 1971.), 3. Zdravstveni zahtjev u smislu zahtjeva pojedinca ili populacije. - mjerena u terminima aktualne utilizacije/korištenja zdarvstvene zaštite, - voditi računa da sve prepoznate potrebe (uglavnom u kurativnoj medicini) se ne mogu smatrati iskazanima zbog različitih razloga: nedostatak dostupne zdarvstvene azštite, nedostatak informacija, niskih prihoda...

7. Drugi povezani pojmovi • Zdravstvena zaštita (Health care) • Prema Epidemiološkom riječniku (Last JM, ed. A dictionary of epidemiology. Oxford: Oxford University Press, 2001.)- pružena skrb pojedincima ili zajednici od strane zdravstvenih djelatnika i suradnika u zdarvstvenom sustavu u cilju promocije, zaštite ili i nadzora zdravlja. • Zdravstvena zaštita nije ograničena na medicinsku zaštitu, koja uključuje terapijsku akciju od strane ili pod nadzorom liječnika. Pojam ponekad uključuje i samozaštitu.

8. Davatelji zdravstvenih usluga (Health care provider) • Prema Pojmovniku zdravstvene zaštite i menagmenta u zdravstvu (1.Glossary of Health Care and Health Care Menagement Terms. Available from URL: http://depts.washington.edu/hsic/resource/glossary.html, 2. Office of Technology Assessement. Benefit Design: Clinical Preventive Services. Washington, DC: Goverment Printing Office, 1993.) – pojedinac ili institucija koja pruža, daje zdravstvenu uslugu. • Pojam se mora razlikovati od osiguravatelja zdravstvene zaštite (osiguranja).

9. Klasifikacija Zdravstvenih potreba prema SZO (WHO Expert Commitee on Health Statistics, 1971.): • Prepoznata potreba – je doživljena potreba pojedinca za zdravstvenom zaštitom koju je on/ona spremna priznati. • Profesionalno definirana potreba – prepoznata potreba za zdravstvenom zaštitom od strane zdravstvenog djelatnika s aspekta polučene koristi dobivenog savjeta, preventivne mjere ilki specifične terapije. • Znanstveno potvrđena potreba – potvrđena potreba putem objektivnih mjerila bioloških, antropometrijskih ili psiuhologijskih faktora, mišljenja stručnjaka. Općenito se smatra da odgovara onim stanjima koja mogu biti klasificirana prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti.

10. Pojam „Zdravstvene potrebe“ i javno zdravstvo • Javno zdravstvo shvaća (ili bi trebalo shvaćati) pojam „zdravstvenih potreba“ – sveobuhvatno. • Takvo shvaćanje izvire iz činjenice da je javno zdravstvo samo po sebi znanje i profesija koja obuhvaća nekoliko drugih profesija i sektora ( i utoliko je multiprofesionalno i multisektoralno). • Dva najvažnija viđenja u kontekstu zdravlja: POTREBA u kontekstu zdravlja ZDRAVSTVENA POTREBA viđenja pojedinca/populacije POTREBA ZA ZDRAV.ZAŠTITOM viđenja davatelja/osiguravatelja

11. ZDRAVSTVENA POTREBA – multidimenzionalni koncept i potreba za zdravstvenom zaštitom je samo jedan od načina njena izražavanja. ZAŠTO? • Značajan dio zdravlja se postiže ili gubi izvan okvira medicinske zaštite. Važne determinante zdravlja nalaze se u svakodnevnom životnom okruženju, socijalnim, kulturalnim i ekonomskim okolnostima i njihovim interakcijama sa životnim stilom i ponašanjem. • Stoga se značajan dio zdravstvenih potreba ne može zadovoljiti preko zdravstvenog sustava.

12. S javno zdravstvenog aspekta najvažnija je viđenje populacije/pojedinca na „Zdravstvenu potrebu“ ZDRAVSTVENA POTREBA populacije/pojedinca FIZIČKA MENTALNA SOCIJALNA OKOLINSKA Slika 3. Neke dimenzije zdravstvene potrebe populacije/pojedinca

13. ZDRAVSTVENA POTREBA populacije/pojedinca Disrupcija se može dogoditi u jednom ili više podsistema istovremeno. FIZIČKA MENTALNA SOCIJALNA OKOLINSKA NEPERCIPIRANA PERCIPIRANA neizražena izražena Slika 4. Prepoznavanje i izražavanje zdravstvene potrebe s perspektive populacije/pojedinca

14. Zadovoljenje zdravstvenih potreba populacije/pojedinca putem zdravstvenog sustava • Ukoliko promatramo samo fizičku i mentalnu dimenziju zdravstvene potrebe, koja se obično traži i barem djelomično, zadovoljava u okviru zdravstvenog sustava, možemo konfrontirati izraženu prepoznatu fizičku ili mentalnu zdravstvenu potrebu prema potrebi za zdravstvenom zaštitom, priznatu od strane zdravstvenih djelatnika.

15. ZDRAVSTVENA POTREBA populacije/pojedinca FIZIČKA MENTALNA SOCIJALNA OKOLINSKA NEPERCIPIRANA PERCIPIRANA neizražena izražena prepoznata neprepoznata zdravstveni sustav POTREBA ZA ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM Slika 5. Izražena zdravstvena potreba nasuprot prepoznate i neprepoznate potrebe za zdravstvenom zaštitom

16. ZDRAVSTVENA POTREBA populacije/pojedinca FIZIČKA MENTALNA SOCIJALNA OKOLINSKA NEPERCIPIRANA PERCIPIRANA zadovoljene potrebe nezadovoljene potrebe neizražena izražena prepoznata neprepoznata POTREBA ZA ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM zdravstveni sustav Slika 6. Zadovoljene i nezadovoljene zdravstvene potrebe populacije/pojedinca

17. Procjena zdravstvenih potreba u praksi javnog zdravstva • Važan zadatak (ili bi trebao biti) javnog zdravstva. • sustavna metoda identificiranja nezadovoljenih zdravstvenih potreba i potreba za zdravstvenom zaštitom populacije i stvaranje promjena za zadovoljernje tih potreba, • uključuje epidemiološki i kvalitativni pristup determiniranja prioriteta koji uključuje kliničku, ekonomsku i populacijsku perspektivu.

18. Procjena zdravstvenih potreba osigurava: • opis značajki bolesti u lokalnoj populaciji i razlike između regija ili u odnosu na nacionalnu razinu, • saznanje o potrebama i prioritetima lokalne populacije, • pojašnjenje područja nezadovoljenih potreba i postavljanje jasnih ciljeva radi zadovoljenja tih potreba, • racionalno odlučivanje kako upotrijebiti resurse radi unapređenja zdravlja lokalne populacije na najefikasniji i efektivniji način, • utjecaj na kreiranje zdravstvene politike, intersektorsku suradnju ili istraživanje i razvoj prioriteta.

19. Pitanja koja treba postaviti u postupku procjene zdravstvenih potreba („Health needs assessement“): • Što je problem? • Koja je veličina i priroda problema? • Koji su postojeći kapaciteti? • Što žele pacijenti? • Koja su najprimjerenija i najdjelotvornija rješenja (klinička i ekonomska)? • Koji su ishodi za vrednovanje promjena kriteriji za ocjenu uspjeha?

20. Nema brzog, gotovog recepta za procjenu zdravstvenih potreba. • Različiti sadržaji zahtijevati će različite pristupe (mogu uključivati kombinaciju kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih metoda. • Poticaj za procjenu potreba je često osobni stručni interes pojedinca ili dostupnost novih sredstava (Tempus) za razvoj novih kapaciteta. • Procjena potreba mora isticati važnost zdarvstvenog problema (u terminima frekvencije, utjecaja ili troška), čestine kritičkih incidenata (smrtni ishod zbog predoziranja), dokaz učinkovitosti inervencije ili publikaciju novih rezultata istraživanja o bremenu bolesti.

21. ZAKLJUČAK • S javno zdravstvenog aspekta jako je važno biti svjestan različitih dimenzija zdravstvenih potreba populacije/pojedinca i načina kako mogu biti zadovoljene. • Uloga javnog zdravstva je zagovaranje zadovoljenja zdravstvenih potreba populacije ukoliko su legitimne i opravdane i spriječiti zadovoljenje neopravdanih zdravstvenih potreba pogotovo ukoliko bi to rezultiralo isključenjem zadovoljenja drugih opravdanih zdravstvenih potreba.

22. Treba istaknuti da zdravstvene potrebe nisu samo one potrebe koje se mogu zadovoljiti unutar zdravstvenog sustava (to je potreba za zdravstvenom zaštitom), već iz širih socijalnih i okolinskih promjena. • U tako sveobuhvatnom značenju, procjena zdravstvenih potreba je iznimno važan zadatak javnog zdravstva. Uključuje epidemiološke, kvalitativne i kompartivne metode za opis zdravstvenih problema populacije: identificiranje nejednakosti u zdravlju i dostupnosti zdravstvene zaštite, za odabir prioriteta i najučinkovitiju upotrebu resursa.