KOMUNIKACIJA S ODRASLIMA U SVJETLU OPĆELJUDSKIH POTREBA

1. KOMUNIKACIJA S ODRASLIMA U SVJETLU OPĆELJUDSKIH POTREBA Udruženje prevoditelja Sarajevo, 7. aprila/travnja, 2012. Dr. Mirjana Mavrak Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet Sarajevo mmavrak@yahoo.com Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

2. Tko sam JA? • Upišite svoje odgovore... Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

3. Zašto sam danas ovdje? • UČENJE ODRASLIH I UČENJE DJECE • Dijete osjeća svoju ovisnost o odraslima – odrasli su svjesni svoje slobode i samostalnosti • Dijete nema bogato iskustvo – odrasli raspolažu rezervoarom akumuliranog životnog iskustva • Dječija spremnost za učenje je često povezana sa odnosom sa vanjskim autoritetom – učenje odraslih je determinirano socijalnim ulogama • Dijete odlaže primjenu znanja – odrasli su koncentrirani na korisnost sadržaja • Dijete usvaja novo znanje - odrasli reinterpretiraju staro znanje • Dijete sebi dozvoljava grešku – odrasli su u stanju ambivalencije i anksioznosti Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

4. Razlozi našeg dolaska – veza sa našim potrebama • Definiranje u tehnički preciznom značenju: Potreba je pojam kojim označavamo stabilnost određenih biohemijskih uvjeta na razini stanica u tkivima jednog organizma ili stabilnost unutarnje sredine (Integralni metod, grupa autora, Zagreb, 1994) Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

5. HOMEOSTAZA kao unutarnje stabilno stanje • Promjena jednog ili više uvjeta u unutrašnjosti ili okolini dovodi do neravnoteže u organizmu – narušava se homeostaza i organizam je u stanju potrebe • Temeljne homeostatske potrebe: • Potreba za zrakom • Potreba za vodom • Potreba za hranom • No, “temelj” je osnova za “nadgradnju” Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

6. KURT LEWIN – uvod u pojam potreba • Potreba je središnja motivacijska varijabla, specifična želja koja oslobađa energiju i generira silu određene jačine i određenog smjera • Ljudske potrebe možemo identificirati sa nedostatkom i povezati sa pojmom opće dobrobiti čovjeka • Ljudske potrebe ne možemo identificirati sa željama – postoji razlika... Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

7. GLASSER – TEORIJA POTREBA MOĆ POTREBA ZA PREŽIVLJAVANJEM ZABAVA PRIPADANJE SLOBODA Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

8. PRIPADANJE I LJUBAV • Vjerujem da drugi brinu o meni • Drugi primaju moju pažnju i uzvraćaju na isti ili sličan način • Imam prijatelje/obitelj... • Brižan sam i briga mi je uzvraćena • Pripadam prostoru, ljudima, stvarima... I meni nešto ili netko pripada bez prisile Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

9. MOĆ I KOMPETENCIJA • Drugi me ljudi priznaju. • Okolina cijeni moje znanje, misli da mogu nešto učiniti ili reći, ljudi slušaju... • Osjećam da je to što znam, činim ili govorim važno i drugima. • Moć nema moralnosti (nije ni dobra ni loša) – način na koji ostvarujem moć može biti dobar ili loš – kako (zlo)rabim svoju moć? • Jesam li nasilan/nasilna? • Ugrožavam li druge ljude svojim postupcima? • Kako da ostvarim potrebu za moći bez ugrožavanja potrebe za pripadanjem? Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

10. SLOBODA • Vjerujem da mogu raditi i misliti bez ograničenja • Drugi žele istu slobodu kao i ja: kako izbjeći sudar s njihovom potrebom? • Pravim kompromis između potrebe za slobodom i potrebe za pripadanjem • Ljudi koje volim nisu u konfliktu sa mnom zbog mojih izbora • Slobodno biram kako ću živjeti • Biram svoje prijatelje i poznanike • Pišem i čitam ono što me zadovoljava • Biram mjesto odmora • Svjesna sam tuđe potrebe za slobodom Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

11. ZABAVA • Upuštam se u ponašanja kojima je osnovna svrha uživanje • Smijeh i dobro raspoloženje prisutni su kod svih sudionika tog ponašanja • Zabava mi je korisna: opuštam se i učim • Da bi mi bilo zabavno nije/jeste mi neophodan netko drugi Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

12. Čemu služi ova spoznaja? • Razumjeti svoje i potrebe drugih ljudi je ključ razumijevanja među ljudima • Prevoditelj je most u razumijevanju – podučavati nekoga jeziku znači podučavati ga razumijevanju • Razumijevanje potreba je osnovno komunikacijsko andragoško umijeće • Ciljevi komunikacije kao i obrazovni ciljevi se doimaju umjetnim ako ne odgovaraju na potrebe polaznika • Potrebe i komunikacija se prožimaju i nema razumijevanja jednoga bez drugoga Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

13. DEFINICIJA KOMUNIKACIJE • Komunikacija je namjerno ili nenamjerno, svjesno ili nesvjesno, planirano ili neplanirano slanje, primanje i djelovanje poruka unutar neposrednih, licem u lice odnosa među ljudima (Pavao Brajša, Pedagoška komunikologija, 1994) • Najvažniji aspekt komunikacije: uspješnost – želja svakog čovjeka • Suština ljudske komunikacije: međuljudski odnos Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

14. KVALITETA KOMUNIKACIJE 1 • Kvalitetu je teško definirati – čim se krećemo u području atribucije, svako ima svoj pridjev za kvalitetu • Kvalitetno je ono što zadovoljava naše potrebe i čini nas ispunjenim • Kvaliteta se izgrađuje u procesu socijalizacije – tu učimo individualne i socio-kulturne temeljne tipove međuljudskih odnosa Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

15. KVALITETA KOMUNIKACIJE 2 • Kvaliteta međuljuskih odnosa ovisi, pored ostalog, i od kvalitete komunikacije – otvorenost za komunikaciju kao preduvjet ostvarenja komunikacijskog procesa • Istraživanje kvalitete – što teže definiranje, to teže istraživanje! • Kako pojmiti kvalitetu? Kako sistematski upoznati kvalitetu komunikacijskog procesa? Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

16. Paul Watzlawick – Pravila komunikacije kao elementi kvalitete • Nemoguće je ne komunicirati • Svaka komunikacija ima sadržajni i odnosni aspekt • Karakter odnosa uvjetovan je interpretacijom komunikacijskih tokova • Komunikacija može biti digitalna i analogna • Tok međuljudskih odnosa može biti simetričan i komplementaran Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

17. UPOTREBNA VRIJEDNOST TEORIJSKOG POIMANJA • Svako navedeno pravilo je jedno područje posmatranje i djelovanja • Pomaže razumijevanju suštine komunikacijskog procesa – lakše je planirati akciju • U konfliktnoj situaciji olakšano se snalazim – ako se propitujem preko Watzlawikovih pravila, lakše shvaćam i sebe i “drugu stranu” • Probleme rješavam bez okrivljavanja, nekritičnog stava prema sebi i drugome • Pomjeram fokus konflikta sa osobe na proces • Shvaćam da konflikt bogati moje odnose, jer bez toga nema prirodnog ljudskog razvoja – osnažujem kognitivno i ovladavam emocijama Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

18. Naše ponašanje je sazdano od 4 komponente: Fiziologija Emocije Misli Akcija Ponašanje je kao auto na prednji pogon: fiziologija i emocije su kao dva zadnja kotača što daju pokretačku snagu i guraju ”auto”, ali misli i akcija daju smjer kretanju Prednji kotači su pod kontrolom “vozača”: volan okrećem gdje JA želim, ne okreće ga nitko drugi... Odgovornost za uspješnost komunikacije JA, prevoditelj, nastavnik, komunikator Grupe klijenta Auditorij, polaznik, klijent MEĐULJUDSKI ODNOS INTERAKCIJA I KOMUNIKACIJA Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo

19. KOMUNIKACIJA JE... • Hipotetski konstrukt – neuhvatljiva, nevidljiva • Ima elemente preko kojih je možemo analizirati – ima svoju statiku • Uvijek proces u kontekstu – ima svoju dinamiku • Posvojena od strane mnogih znanosti, a korijeni su u čovjeku samom • To uspješnija što se manje bavimo pitanjem kome pripada, a više pitanjem kako je učiniti boljom i kvalitetnijom za čovjeka Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo