Sjednica Učiteljskog vijeća četvrtak, 11. travnja u 13,30 Dnevni red:

1. Sjednica Učiteljskog vijećačetvrtak, 11. travnja u 13,30Dnevni red: 1. Primjena propisa u sustavu osnovnog školstva promjene i aktualnosti2. Kultura škole i građanski odgoj i obrazovanje3. Škola kakvu želimo4. Informacije vezane za e-dnevnik (Sabina Papić, Nataša Venier Brajković)5. Razno

2. Primjena propisa u sustavu osnovnog školstva – promjene i aktualnosti

3. Novi propisi • Radni odnosi – zasnivanje, sadržaj i prestanak –obvezna postupanja i pogreške u primjeni • Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi(“NN” broj 112/2010)

4. PRAVILNIK O DOPUNAMA PRAVILNIKA O SADRŽAJU I OBLIKU SVJEDODŽBI I DRUGIH JAVNIH ISPRAVA TE PEDAGOŠKOJ DOKUMENTACIJI I EVIDENCIJI U ŠKOLSKIM USTANOVAMA (“NN” br. 85/12), stupio na snagu 25.07.2012 • Novi članak 10 a • Razredna knjiga može se voditi u elektroničkom obliku. (st. 1.) • Školske ustanove koje razrednu knjigu vode u elektroničkom obliku nisu istu obvezne voditi u pisanom obliku. (st. 2. ) • Školske ustanove koje razrednu knjigu vode samo u elektroničkom obliku, obvezne su na kraju školske godine ispisati imenik te ga pohraniti i čuvati u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. (st. 3. )

5. Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (“NN” br. 143/2012), stupio na snagu 20. prosinca 2012. godine – danom objave u “Narodnim novinama” • Članak 2. • Zaposlenima u javnim službama uskraćuje se pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane, odnosno božićnice za 2012. i 2013. godinu (st.1.) • Zaposlenima u javnim službama uskraćuje se pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2013. godinu (st. 2.) • Na temelju ovog Zakona zaposlenima u osnovnim školama ne pripadaju navedena prava , koja bi im pripadala na temelju Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (“NN” br. 66/11) kao povoljnije pravo u odnosu na Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (“NN” br. 141/12)

6. Pravo na pomoć zaposlenika – članak 63. TKU • Novo pravo zaposlenika u slučaju rođenja djeteta u visini 50 % jedne proračunske osnovice prema podstavku 3. članka 63. TKU – primjenjuje se na svu djecu rođenu 12.12. 2012. i kasnije, proračunska osnovica iznosi 3.326,00 kuna • Pokriće troškova liječenja odnosno troškova prilikom nabave medicinskih pomagala ili lijekova koji su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste prijeko potrebiti i nenadomjestivi za zaposlenika ili supružnika, a troškovi nisu odobreni od HZZO temeljem obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, zaposleniku se nadoknađuje plaćeni trošak najviše do iznosa jedne proračunske osnovice (st. 4. članka 63. ) • Članak 91. materijalna prava iz članka 67. ovoga Ugovora, ne mogu biti predmet uređenja granskih kolektivnih ugovora- vrijedi za buduće granske kolektivne ugovore

7. DODATAK I. TKU od 12.12. 2012. • Članak 60. TKU neće se primijeniti u 2013. godini – PRAVO NA REGRES • Visina dnevnice za službena putovanja u RH u 2012. i 2013. iznosit će 150,00 kn • Članak 71.TKU neće se primijeniti u 2012. i 2013. godini – PRAVO NA BOŽIĆNICU • Pravo na jubilarnu nagradu • Uvjeti za isplatu jubilarne nagrade ( članak 61. TKU) za 5,10, 15, 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina neprekidnog rada u javnim službamaOsnovica iz članka 69. stavka 2. TKU za isplatu jubilarnih nagrada u 2013. godini iznosit će 500,00 kuna. (članak 4. Dodatka I. TKU) • Članak 69. st. 2. TKU -O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto.

8. Iznos dnevnice u osnovnoj školi ?Pravo iz članka 3. Dodatka I.TKU te članka 30.st.3. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama ? • Člankom 30. stavak 3. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama („NN „ broj 66/11) određeno je da se visina dnevnice isplaćuje u visini kako je to uređeno za državna tijela. Sukladno točki II. Odluke o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima („NN“, broj 117/12) dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna. • Dnevnica u osnovnoj školi isplaćuje se u iznosu od 150 ,00 kuna – nakon stupanja na snagu novog TKU ( 12.12.2012.)

9. Pravo na dnevnicu učitelja upućenih na službeno putovanje s učenicima? • Članak 30. stavak 4. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama - Ako je zaposlenik upućen na službeno putovanje s učenicima Škole koje traje najmanje 8 sati ili ako provodi izvanučioničnu nastavu sukladno propisanom nastavnom planu i programu u mjestu izvan sjedišta Škole, bez obzira na osiguranu prehranu i smještaj, isplaćuje mu se iznos pune dnevnice – dnevnicu treba isplatiti u skladu s poreznim propisima • U slučaju službenog putovanja s učenicima koje traje manje od 8 sati učitelji ne ostvaruju pravo na dnevnicu, niti na pola dnevnice • Članak 43.stavak 3. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama – stupio je na snagu 01. rujna 2012. godine - Vrijednost prekovremenoga nastavnog sata učitelja i stručnog suradnika obračunava se na način da se vrijednost održanog prekovremenog sata sukladno tjednom zaduženju uveća za vrijednost stručno-metodičke pripreme od 0,5 sati, sve uvećano za 50% po osnovi članka 22. stavka 1. točke 2. ovog Ugovora.

10. Pravo na naknadu troškova prijevoza zaposlenika za dolazak na posao i odlazak s posla? • Članak 31. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (“NN” br 61/11) i dalje se primjenjuje pri određivanju prava na naknadu troškova prijevoza zaposlenika za dolazak na posao i odlazak s posla kao povoljnije pravo za radnika u odnosu na pravo iz članka 67. TKU

11. Godišnji odmori Korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora iz prethodne kalendarske godine – članak 63. stavak 3. Zakona o radu • Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. • Godišnji odmori se prema odredbama Kolektivnih ugovora u pravilu koriste za vrijeme zimskog, ljetnog i proljetnog odmora učenika, ostali slučajevi kada to nije objektivno moguće godišnji odmor se koristi sukladno čl. 63. st. 3. ZOR • Uprava za financije MZOS-a (osim iznimnih slučajeva zamjena tzv. tehničkog osoblja) financira plaću radnika koji koristi godišnji odmor i zamjenu – u nekim slučajevima potreban je prethodni dogovor

12. Prestanak radnog odnosa • Postupak koji prethodi otkazivanju ugovora o radu u svim slučajevima otkaza ugovora o radu: poslovno uvjetovanom, osobno uvjetovanom, zbog skrivljenog ponašanja radnika te izvanrednog otkaza ugovora o radu • 1. Prethodno savjetovanje odnosno traženje prethodne suglasnosti od radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća ako u školi nije utemeljeno radničko vijeće sukladno članku 149. odnosno 150. Zakona o radu (“NN” br. 149/09, 61/11), u pisanom obliku • 2. Prethodna suglasnost školskog odbora • 3. Donošenje odluke o otkazu ugovora o radu

13. U odluci o otkazu ugovora o radu navode se sva zakonom propisana prava koja radniku u konkretnom slučaju pripadaju npr. otkazni rok, otpremninu, pravo na godišnji odmor odnosno naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora • Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu u slučaju prestanka potrebe za obavljanjem posla učitelja, odnosno stručnog suradnika zbog smanjenja broja razrednih odjela, donosi se s 1.9. ( ne ranije ) jer potreba za radom radnika prestaje s početkom nove školske godine tj. 1.9. , a u svezi sa člankom 48. stavak 1. ZOOOSŠ prema kojemu školska godina počinje 1. rujna, a traje do 31. kolovoza

14. ZABRANA OTKAZA – članak 71. Zakona o raduZa vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15 dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava (st. 1). • Otkaz je ništetan ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.(st.2.)

15. Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (“NN” br. 112/10 ) • Članak 3. stavak 2. – elemente ocjenjivanja određenoga nastavnog predmeta te načine i postupke vrednovanja izrađuje učitelj/nastavnik određenoga nastavnog predmeta s učiteljima/nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojno obrazovnoga područja na lokalnoj, regionalnoj, odnosno nacionalnoj razini. • Članak 6. – uvodno ili inicijalno provjeravanje učenika – do kraja drugoga tjedna od početka nastavne godine, inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera • Članak 7. – usmeno provjeravanje – svi oblici usmene provjere učenika koji rezultiraju ocjenom, provode se kontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu nakon obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja, mogu se provoditi na svakom satu bez obveze najave i u pravilu ne smiju trajati duže od 10 minuta po učeniku, u danu kada učenik piše pisanu provjeru može biti usmeno provjeravan samo iz jednog nastavnog predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako nema pisanih provjera, datum svake usmene provjere obavezno se unosi u rubriku bilježaka

16. Članak 8. - pisano provjeravanje - svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom učenikova pisanog uratka, razlikuju se: pisane provjere – koje traju duže od 15 minuta i kratke pisane provjere – koje traju kraće od 15 minuta i koje se u pravilu upisuju u rubriku bilježaka, moraju se bitno razlikovati opsegom nastavnog sadržaja, učenike se mora obavijestiti o opsegu i sadržaju pisane provjere, u jednom danu može se pisati samo jedna pisana provjera, a u jednom tjednu najviše četiri pisane provjere • Članak 9.- ponavljanje pisane provjere znanja - nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učitelj/nastavnik treba utvrditi uzroke neuspjeha i ponoviti pisanu provjeru, o dogovorenome treba obavijestiti razrednika i stručnu službu škole, a prije ponavljanja pisane provjere obvezno je održati dopunsku nastavu

17. Članak 10. - okvirni vremenik pisanih provjera znanja – škola je dužna do kraja trećeg tjedna nastave u svakom polugodištu javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na oglasnoj ploči škole ili mrežnoj stranici škole, vremenik predlaže učitelj, a usklađuje i donosi učiteljsko vijeće, iznimno je moguće odgoditi planiranu pisanu provjeru, a nakon obrazloženja donijeti novu odluku, u vremenik se upisuju i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju pet nastavnih dana prije provedbe • Članak 11. – zaključna ocjena - na početku školske godine na stručnim aktivima pojedinih nastavnih predmeta učitelji utvrđuju elemente, načine i postupke u procesu zaključivanja ocjene, zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu

18. Članak 12.- prava i obveze učitelja- utvrditi elemente ocjenjivanja te načine i postupke vrednovanja s učiteljima istoga nastavnog predmeta, stručni aktiv škole je dužan uskladiti postupke i elemente praćenja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini iz svih nastavnih područja, na početku i tijekom školske godine upoznati učenike, razrednika te stručnu službu s elementima ocjenjivanja i načinima i postupcima vrednovanja , provoditi praćenje i ocjenjivanje učenika prema stavcima 4.-11. navednog članka 12. • Članak 13. – prava i obveze učenika – imaju pravo znati elemente ocjenjivanja i postupke vrednovanja od svakog učitelja za nastavni predmet, obvezu pridržavati se pravila koja se odnose na načine i postupke vrednovanja

19. Članak 14. – prava i obveze roditelja – imaju pravo znati elemente ocjenjivanja i načine i postupke vrednovanja za svaki nastavni predmet, obveza dolaska na roditeljske sastanke i individualne razgovore s razrednikom, pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene, pravo na pisane i usmene predstavke o vrednovanju učenika, u posljednjem tjednu prije završetka nastavne godine ne organiziraju se roditeljski sastanci ni individualni razgovori • Članak 15. – prava i obveze razrednika – na prvom roditeljskom sastanku informirati roditelje o odredbama ovog Pravilnika, a na prvom nastavnom satu učenike, tijekom nastavne godine održati najmanje 3 roditeljska sastanka, jednom tjedno organizirati individualne informativne razgovore s roditeljima, dogovoriti informativni razgovor s predmetnim nastavnikom ako to roditelj zahtijeva, zaključivanje ocjene iz vladanja učenika, uz mišljenje razrednog vijeća

20. Članak 16. obveze ravnatelja- na početku školske godine informirati sve učitelje i stručne suradnike o odredbama ovog Pravilnika, sa stručnom službom tijekom nastavne godine pratiti provođenje Pravilnika, obvezatno razmotriti svaku pisanu predstavku roditelja ili vijeća roditelja koja se odnosi na načine i postupke vrednovanja učenika i pisano odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja predstavke

21. Status građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu •1999. godine Vlada Republike Hrvatske donosi prvi Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava. •Olukom Vlade (Klasa: 004-01/99-01/05, urbroj: 503018-99-17, od 14. listopada 1999. obvezuje se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na njegovu primjenu. •Provedba toga programa ostala je na dobrovoljnoj osnovi sve do ove, 2012. godine, kada je dovršen novi Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, a ministar je donio odluku o njegovoj eksperimentalnoj provedbi. •Tijekom proteklog desetljeća razvijeni su brojni primjeri dobre prakse koji su, između ostalog, omogućili razvoj ovog Kurikuluma. •U tijeku je eksperimentalno praćenje obvezne provedbe GOO-a u 12 osnovnih i srednjih škola, a u ostalima postupno uvođenje prema mogućnostima škola

22. Svrha eksperimentalnog praćenja Kurikuluma GOO-a •Eksperimentalnu provedbu Kurikuluma GOO -a sustavno će pratiti i vrjednovati: –Agencija za odgoj i obrazovanje , –Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, –Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji s –Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. •Rezultati dobiveni eksperimentalnom provedbom Kurikuluma te analize provedenoga praćenja i vrednovanja koristit će se u svrhu donošenja Kurikuluma GOO-a za obvezno uvođenje u sve škole.

23. Sastavnice Kurikuluma GOO-a 1. Okvir za razvoj kurikuluma GOO-a 2. Nastavni plan GOO-a 3. Elementi ocjenjivanja postignuća učenika u razvoju građanske kompetencije 4. Vođenje dokumentacije za praćenje i ocjenjivanje GOO-a 5. Kompetencije učitelja za poučavanje i učenje GOO-a 6. Kadrovski uvjeti za ostvarivanje kurikuluma GOO-a 7. Ishodi ostvarivanja GOO-a u svim razinama osnovne i srednje škole

24. Okvir za razvoj Kurikuluma •Daju se kratka, jasna i pregledna određenja osnovnih pojmova Kurikuluma •Potrebno je osigurati razumijevanje pojmova kao što su: kompetencija, ishod učenja, postignuća •Razviti razumijevanje i prihvaćanje da usmjerenost na kompetenciju u obrazovanju znači stavljanje naglaska na ishod ili rezultat učenja, odnosno na učenika, da ona uključuje znanja, vještine, vrijednosti, stavove, osobine ličnosti, motivaciju i obrasce ponašanja kojima pojedinac raspolaže i koje po potrebi pokreće kako bi riješio neki problem ili zadatak. Nastavni plan GOO-a 1.- 4. razred OŠ: međupredmetno, izvan-nastavno: projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma UKUPNO 35 sati godišnje, obvezno 5.- 8. razred OŠ: međupredmetno, izvan-nastavno: projekti škole i društvene zajednice u sklopu školskog kurikuluma, s mogućnošću izbornog predmeta u 7. i 8. razredu UKUPNO 35 sati godišnje, obvezno + 35 sati predmet ili moduli, izborno

25. Strukturne dimenzije GOO-a (1.- 4. razred OŠ ) Ljudsko-pravna; - dostojanstvo osobe, ljudska prava, slobode i odgovornosti u sklopu razreda, škole i lokalne zajednice - ravnopravnost u odnosu na dob i spol te etničke, nacionalne, vjerske, rasne i druge razlike - općeprihvaćena pravila i pravne norme kao instrumenti zaštite prava učenika -suzbijanje ponižavajućeg i nepoštenog ponašanja Politička dimenzije GOO-a (1.- 4. razred OŠ ) - aktivno i odgovorno građanstvo kao temelj razvoja demokracije - demokratsko upravljanje razredom, školom i lokalnom zajednicom - sudjelovanje u demokratskom upravljanju (kandidiranje i izbor) - istraživanje i rješavanje problema razredne, školske i lokalne zajednice

26. Društvena dimenzije GOO-a (1.- 4. razred OŠ ) • - društvene komunikacijske vještine • - upravljanje emocijama • - upravljanje sukobima • - timski rad • volontiranje i društvena solidarnost • Kulturološka dimenzije GOO-a (1.- 4. razred OŠ ) • - razvoj osobnog, zavičajnog, većinskog i manjinskih nacionalnih identiteta te domovinskog identiteta • - Interkulturna osjetljivost i • - interkulturni dijalog

27. Gospodarska dimenzije GOO-a (1.- 4. razred OŠ ) • - odgovorno gospodarstvo, poduzetnost i poduzetništvo • - pravo na učenje za konkurentnost na tržištu • zaštita potrošača • Ekološka dimenzije GOO-a (1.- 4. razred OŠ ) • - održivi razvoj i lokalna zajednica • - racionalno i odgovorno trošenje prirodnih resursa • - odgovornost građana za održivi razvoj

28. Ljudsko - pravna dimenzije GOO-a (5.- 8. razred OŠ ) - dostojanstvo osobe, ljudska prava, slobode i odgovornosti u kontekstu ustavnih i zakonskih odredbi Republike Hrvatske - ravnopravnost u odnosu na dob, spol, te etničku, vjersku, klasnu i drugu pripadnost, rasu i druge razlike - poštivanje vladavine prava - suzbijanje neljudskog, ponižavajućeg i nepoštenog (koruptivnog ) ponašanja - suzbijanje društvene isključenosti i drugih oblika diskriminacije pojedinca Politička dimenzije GOO-a (5.- 8. razred OŠ ) - modeli demokracije - vlast i demokratsko upravljanje državom - sudjelovanje građana u demokratskom upravljanju na lokalnoj i nacionalnoj razini (kandidiranje i izbor) - istraživanje i rješavanje problema lokalne i nacionalne zajednice

29. Društvena dimenzije GOO-a (5.- 8. razred OŠ ) - društvene komunikacijske vještine - timski rad - upravljanje emocijama - upravljanje sukobima - volontiranje i razvoj socijalne solidarnosti Kulturološka dimenzije GOO-a (5.- 8. razred OŠ ) - razvoj osobnog, zavičajnog, većinskog i manjinskih nacionalnih identiteta kao dio hrvatskog domovinskog identiteta - interkulturna osjetljivost, - interkulturni dijalog - osvještavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda

30. Gospodarska dimenzije GOO-a (5.- 8. razred OŠ ) - odgovorno gospodarstvo, poduzetnost i poduzetništvo - pravo i odgovornosti u očuvanju i raspolaganju nacionalnim bogatstvima - pravo na učenje za konkurentnost na tržištu i planiranje profesionalnog razvoja - prava potrošača Ekološka dimenzije GOO-a (5.- 8. razred OŠ ) - ustavne odredbe o pravu na zdravi okoliš - održivi razvoj Republike Hrvatske - uloga građana u održivom razvoju

31. Kadrovski uvjeti za ostvarivanje GOO-a Svi učitelji sudjeluju u ostvarivanju GOO-a i trebaju stručno usavršavanje (znanje o temama GOO-a, nastavni proces usmjeren na ishode i postignuća učenika, metode interaktivnog učenja i poučavanja, iskustveno učenje rješavanjem problema) Učitelji koji ga ostvaruju kao zaseban predmet trebaju odgovarajuću vrstu stručne spreme i stručno usavršavanje u gore navedenim područjima. AZOO – stručno usavršavanje na temu GOO-a •Savjetnici AZOO-a organiziraju stručna usavršavanja na temu GOO-a za voditelje ŽSV-a svih nastavnih predmeta, uključujući stručne suradnike i ravnatelje. •Voditelji županijskih stručnih vijeća organiziraju usavršavanje na temu GOO-a za sve učitelje svih predmeta i struka.

32. Proces učenja i poučavanja u GOO-u Učitelji su pozvani; •koristiti interaktivne i participativne metode učenja i poučavanja, •kreirati i osmišljavati nova rješenja za nastavne procese usmjerene prema učeniku i više individualiziranim oblicima učenja - daroviti, djeca s teškoćama, različite sposobnosti, •pronalaziti u čemu učenik može biti uspješan, na tome graditi njegovo samopouzdanje, motivaciju i uspjeh u učenju •omogućavati prepoznavanje talenata kao uporišta za uspješno učenje i planiranje uspješnog profesionalnog razvoja

33. Elementi ocjenjivanja postignuća učenika u razvoju građanske kompetencije Kada se građanski odgoj i obrazovanje ostvaruje kao izborni ili redoviti predmet podliježe Pravilniku o praćenju i ocjenjivanju odgojno-obrazovnih postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Elementi ocjenjivanja su: Činjenično znanje i razumijevanje (znanje što i znanje zašto): razumijevanje pojmova, vrednota, procesa, institucija i zakonitosti koje čine temelj aktivnog i odgovornog građanstva; potvrđuje se imenovanjem, određivanjem, opisivanjem, analizom, tumačenjem, usporedbom, vrednovanjem i zaključivanjem; Kada se građanski odgoj i obrazovanje ostvaruje kao među predmetna tema, modularno, izvan-nastavno u svim razinama odgoja i obrazovanja u eksperimentalnoj fazi se ne ocjenjuje. Tijekom eksperimentalne faze provjerit će se više mogućnosti i modela u eksperimentalnim školama, nakon čega će se najprikladniji model ocjenjivanja preporučiti svim školama.

34. Dokumentacija Škola izrađuje izvedbeni plan i program (kurikulum) GOO-a. Dokumentiranje njegove provedbe: U rubriku bilježaka u imeniku, upisuje se kratka bilješka da je na određenom satu na integriran način ostvarena tema GOO-a (preklapajuća s predmetnom temom) Razredna mapa za GOO Kada se GOO ostvaruje među predmetno svi nastavnici unose podatke - kopiju pripreme za nastavnu jedinicu u okviru koje su na integrirani način razvijali građansku kompetenciju kod učenika, najuspješnije uratke učenika, materijale vezano za izvannastavne aktivnosti i projekte i sl. Učenički dnevnik iz GOO-a služi samo-evaluaciji učenikovih postignuća. Učenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, što je tijekom godine izradio u vezi GOO-a, zapažanja, bilješke, osvrti na naučeno, nove ideje i rješenja do kojih je došao, koje su mu vrijednosti važne i s kojim se teškoćama susretao, što želi bolje naučiti, prilaže potvrde, priznanja, zahvalnice, učeničke radove.

35. Što učenici dobivaju Građanskim odgojem i obrazovanjem? •Dobivaju priliku da nauče elementarne stvari o demokraciji, koja je njihova društvena uloga u takvom poretku, da steknu znanja, vještine i stavove potrebne za aktivno sudjelovanje u zaštiti i razvoju osobnog i zajedničkog dobra u suvremenom društvenom okružju •da je (prema teoretičarima društvenog ugovora) ishodište demokracije u društvenom ugovoru ljudi da stvore vlast koja bi njima upravljala i zaštitila njihova prirodna prava (John Locke "Dvije rasprave o građanskoj vlasti", 1690. i drugi filozifi); •da je vlast iz naroda za narod -da iz društvenog ugovora proizlazi određenje demokracije i demokratske vlasti u kojoj: –građani imaju pravo vladati –građani daju vlast onima koje biraju da ih predstavljaju i služe njihovim interesima –predstavnici na vlasti dužni su štititi i razvijati zajedničko dobro •da je vlast ograničena trodiobom na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu •da uz tri ogranka vlasti građani čine četvrti ogranak; •da se pravda dijeli u tri kategorije – distributivnu, proceduralnu, korektivnu •da je proceduralna i korektivna pravda srce vladavine prava

36. 5 tipova osnovnoškolske kulture: V. Spajić Vrkaš (2010) Znanje, stavovi i politička kultura učenika u Hrvatskoj, istraživanje •Egalitarna škola – škola temeljena na pravima i odgovornostima (od učenika se traži da znanju svoja prava i odgovornosti; učenici sudjeluju u odlučivanju; nastavnici naglašavaju pozitivne strane učenika) •Autoritarna škola – ‘kažnjenička’ škola (umjesto da se rješava problem, traži se krivac; za neuspjeh se okrivljuju učenici; roditelji se pozivaju samo kad se pojavi problem; poslušnost se nagrađuje) •Suvremena demokratska škola – škola razlika (školske aktivnosti odražavaju etničke, religijske i jezične razlike lokalne zajednice; učenici se potiču da sudjeluju u humanitarnim aktivnostima; naglašava se ekološka svijest; škola njeguje kulturu dijaloga i nenasilja) •Tradicionalna škola – škola okrenuta njegovanju identiteta (škola promiče osjećaj nacionalne pripadnost; učenici imaju jak osjećaj pripadnosti školi; škola njeguje lokalnu tradiiciju) •Responsivna škola – brižna škola; škola ‘skrbnik’ (učenici dobrovoljno odlaze pedagogu/psihologu kad imaju probleme; ravnatelj je otvoren i dostupan učenicima; učenici s posebnim potrebama uvijek mogu računati na pomoć)

37. Zakonska osnova za razvoj demokratske kulture škole Neposredna zakonska osnova •Članci 61., 67., 70., i 71. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08) govore o pravima i obvezama učenika, zaštiti prava učenika te o vijećima učenika i stvaraju uvjete za aktivno uključivanje učenika u život i rad škole kao zajednice koja uči. Člankom 137 spomenutog Zakona uvodi se vijeće roditelja sastavljeno od po jednog predstavnika svakog razreda. Razvoj demokratskih procedura za upravljanje razredom •Sudjelovanje u donošenju pravila razreda, •korištenje načela proceduralne, distributivne i korektivne pravednosti u provedbi pravila, •korištenje intelektualnih alata za procjenu položaja vlasti; pripadajuće dužnosti i sposobnosti •upravljanje konfliktima, •upravljanje emocijama, prevencija nasilja, •prepoznavanje, istraživanje i rješavanje problema društvene zajednice, •odgovornost za zajedničko dobro, i dr

46. HVALA NA POZORNOSTI