O čemu govorimo:......

1. Od djela nasilja do nezgoda na radnom mjestu zdravstvenog radnika: radionica u malim grupamaprof. Nurka PranjicMedical Faculty University of TuzlaBosnia and Herzegovinae-mail: pranicnurka@hotmail.com

2. O čemu govorimo:...... • djelu/ činu nasilja kao incidentu/ nezgodi na radnom mjestu zdravstvenog radnika Ekspozicija nasilju= ekspozicija kriznoj situaciji= akutna reakcija na stres= opći sindrom prilagodbe 2 o posljedicama iishodima ekspozicije činu nasilja 3. prezentacija rezultata vlastitog istraživanja djela nasilja u zdravstvenih radnika u BiH 4. Rad i diskusija u malim grupama

3. Kako definisati nasilje na radnom mjestu? • svaki čin u kojem osoba bude izložena fizičkom napadu, prijetnji ili zastrašivanju na radnom mjestu • Konflikt nije uključiv u čin nasilja

4. Kako definisati nasilje na radnom mjestu? • Nasilje predstavlja povredu koja prijeti ljudskom samopoštovanju i integritetu. • Reakcija na krizu je “normalna reakcija na nenormalan događaj”.

5. Definicija Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) • „namjerna upotreba fizičke sile ili moći, u svrhu prijetnje ili primjene iste protiv jedne osobe, druge osobe ili grupe osoba ili zajednice koja rezultira ili će najvjerovatnije rezultirati ranjavanjem, smrću, psihološkom štetom, lošim zdravljem“ (Krug i sar. 2002)  

6. Nasilje na poslu je svaki incident u kojem je osoba zlostavljana, napadnuta ili kojoj se prijeti na poslu. • Takva nasilna ponašanja ugrožavaju sigurnost, zdravlje, dobro osjećanje ili radnu učinkovitost. • Nasilnost ne mora biti ispoljena fizičkim ili seksualnim nasrtajem, već može biti i “necivilizirano ponašanje”

7. Rizik izloženosti nasilju • Zdravstveni radnici • Uposlenici socijalnih uslužnih djelatnosti • Uposlenici obrazovnog sektora • Zaštitari lica i imovine i policija • Inspektori • Javne ličnosti

8. Epidemiološki pokazatelji • Problem fizičkog nasilja prema zdravstvenom osoblju je globalna i rastuća pojava Gates, 2004; Kuehn, 2010 Godišnje stope variraju u istraživanjima: • niske 3%, • umjerene od 11-25 %, ili • visoke stope od 35-71 % Kamcuchat i sar., 2008; Hodgson i sar., 2004; Gerberich i sar., 2004 • Prevalenca verbalnog nasiljaje od 38% do 90% Hodgson i sar., 2004; Gerberich isar., 2004

9. Zašto raste nasilje/ nasilje na radnom mjestu? • Raste tolerancija na nasilje • Pad nadzora i kontrola na radnom mjestu • Pad moralnih i etičkih vrijednosti • Upotreba psihoaktivnih supstanci • Dugoročna percepcija distresa na poslu • Rastući stres • Pad podrške na poslu • Promjene, reformski procesi

10. Ko su žrtve/ nasilnici? • medicinske sestre, liječnik (Fujishiro et al, 2011)

11. Postoje dva mita o nasilju na radnom mjestu To se ne događa ovdje!!! Ne može se prevenirati!!!

12. Unsafe people Unsafe conditions Accidents

13. Incident/nezgoda na radu/ čin nasilja • nesreća neočekivani neželjeni događaj • povreda(ozljeda) • incidentprekida normalnu proceduru rada, a u budućnosti kumulira u zdravstvenu i sigurnosnu krizu na radnom mjestu • problem nije osviješten i čin nasilja kao incident se uglavnom ne prijavljuju, čak ni kao nezgode, rijetko

14. Da li je tačno? T: Nasilje na radnom mjestu je vodeći uzrok smrti na radnom mjestu? DA ili NE

15. saobraćajni udes je vodeći uzrok smrtnog ishoda na poslu • čin nasilja je drugi uzrok smrti na poslu

16. nasiljeEKSPOZICIJA STRESORU VISOKOG INTENZITETA JEDNOKRATNO (krizna situacija) u zdravstenih radnika (karakteristike ekspozicije signali u procjeni rizika)!!! Ali...ipak..kriza • Licem u lice sučeljavanje & individualnost zdravstvenog radnika/ nasilnika • važne vještine upravljanja stresnim situacijama (Marine et al. Limited evidence shows worker- and work-directedinterventions lowers stress in health care workers. 2007)

17. Oslobađanje hemijskih glasnika primarno adrenalina u krvotok Simpatikus i endokrini sistem (aktiviran hormonalni sistem) PRIPREMA PRILAGODBENOG ODGOVORA U ODNOSU NA NIVO STRESA Hans Selye, 1907-1982

18. Selye’s Opći adaptivni sindrom (GAS) Stupnjevi stres reakcija Stupanj alarma Faza oporavka Stupanj iscrpljenosti 1 3 2 Normalan nivo uspješnosti Mobilizacija Brže Jače Perceptivno Hipervigilno “Burnout” Inicijalni šok Zbunjenost Dezorijentacija Usporenost Nerealna procjena umor iscrpljenje kolaps bolest

19. TEORIJA O STRESU (Henry & Stepehen)

20. kriza Reakcija na krizne situacije obično prolazi kroz četiri faze: Akutna katastrofična situacija (shock) može trajati i do nekoliko dana (2 tjedna) Produžena reakcija na stres: Nastavak reakcije kad osoba koja počinje shvaćati i reagirati na ono što se dogodilo. Emocije su često jako izražena, što može biti stresno za ljude u okruženju. Ova faza može trajati i do 8 tjedana (oporavak ili put ka distresu i birnoutu).

21. 3. Burnout: stanje tjelesnog i emocionalnog iscrpljenja – ponavljanamentalna obrada događaja (flash- back) sustavnije i uz samo-preokupaciju. Ova faza može trajati i do godinu dana ( oporavak ili put ka PTSP). Re-orijentacija, kada su rane izbledjele, osjećaji i misli su obrađeni, i osoba može krenuti dalje- može se dogoditi u bilo kojoj fazi. Žrtva nasilja, međutim, nikada ne zaboravlja ono što se tijekom cijelog životnog vijeka.

22. Prva pomoćEmocionalna prva pomoć uključuje: empatiju, vještinu nošenja sa situacijom, sigurnost, bliskost i pripadnost.

23. Posljedice distresa Fiziološke kardiovaskularne bolesti, hipertenzija, glavobolja Ponašajne pad radne uspješnosti, nesreće, absentizam, agresija, loše odluke, presentizam Psihološke disatisfakcija, nezadovoljsstvo, pad samopoštovanja, depresija, emocionalni umor

24. Fizički napad i čin verbalnog nasilja su povezane s nezgodom/ incidentom na radu i bolestima u vezi s radom • Čin verbalnog nasilja (uvreda, prijetnja) povezan je s posljedičnim lošim općim zdravljem, sindromom sagorijevanja ...... • fizički napad je povezan s bolovanjem (Fujishiro et al, 2011)

25. Negativni ishodi djela nasilja • poremećaji tjelesnog ili mentalnog zdravlja, smrt • pad sigurnosti na poslu • pad entuzijazma i empatije= pad uspješnosti i kvalitete pružanja zdravstvene zaštite • pad kvaliteta života žrtve i članova obitelji

26. n=266 Zdravstveni radnici zaposleni u Domu zdravlja ZENICA

27. n= 266; žena 205, muških 61 Žene statistički značajno češće trpe nasilje (P= 0.001; 36: 152 vs. 59%: 74%)

28. Dobne skupine ispitanika

36. Nasilnik- individualnost

38. Tretman nakon incidenta/ akcidenta

39. Dužina trajanja iniciranih simptoma

40. Nastavak tretmana iza akta nasilja

41. Sigurnost na radnom mjestu

42. ANOVA, zavisna varijablafizički napad, odabrana varijabla medicinske sestre

43. ANOVA, zavisna varijablafizički napad, odabrana varijabla diplomirane medicinske sestre/ tehničari

44. ANOVA, zavisna varijablafizički napad, odabrana varijabla liječnici

45. ANOVA, zavisna varijablauvrede odabrana varijabla medicinske sestre/ tehničari

46. ANOVA, zavisna varijablauvrede odabrana varijabla diplomiranemedicinske sestre

47. ANOVA, zavisna varijablauvrede odabrana varijabla liječnici

48. ANOVA, zavisna varijablaprijetnje odabrana varijabla medicinske sestre/ tehničari

49. ANOVA, zavisna varijablaprijetnje odabrana varijabla diplomiranemedicinske sestre

50. ANOVA, zavisna varijablaprijetnje odabrana varijabla liječnici