OSNOVE TURIZMA

1. OSNOVE TURIZMA

2. TURIZAM -pokretač ljudi i gospodarstva, -prema podatcima Svjetske turističke organizacije (WTO) u turizmu sudjeluje preko 850 milijuna turista godišnje, -turizam zapošljava 265 milijuna djelatnika, -najveća svjetska “idustrija”, -zadovoljava potrebe ljudi za putovanjima, uzbuđenjima i novim doživljajima.

3. POJAM TURIZMA -Turizam je uslužna djelatnost, spada u tercijalni sektor gospodarstva a sastoji se od većeg broja opipljivih i neopipljivih elemenata. -U opipljive elemente spadaju prometni sustav (zračni, kopneni i vodeni), ugostiteljski objekti (hoteli, turistički apartmani, restorani....),sport, rekreacija, suveniri....... -U neopipljive elemente spadaju doživljaji, iskustva, razonoda, avantura, stanje duha i tijela.....

4. POJAM TURISTA -osoba koja putuje izvan mjesta svog stalnog boravka u trajanju od najmanje 24 sata . -razlog putovanja ne smije biti obavljanje stalnog posla. -turisti mogu biti domaći i inozemni tj. u domaćem i međunarodnom turističkom prometu.

5. PREDUVJETI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE -SLOBODNO VRIJEME godišnji odmori, slobodni vikendi, neradni dani -SLOBODNA SREDSTVA sredstva koja ostaju nakon zadovoljenja osnovnih životnih potreba -MOTIV ZA PUTOVANJE odmor, rekracija, sport, zdravstveni razlozi, nova iskustva, nova poznanstva, shopping, vjerski razlozi, nova znanja i spoznaje.......

6. VAŽNOST TURIZMA -ZA TURISTE odmor, putovanje, poznanstva, razonoda, bijeg od svakodnevnice....... -ZA TURISTIČKU ZAJEDNICU (DOMAĆINA) zarada, povećanje zaposlenosti, izgradnja kapitalnih objekata, razvoj turističkog područja, stvaranje turističkog imidža. -ZA GOSPODARSTVO povećanje BDP-a.

7. TURISTIČKI PROIZVOD -složen proizvod, sastoji se od niza turističkih, ugostiteljskih, prometnih, trgovačkih i ostalih usluga. KARAKTERISTIKE TURISTIČKOG PROIZVODA: a)nemogućnost uskladištenja usluga, b)neopipljivost usluga, c)variranje u standardu i kvaliteti usluga, d)heterogenost-ovisi prvenstveno o ljudskom radu.

8. OBILJEŽJA TURISTIČKOG PROMETA -masovno kretanje stanovništva, -sezonalnost turističkog prometa, -zemljopisna koncentracija turističkih područja. EMITIVNE I RECEPTIVNE ZEMLJE • Emitivne turističke zemlje su one u kojima je zapažen veći intenzitet i sklonost stanovništva prema putovanjima (Njemačka, Japan, Velika Britanija, Italija, Švedska, Nizozemska, SAD). • Receptivne turističke zemlje su one koje u većoj mjeri prihvaćaju turiste iz emitivnih zemalja (SAD, Grčka, Hrvatska, Francuska, Španjolska, Kina, Austrija).

9. Mediteranske zemlje, kojima pripada i Hrvatska čine najznačajnije receptivno područje svijeta i Europe.

10. TURISTIČKA PONUDA I POTRAŽNJA -Turistička ponuda su svi proizvodi i usluge koje se nude na turističkom tržištu (putovanja, izleti, hoteli, restorani, krstarenja, ljetovanja, zimovanja.....) -Turistička potražnja su svi potencijalni turisti (potrošači) koji žele zadovoljiti svoje turističke potrebe.

11. OBLICI TURIZMA -ZDRAVSTVENI -SPORTSKI I REKREACIJSKI -KONGRESNI -KULTURNI -NATURIZAM -NAUTIČKI -VJERSKI -EKOTURIZAM -ROBINZONSKI -LOVNI I RIBOLOVNI

12. TURISTIČKO ODREDIŠTE - DESTINACIJA Pojam destinacijapotiče od latinske reči destination što u izvornom obliku znači odredište, pa i cilj (odredište i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekom prostoru). Pored ovog, u anglosaksonskoj literaturi se često susreće termin resort koji u direktnom prijevodu označava mjesto za odmor.

13. -destinacija je mjesto za odmor ili centar koji turisti posjećuju i gdje borave, -to može biti jedno područje, grad ili čak zemlja u okviru koje oni putuju .....to može biti i brod za kružno putovanje pri kome se posjećuje više luka. Najispravnije je pod destinacijom podrazumjevati jedno ili više mjesta u koja turisti dolaze i borave, a koja predstavljaju osnovni cilj njihovih kretanja.

14. -u Hrvatskoj su zakonom određeni kriteriji za proglašenje turističkih mjesta koja se mogu razvrstati u 4 razreda (A, B, C, D) ovisno o dosegnutom stupnju turističke razvijenosti. Osnovni elementi (činitelji) destinacije su: -ugostiteljski objekti, -atrakcije za turiste, - prometna dostupnost (povezanost) destinacije.

15. POVEZANOST TURIZMA I PROMETA Turizm se počeo intenzivnije razvijati vezano uz tehnička otkrića na području prometa. Izumom parnog stroja (parobrod, željeznica) intenziviraju se turistička putovanja u Europi. S razvojem zračnog prometa i njegovim uvođenjem u turistička kretanja turizam postaje globalna gospodarska aktivnost. Osnovna podjela prometa: • a)kopneni : cestovni, željeznički • b)vodeni : morski, jezerski, riječni • c)zračni

16. UGOSTITELJSKI OBJEKTI Ugostiteljski objekti su specijalizirani objekti namjenjeni za pružanje svih osnovnih ugostiteljskih usluga (smještaj, prehrana, piće) te za pružanje dodatnih usluga koje upotpunjuju osnovne usluge (zabava, rekreacija, sport, kupnja). Osnovna podjela: a)ugostiteljski objekti za smještaj (hoteli, moteli, apartmani, pansioni, turistička naselja, kuće za odmor, odmarališta, sobe za iznajmljivanje, kampovi). b)ugostiteljski objekti za prehranu i piće (restorani, kavane, barovi, objekti brze prehrane, pivnice.....).

17. KATEGORIZACIJA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA -Katregorizacija ugostiteljskih objekata je postupak određivanja stupnjeva kvalitete ugostiteljskih objekata. -Kategorizacija se primjenjuje samo za određene vrste ugostiteljskih objekata za smještaj dok se ugostiteljski objekti za prehranu, odmarališta i prenočišta ne kategoriziraju. -Na izričiti zahtjev ugostitelja kategoriziraju se i restorani i to kao: restoran s brončanom, srebrnom ili zlatnom kapom.

18. Kategorije smještajnih objekata određuju se brojem zvjezdica, tako da su kategorije sljedeće: • -hotel = do 5 * • -pansion= do 3* • -motel= do 3* • -turistički apartman= do 5* • -kamp= do 4* • -kuće za odmor= do 5* • -sobe za iznajmljivanje= do 3* Napomena: hoteli, turistički apartmani i kuće mogu nosili i oznaku „L“ (luksuzni).