Studentica: Simona Tkalec U Križevcima, 21. listopada 2007.

1. VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMAPROJEKT:Čovjek - Mura – Priroda“Poljoprivreda Međimurja: povijesni osvrt” Studentica: Simona Tkalec U Križevcima, 21. listopada 2007.

2. 35 godina društvenog sektorapoljoprivrede • Zakon o agrarnoj reformi od 1945.godine dozvolio je maximum obradivog zemljišta u privatnom vlasništvu od 30 ha,a 1948.godine taj maximum je smanjen na 10 ha. • Međimurje je od ranije bilo agrarno prenapućeno područje bez veleposjeda,osim crkve koja je u vlasništvu imala značajnije površine,pa je agrarnom reformom dobiven relativno skroman fond zemljišta koji je najvećim dijelom raspodjeljen siromašnim seljacima i seoskim proleterima. • Već od ranije u Vukanovcu postoji državni voćno-lozni rasadnik koji odmah nakon oslobođenja nastavlja radom i čiji je bio zadatak snabdijevanje sjeverozapadne Hrvatske voćnim i loznim sadnicama. • Narodni odbor općine Čakovec donosi 3.veljače 1947.godine odluku o osnivanju Poljoprivrednog poduzeća u Čakovcu sa zadatkom da grad Čakovec snabdijeva povrćem,mesom i mlijekom.

3. Te iste i naredne godine širom Međimurja osnivaju se veće ili manje ekonomije pojedinih tvornica. • U te ekonomije,osim stalno zaposlenih radnika,preko praznika i u vrijeme sezonskih radova dolazili su radnici iz tvornica i građani na rad da bi se određeni poslovi mogli na vrijeme izvršiti. • Poljoprivredni poslovi u to su vrijeme bili vrlo teški jer se sve,osim oranja i transporta,obavljalo ručno. • Formiranje gradske i tvorničke ekonomije u Međimurju, počinje procesom osnivanja Seljačkih radnih zadruga što je naročito intenzivirano 1948.godine i narednih godina. • U Seljačke radne zadruge seljaci su unosili svoje zemljište,stoku i poljoprivredni alat s cilje da zajedničkim radom proizvedu što više tržnih viškova poljoprivrednih proizvoda.

4. Vinogradarstvo • Prve pisane podatke o vinogradarstvu gornjeg Međimurja donosi na Plinije stariji iz 1.st.n.e. • Putujući Panonijom dugo se zadržao u Štrigovi,opisujući razvijeno vinogradarstvo. • U svojim zapisima tvrdi da se vino iz ovog kraja prodavalo čak u Rim. • Velikim seobama naroda vinogradarstvo je u opadanju,ali već u 13 st.ponovno oživljava,što je vidljivo iz isprava grofa Henrika Gizinga 1261 godine. • Daljni razvoj vinogradarstva ide vrlo ubrzano i već u 17.st. Imamo u posjedu Zrinskih i crkve vinograde u Frkanovcu,Lopatincu,Dragoslavcu,Prekopi,Štrigovi ... • Vinogradarstvo je od davnina bilo jedna od važnih grana privređivanja briježnog dijela Međimurja.

5. Rasprostranjenost vinograda 80-tih godina prošlog stoljeća bilo je gotovo kao i danas. • Krajem prošlog i početkom ovog stoljeća vinogradarstvo doživljava svoje crne dane. • Pojavom filoksere,peronospore i pepelnice vinogradi na vlastitoj podlozi potpuno propadaju. • Rasadnik odigrao je veliku ulogu ne samo kao mjesto gdje su se proizvodili cjepovi. • U Vukanovcu su 30-tih godina održavani i zimski tečajevi na kojima su se vinogradari učili cjepiti,prskati i uzgajati lozu na novi način.

6. Raspored vinogradarskih površina bijelih vinski sorti po kategorijama vina koje se štite u međimurskom vinogorju:

7. Voćarstvo jučer - danas - sutra • Na razvoj voćarstva na našem području u prošlosti a i sada značajnu ulogu ima klima,geografski smještaj kao i čovjek sa svojim potrebama. • Hrvatsko voćarstvo bilo je pod stalnim utjecajem zapadne Europe (Italije, Austrije, Njemačke i Francuske), pa se i u nastavne programe pučkih škola uvodi voćarstvo. • Tako je u Kotoribi 1887.godine bila, uz pučku školu, osnovana i voćarska, čiji je osnivač bio učitelj Josip Štajnauer. • Voćarstvo gornjeg Međimurja i pored vrlo značajne uloge za naše voćarstvo u prošlosti, već dulji niz godina ne samo da stagnira nego i propada. • Vjekoslav Klaić već 1883 godine. Zapisuje sljedeće: ”Voćarstvo gornjeg Međimurja propada žali Bog sve više”, a Stanojevic u Narodnoj enciklopediji (1924.-1929.) navodi: ”Međimurje je na prijelazu alpske u kontinentalnu klimu. Zima je oštra, ljeto blago pogodno raslinstvu. Voćarstvo nije napredovalo, a povrće se sadi samo za domaću uporabu.” • Na propadanje voćarstva gornjeg Međimurja upozorio je i Feletar (Međimurje 1946.) od kojeg je ne tako mali broj domaćinstva osiguravao svoj probitak.

10. Osnovne karakteristike tradicionalnog međimurskog voćarstva svode se na sljedeće: • proizvodnja se odvija uglavnom na privatnom sektoru,u kombinaciji sa sjenokošama,pašnjacima,vinogradima,te uz gospodarske zgrade,međe i puteve • voćne skupine predstavljaju stabla različite starosti i razvijenosti, izmješanih vrsta i odlika,čiji se životni vijek nadosadnjom produžava u nedogled • prevladavaju gusti sklopovi,različite dobi dozrijevanja,zbog čega je nemoguće provoditi najnužnije mjere zaštite od bolesti i štetočinja • sortni je sastav prešarolik sa mnogo vrsta i odlika po mnogočemu neinteresantnih za tržište

11. Broj stabala i prirodi po stablu značajnijih voćnih vrsta na području SR Hrvatske prikazano po razvojnim etapama:

12. Govedarstvo • Osnovicu govedarstva Međimurja čini osnovno proizvodno stado koje se sastoji od oko 15.500 rasplodnih krava. • One godišnje daju preko 13.000 teladi i oko 40 milijuna litara mlijeka. • Drugi svjetski rat desetkovao je međimursko govedarstvo u pogledu broja,a u odnosu na kvalitetu predstavlja naglašenu stagnaciju. • Tek 7 god.poslijeratne obnove postiže predratni broj od 19.000 krava u Međimurju. • Od 1949.god.govedarstvu se počinje posvećivati sistematska pažnja. • U to vrijeme osnivaju se i određene institucije koje u pogledu govedarstva imaju određene zadatke. • 1948.godine osnivane su veterinarske stanice Čakovec i Prelog za organizaciju poljoprivrednih zadruga,poljoprivredne stanice,selekcijske službe i druge. • 1950.godine osnovan u Prelogu prvi terenski Centar za umjetno osjemenjivanje goveda.

13. Deset najboljih krava muzara zajednice općina Čakovec

15. KAKO JE NASTAO MEĐIMURSKI SIMENTALAC • time kako su se razvijale pojedine pasmine stoke u našem kraju malo se tko bavi. • Ne može se sigurno ustanoviti,kada su počele prve melioracije međimurskog goveda,ali je sigurno,da je prije kojih 200 godina Međimurje,kao i uostalom cijeli Balkanski poluotok,a možda i šire,bilo naseljeno bušom – domaćim autohtonim govedom : sitnom životinjom do 300 kg težine,malih proizvodnih svojstava,ali sa vanrednom izdržljivošću. • Pojava goveđe kuge početkom 19.st.,moglo bi značiti,da je već počela melioracija buše sa sranim pasminama,te prelazak sa pašnog na štalsko držanje goveda. • To sve skupa je oslabilo otpornost goveda,što je omogućilo pojavu epidemije. • Na to opućuje gradnja crkve i posvećenje Sv.Roku u Draškovcu,koji je svetac bio začetnik kuge.

16. Vrlo je dragocjen podatak –popisa rogate stoke – u gradu Čakovcu od 1905.godine : • - rasplodnih bikova - 10 komada • - mladih bikova - 85 komada • - krava - 564 komada • - junica - 161 komada • - volova - 12 komada • - junca -2 komada • UKUPNO : - 834 KOMADA

17. Popis iz 1905.godine nastao je u vrijeme kad je Čakovec imao toliko stanovnika koliko danas ima Belica. • Glavni import uvezenih goveda išao je preko imanja,ali su ljudi kupovali bolju stoku u Štajerskoj i pješice je tjerali kući. • Odprilike kada kotarska komisija u Čakovcu – kako kaze Zriny – forsira simentalca uvozom bikova , u Hrvatskoj niču zadruge za uzgoj simentalca : Žabno , Velika Gorica i druge. • Ta akcija u Hrvatskoj i ista takva u Međimurju ,nemaju nikakve međusobne veze,ali one ipak idu paralelno. • Znači,Međimurje u tom pogledu nije zaostalo. • Simentalac je toliko atraktivna pasmina,da ju prihvaća čovjek iz Orehovice,kao i onaj iz Žabna,makar iz različitih pravaca. • Nakon 1918.godine te se akcije naravno ujedinjuju tako da 1934.godine imamo prve zadruge za uzgoj simentalskog goveda u Prelogu,M.Subotici i Orehovici. • Od tog vremena postoje pisani podaci o izgledu i proizvodnji našeg međimurskog goveda,koje se postepeno pretapa u simentalca. • Kao jedan od najvažnijih podataka o izgledu goveda uzima se visina grebena , jer je tom visinom određen i okvir životinje i prema tome osnovni podatak tipa.

18. Tako je ispitano 720 komada krava starijih od 4 godine , a odnosi se na 1937. godinu i prosječne visine grebena iznose prema udrugama : • - Mala Subotica 131,6 cm • - Orehovica 129,0 cm • - Prelog 137,7 cm • UKUPNO : 132,4 cm • Iz ovog vidimo , da jenajviši simentalac bio u Prelogu , jer je tamo selekcijski rad bio najintenzivniji , a on je išao u tom pravcu , da postigne čim veću visinu. • Iz vremena iz 1937.godine imamo jedan podatak iz Štrigove na 72 plotkinje koje pokazuju visinu grebena do 132,7 cm. • Ovo se može tumačiti time što je Štrigova bila pod utjecajem selekcije iz Slovenije gdje se forsirao niži tip goveda nego iz Podravine i Žabna. • Podaci o muznosti govore 1937.godine o godišnjoj laktaciji oko 2000 litara mlijeka bez podataka o masnoći , a 1945.godine ona se kretala u prosjeku oko 2800 litara s prosječnom masnoćom od 3,5 %. • Dakako , to je podatak samo o kravama pod kontrolom.

19. Međimursko govedo , koje je prešlo na štalsko držanje negdje početkom devetnaestog stoljeća , bilo je negdje u isto vrijeme meliorirano kao autohtona buša , sa pomursko – mariadvorskim govedom iz Štajerske ,ali o čemu nema pravila podataka. • Akcija uvođenja simentalca u Međimurje počela je prvih 2 godine dvadesetog stoljeća istovremeno , ali odvojeno od iste akcije u Hrvatskoj – također iz pravca Štajerske. • Poslije prvog svjetskog rata formiraju se 3 stočarske udruge u Međimurju , preko kojih se vrši pretapanje domaćeg goveda u simentalsko iz već renomiranih centara u Hrvatskoj , a posebno iz Međimurja. • Nakon drugog svjetskog rata taj utjecaj simentalca na domaće govedo naročito je intenzivan uvođenjem umjetnog osjemenjivanja.