831 likes | 1.9k Views
Gospodarenje otpadom. Medicinski otpad. Podjela otpada. Podjela prema mjestu nastanka Komunalni i industrijski otpad Podjela po svojstvima Inertni i opasni otpad Podjela po fizikalnim svojstvima Kruti i tekući otpad. Podjela prema mjestu nastanka. Komunalni otpad Kućanstvo
E N D
Gospodarenje otpadom Medicinski otpad
Podjela otpada • Podjela prema mjestu nastanka • Komunalni i industrijski otpad • Podjela po svojstvima • Inertni i opasni otpad • Podjela po fizikalnim svojstvima • Kruti i tekući otpad
Podjela prema mjestu nastanka • Komunalni otpad • Kućanstvo • Čišćenje javnih površina • Otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu i uslužnim djelatnostima (npr. bolnicama) • Tehnološki otpad • Nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu - razlikuje se od komunalnog otpada
Podjela po svojstvima • Opasni otpad • Karakteristike: eksplozivnost, reaktivnost, nagrizanje, podražljivost, štetnost, toksičnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, otpuštanje otrovnih plinova ukoliko se biološki ili kemijski razgradi • Komunalni ili tehnološki otpad svrstavaju se u opasni ako ima jedno ili više gore navedenih svojstava • Inertni otpad • Biološki i kemijski teško razgradiv • Može ga se odložiti (iako to nije najisplativije rješenje)
Podjela po fizikalnim svojstvima • Tekući otpad • Otpadne vode, otapala • Kruti otpad
Medicinski otpad • Sav otpad proizveden tijekom pružanja zdravstvene zaštite • Postupci u humanoj medicini tijekom kojih se stvara otpad: • Dijagnostika • Liječenje • Prevencija bolesti • Rehabilitacija • Znanstveno-istraživački rad
Inertni otpad (75 – 90%) Komunalni otpad Kuhinje, praonice, administracija Opasni otpad (10 – 25%) Infektivni otpad Patološki otpad Oštri predmeti Farmaceutski otpad Kemijski otpad Genotoksični otpad Otpad koji sadrži teške metale Posude pod tlakom Radioaktivni otpad Medicinski otpad
Infektivni otpad • Farmaceuti, anesteziolozi i pomoćnici mogu biti izloženi riziku od respiratornih bolesti prilikom izlaganja plinovima, aerosolima i otopinama • Opća populacija - vrlo rijetko izložena! • Virus hepatitisa B i C može relativno dugo preživjeti u okolišu • HIV – vrlo osjetljiv, ne preživljava dugo u okolišu • Bakterije – neke osjetljive a neke ne • Vektori za prijenos bolesti (glodavci)!
Patološki i oštri predmeti • Patološki otpad • Može i ne mora biti infektivan • Oštri predmeti • Zaraza HIV-om, hepatitisom i ostalime
Kemijski otpad i teški metali • Kemijski otpad • Opasan pri profesionalnoj izloženosti • Ukoliko se izlijeva u kanalizaciju opasan i za opću populaciju i okoliš pogotovo • Teški metali • Profesionalna izloženost upitna, izlijevanje u kanalizaciju problem za okoliš • Posude pod tlakom • Eksplozije
Farmaceutski otpad • Farmaceutski otpad • Lijekovi kojima je istekao rok trajanja (često iz donacija) • U Hrvatskoj oko 2 500 t farmaceutskog otpada od čega je bilo potrebno specijalno zbrinuti oko 50% • Riješeno u PUTU • Zatvaranje PUTA – vrlo vrlo loša i stručno neutemeljena odluka!
Genotoksični otpad • Studija u Finskoj utvrdila je povezanost između profesionalne izloženosti takvim tvarima i pobačaja • Druge studije tvrde da to nije slučaj • Ne postoji niti jedno izvješće koje bi utvrdilo zdravstvene posljedice pri nepravilnom rukovanju takvim otpadom • Hrvatska ga je uvrstila u opasan otpad međutim WHO nije
Veći izvori medicinskog otpada: Bolnice Klinike Laboratoriji Istraživački centri Transfuziologije Stacionari Mrtvačnice Obdukcijski centri Manji izvori medicinskog otpada Ambulante Kućna njega Domovi za nepokretne Psihijatrijske ambulante Izvori medicinskog otpada
Bolnice i klinički centri Oko 10000 t godišnje Od toga oko 86% inertni medicinski otpad) i 14% opasni Opasni otpad Oko 80% otpada na infektivni otpad Ambulante i ostalo Slična količina Udio opasnog otpada malo manji Količine proizvedenog otpada po ustanovama
Rizici za ljudsko zdravlje • AIDS • Hepatitis B i C • Infekcije probavnog trakta • Infekcije dišnih putova • Infekcije krvotoka • Kožne infekcije • Genetska oštećenja (radioaktivne supstancije) • Otrovanja
Infekcije • Probavni sustav – enterobakterije, salmonela, šigela, helminti • Dišni sustav – tuberkuloza, streptokokna pneumonija, virus ospica • Kožne infekcije – streptokoki • Genitalne infekcije – najserija gonoreje • Razni sekreti, gnoj, krv, genitalne izlučevine, itd.
Primjer iz prakse • SAD • 1994 –39 slučajeva zaraze HIV-om • 32 slučajeva zaraze iglom • Medicinske sestre, liječnici i laboratorijski tehničari • Francuska • 1992 – 8 slučajeva zaraze HIV-om, sakupljači otpada
Količine proizvedenog medicinskog otpada • USA : 7 – 10 kg/krevet/dan • Južna Amerika: 3 kg/krevet/dan • Zapadna Europa: 3 – 6 kg/krevet/dan • Istočna Europa: 1.4 – 2 kg/krevet/dan • Hrvatska (opasni otpad) • 20 000 – 25 000 opasnog medicinskog otpada dnevno • Zagreb: 100 kg patološkog i 3 tone infektivnog otpada dnevno
Hrvatska – proizvodnja medicinskog otpada • Ukupno oko 211 000 kg/tjedno (211 tona) • Opasni otpad – 29 800 kg/tjedno • Inertni – 181 118 kg/tjedno
Zbrinjavanje medicinskog otpada u bolnicama • Tim stručnjaka koji se bavi tom problematikom • Dobra administracija i administracija posla • Pažljivo planiranje • Uređeni zakonski propisi • Adekvatno financiranje • Angažman podučenog osoblja
Odgovornost • Glavna i odgovorna osoba jest direktor bolnice • Voditelj projekta – osoba zadužena za zbrinjavanje otpada • Projektni tim • Ravnatelj • Voditelj projekta • Osoba nadležna za kontrolu infekcija • Financijski kontrolor • Osoba nadležna za zbrinjavanje farmaceutskih sredstava • Osoba nadležna za radijaciju
Ravnatelj i osoblje- dužnosti • Ravnatelj • Uspostava tima • Podjela odgovornosti • Novčana sredstva • Voditelj projekta i ostali • Postupci praćenja i kontrole • Osiguravanje poduke • Kontrola nastajanja, sakupljanja i zbrinjavanja • Troškovi
Plan uspostave sustava gospodarenja otpadom • Ocjena postojećeg stanja • Proizvedene količine (gdje nastaju), načini zbrinjavanja • Mogućnosti za smanjenje, ponovno iskorištavanje i recikliranje otpada • Program zbrinjavanja • Način praćenja nastanka • Procjena troškova • Program obrazovanja zdravstvenih djelatnika • Strategija implementacije
Otpad s manjih dislociranih izvora • Treba osigurati da se odvoji opasni medicinski otpad • Organizirati posebno prikupljanje • Npr. Ekooperativa, Indeko i ostali sakupljači • Obučiti osoblje za rukovanje opasnim medicinskim otpadom
Oporaba Recikliranje Obrada Kompostiranje Spaljivanje Odlaganje Gospodarenje komunalnim otpadom Smanjenje nastanka otpada
Dizajn proizvoda Bolje gospodarenje materijalima Omogućiti: Oporabu Recikliranje Smanjenje nastanka otpada Prevencija nastanka otpada: Smanjiti nastanak otpada, toksičnost, upotrebuenergije
Oporaba • Oporaba (engl. reuse) • Zabrana određene vrste amblaže (npr. limenki, PET ambalaže, itd.) • Poticati upotrebu staklene ambalaže • mogu se ponovo upotrijebiti!
Recikliranje • Sakupljanje otpada koji se koristi kao sirovina za izradu novih proizvoda • Reciklaža uključuje: • Sakupljanje otpada • Odvajanje različitih vrsta otpada • Procesiranje te stvaranje sirovina koje se prodaju proizvođačima • U SAD-u otprilike 22% komunalnog otpada se reciklira • Hrvatska oko 7 % (pretežito u Zagrebu)
Recikliranje • Papir • Ima nedostataka, svaki put je kvaliteta proizvedenog papira sve lošija • Plastika • PET, HDPE, LDPE, PVC, PS, PE • Različiti tipovi plastike ne smiju se miješati, važno je sortirati plastični otpad prije recikliranja • 1 boca PVC može uništiti 20 000 boca PET-a
Recikliranje plastike - oznake PET HDPE PVC LDPE PP PS OSTALO
Ostalo • Aluminij • Energetski vrlo isplativo reciklirati • Dobivanje aluminija iz rudače • Redukcija Al2O3 u Al – troše se enormne količine energije • Metali Cu, Fe, Zn
Obrada otpada • Mehanička obrada • Biološka obrada • Termička obrada
Mehanička obrada • Mehanička obrada otpada • isušivanje • prešanje • šrederi: usitnjavanje otpada i smanjenje volumena otpada • magnetski separatori: odvajanje metalnog od nemetalnog dijela
Biološka obrada • Kompostiranje (aerobno) • Kompost • Fermentacija (anaerobno) • Nastaje bioplin • 60% ogrjevne moći prirodnog plina • 55 – 70 vol. % metana • 44-27 vol. % ugljikova dioksida • manje od 1 vol. % vodika i do 3 vol. % sumporovodika
Kompostiranje Za proces kompostiranja bitni parametri su: temperatura, pH, omjer C:N (25), kisik
Termička obrada otpada • Skuplji način obrade komunalnog otpada • Prvi kontrolirani način spaljivanja komunalnog otpada u Nottinghamu u Engleskoj (1874) • Često se koristi za zbrinjavanje opasnog medicinskog otpada! • Tipovi termičke obrade otpada: • spaljivanje • piroliza
Termička obrada otpada • Problem s emisijom • Plinova koji nastaju u procesu sagorijevanja (SO2, NO2, CO2, čestice) • PCCDs/Fs • Emisija žive • Problem s njezinom kontrolom • U Hrvatskoj ne postoji spalionica koja se koristi za spaljivanje komunalnog otpada, PUTO, Koromačno – spaljivanje isključivo opasnog otpada!
Spaljivanje i piroliza • Oksidacija organske komponente otpada • Proizvodnja električne i toplinske energije • Piroliza (otplinjavanje/tinjanje) • Termička razgradnja organskog dijela otpada uz nepotpuni dotok zraka (smanjeni pretičak zraka) • Nastajanje pirolitičkog plina koji se spaljuje • Nastaju kruti ili tekući ostatci (katrani)
Odlaganje • NIMBY (Not in MY Back Yard), BANANA (Build Absolutely Nothing Anytime Near Anyone), NIMET (Not In My Elected Term) • Neizbježno (zasad)! Građanima to često nije jasno. • Opasno! • Nastaje deponijski plin • Procjedne otpadne vode • Odlagališta otpada • I, II i III kategorije • Opasni medicinski otpad bi se trebao odlagati na način da ga se stabilizira/prevede u inertni otpad te odlaže na odlagalištima I i II kategorije • Nikako na sanitarnim deponijama!
Odlagalište otpada mora imati: • Osigurano brtvljenje sa gornje i donje strane • Osiguran sustav otplinjavanja • Sustav za obradu otpadnih voda
Gospodarenje komunalnim medicinskim otpadom • Nastaje u kuhinjama, preoperativno, administracija • Trebalo bi ga zbrinjavati na način da se poštuje hijerarhija gospodarenja otpadom • Na primjer: • Administracija: nastaje velika količina papira (elektroničko urudžbiranje) • Upotrebljavati kada god je to moguće staklenu ambalažu • U kuhinjama nastaje velika količina plastičnog otpada i organskog otpada, trebalo bi ga reciklirati odnosno kompostirati a ne odložiti
Tehnologije zbrinjavanja opasnog medicinskog otpada - 1 • Dezinfekcijska sredstva • Odlaganje • Na deponije III kategorije, nikako na sanitarnu deponiju • Inkapsulacija • Zatvara se u plastične ili metalne posude • Dodaje se plastična pjena, bitumenizirani pjesak, cementna žbuka, glineni materijal • Inertizacija • Otpad se preša se te dodaje vapno ili cement • Tako obrađen može se odložiti na deponiju
Tehnologije zbrinjavanja opasnog medicinskog otpada - 2 • Nisko temperaturne tehnologije (95 – 180 C) • Parna i suha dezinfekcija (dezinfekcija parom ili vrućim zrakom) • Autoklavi i mikrovalni uređaji • Nema kemijskih reakcija u otpadu • Srednje temperaturne tehnologije (180 – 370 C) • Nisu još komercijalno primjenjiva • Obrada otpada pri visokim tlakovima i temperaturama • Zbivaju se kemijske reakcije • Visoko temperaturni procesi (540 – 8000 C) • Piroliza • Potpuna razgradnja materije
Infektivni otpad • Prije odlaganja otpad se može inkapsulirati (staviti u metalne i plastične kontejnere te se) • Ukoliko je otpad izrazito infektivan, prije odlaganja treba ga autoklavirati
Farmaceutski otpad • Male količine • Zbrinjavati zajedno s komunalnim otpadom • Inkapsulirati • Spaliti • Velike količine • Spaljivanje • Inkapsulacija • Ne preporuča se odlaganje na deponije