Percepcija i perceptivni deficiti

1. Percepcija i perceptivni deficiti Katedra za zdravstvenu psihologiju Kolegij: Neuroznanost Mirna Kostović Srzentić

2. ? Što su to kognitivne funkcije • Zadatak za studente: Pojmovi unaprijed

3. Lezack (1995) kognitivne funkcije dijeli u slijedeće skupine: • receptivne funkcije – sposobnost da se odabire, stječe, klasificira i integrira informacije • uključuju osjete i percepcije • pamćenje i učenje • mišljenje • ekspresivne funkcije – služe komunikaciji i djelovanju • govor i praksija

4. Cognitio - lat. = spoznaja • Kognicija ili spoznaja općenito odnosi na više procese - mišljenje, pamćenje, pažnja te složene perceptivne procese • Kognitivne funkcije obuhvaćaju niz različitih funkcija: • primitak • pohranu • upotrebu • razradu informacija i • komunikaciju

5. ? Vrste osjeta i percepcije • Vidna percepcija • Slušna percepcija • Taktilna percepcija • Percepcija mirisa • Percepcija okusa

6. Razlika osjet - percepcija • Osjeti nastaju fizikalno-kemijskim podraživanjem osjetnih receptora i prijenosom impulsa u SŽS – u primarna osjetna područja, gdje se odvija registriranje, analiza i kodiranje podražaja – detekcija prisutnosti podražaja • Percepcijaje djelatan proces kojim dajemo smisao i integriramo osjetno podraživanje; proces višeg reda, obuhvaća: • integraciju • prepoznavanje • interpretaciju

7. Neuropsihologijskim postupcima dijagnosticiramo perceptivne deficite koje nazivamoAgnozije = nemogućnost prepoznavanja određene vrste podražaja uz sačuvan osjet

8. Pet podtipova funkcionalnih zona korteksa prema Mesulamu (1998) • primarna osjetna i motorička područja • unimodalna asocijacijska područja • heteromodalna asocijacijska područja • paralimbička područja • limbička područja Specifična za modalitet Transmodalna

9. Agnozije = poremećaj strukturiranja osjetnih informacija i prepoznavanja uz sačuvanu mogućnost doživljavanja pojedinih osjeta, a nastaje kao posljedica oštećenja sekundarnih osjetnih mozgovnih područja - smetnje se ne mogu pripisati osjetnom, verbalnom ili intelektualnom poremećaju

10. Vidna percepcija

11. Poremećaji vezani uz primarna osjetna područja za vid • Kortikalna sljepoća – gubitak vida zbog bilateralnih lezija • Hemianopsija = ispadanje polovice vidnog polja - kod jednostranih oštećenja

13. Poremećaji vezani uz primarna osjetna područja za vid • Homonimna hemianopsija = ispadanje ili obje lijeve ili desne polovice vidnog polja • Kvadratna hemianopsija = ispad vidnog polja u pojedinim kvadratima

14. Lijeva homonimna hemianopsia Desna homonimna hemianopsia

16. Skotomi - ispadanje užih lokaliziranih dijelova vidnog polja, uslijed lezija koje uključuju dio vidnih projektivnih vlakana ili vidne m. kore

17. Poremećaji vezani uz sekundarna osjetna područja za vid

18. Dva glavna tijeka vidnih informacija Percepcija Gdje? prostorna obilježja informacije i akromatski vid M - sustav Dorzalni tijek  prepoznavanje lica i predmeta, opažanja boja i oblika P- sustav Ventralni tijek Percepcija Što?

19. Oštećenje V4 – (hemi)akromatopsija = gubitak percepcije boja • Oštećenja tjemenog područja (V5) - akinetopsiju = bolesnik ne može opaziti kretanje, iako su oštrina vida i percepcija boja često očuvani • V3 – konstrukcija oblika iz jednostavnih vidnih pokazatelja – dio i P i M-sustava

20. Vidna agnozija = specifična agnozija za vidne podražaje koja nastaje oštećenjem sekundarnih područja za vid = nemogućnost prepoznavanja predmeta i oblika na osnovi vidnih informacija Osoba može dobro vidjeti pojedine predmete, ali ih ne prepoznaje (ne može strukturirati u cjelinu) • razlikujemo aperceptivnu & asocijativnu vidnu agnoziju

21. Aperceptivna agnozija • vide, ali nejasno, pri čemu je oštećena percepcija oblika i strukture (npr. predmeti, slova) • oštećenje vidne percepcije • ne mogu prepoznati čak ni jednostavne crteže • ne mogu precrtati predmete ili upariti predmete koje im pokazuje ispitivač ili ne mogu imenovati predmete • moždani udar i anoksija, često difuzne, posteriorne lezije • ostali uzroci: tumor, krvarenje, demijelinizacija • češće oštećenje DH

22. Asocijativna (semantička) agnozija • ne mogu prepoznati predmet iako je vidna percepcija očuvana  oštećena asocijacija percepcije s prošlim iskustvom; podražaj (predmet, slika) percipiran s dovoljno detalja • ali ga mogu kopirati i imenovati na temelju opisa • ne mogu opisati funkciju predmeta ili ga gestama predstaviti zbog oštećenja semantičkog procesiranja • bilateralne lezije donjeg temporalno-okcipitalnog spoja i pripadajuće bijele tvari uslijed infarkta posteriorne cerebralne arterije • češće LH

23. utjecaj na aktivnosti dnevnog života… • Pacijenti s problemima prepoznavanja predmeta, najčešće u kombinaciji s ostalim perceptivnim problemima, mogu imati teškoće u raznim aktivnostima: • prepoznavanju osobnih stvari, biranja namirnica i u dućanu, odabiranja predmeta i oruđa za neki posao …

24. Ispitivanje • Važno razlikovati teškoće prepoznavanja i poremećaj imenovanja koji je dio afazije • prepoznavanje predmeta • ujednačavanje predmeta s uzorkom Pyramides and Palm Tree Test

25. Ispitivanje vidne agnozije • Važno razlikovati teškoće prepoznavanja i poremećaj imenovanja koji je dio afazije

26. Ispitivanje vidne agnozije • LOTCA • Identifikacija predmeta • Reprodukcija 2D modela • Visual Object and Space Perception Battery • Rivermead Perceptual Assessment Battery • Chessington Occupational Therapy Neurological Assessment Battery (COTNAB)

27. Simultanagnozija • Poteškoće u povezivanju dijelova u smislenu cjelinu • Bolesniku pokažemo sliku predmeta ali razrezanih dijelova i nepravilno raspoređenih – ne može ga prepoznati

28. Oštećenje u prepoznavanju boja • agnozija za boje ili akromatopsija = nesposobnost prepoznavanja boja u odsutnosti ikakvih oštećenja retine

29. Oštećenje u prepoznavanju boja • bolesnik ne može ispravno imenovati boje, upariti boje, pokazati boju koju je imenovao ispitivač te ne može razlikovati različite nijanse iste boje • u teškim slučajevima, kod bilateralnih posteriornih lezija, pacijenti vide okolinu kao crnu, bijelu ili sivu

30. Oštećenje u prepoznavanju boja • neki vidovi nerazlikovanja boja, pogotovo na plavom kraju spektra su česti nakon oštećenja mozga • u ovih pacijenata često je prisutna prozopagnozija i deficit u topografskoj orijentaciji

31. utjecaj na aktivnosti dnevnog života… • Pri slaganju odjeće takvi se pacijenti obično oslanjaju na taktilne znakove, a ne mogu upariti i uskladiti boje • Mogu imati problema s razlikovanjem hrane u posudama i odabiru namirnica u dućanu. Često shvate da su pogriješili na temelju okusa ili mirisa

32. Prepoznavanje lica i opažanje boja Fusiformni gyrus

33. Prozopagnozija = nesposobnost prepoznavanja i razlikovanja poznatih lica • Procesiranje lica odijeljeno od procesiranja predmeta • Lica - jedan od najvažnijih podražaja kod primata!

34. Prozopagnozija = obično prepoznaju lice kao lice, no ne mogu međusobno razlikovati poznata lica • u ekstremnim slučajevima, ne mogu prepoznati sami sebe • stečene i razvojne

36. Prozopagnozija • Istraživanja ukazuju da je ovaj poremećaj vezan uz ventralni tijek informacija • te na ulogu desne hemisfere u prepoznavanju lica, naročito fusiformnog gyrusa

37. Prozopagnozija • Postoje određene naznake da osobe s prozopagnozijom mogu nesvjesno prepoznati lica koja nisu u stanju percipriati svjesno (Pinel, 2002) • U praksi je važno razlikovati prozopagnoziju od smetnji pamćenja – ne mogu zapamtiti ime, ali nemaju prozopagnoziju

38. fMRI istraživanja • Neuroni inferotemporalnih areja za prepoznavanje lica  jače se aktiviraju licima nego bilo kojim drugim objektima • Nepoznata lica  unimodalne vidne asocijacijske areje • Prepoznavanje poznatih lica  transmodalne kortikalne areje (srednji sljepoočni gyrus)

39. amigdaloidne jezgre

40. Smetnje temeljne vidne percepcije • Grieve (2000) pod smetnje temeljne vidne percepcije ubraja smetnje u percepciji: • Boje • Konstantnosti oblika • Lika i pozadine • Sekvencioniranje

41. Konstantnost oblika • dozvoljava da prepoznamo predmete kad su prikazani u različitim uvjetima; isti oblik u različitoj veličini se prepoznaje kao isti • pacijenti imaju teškoće u prepoznavanju poznatih predmeta kad se pojavljuju u neobičnim kutovima gledišta ili bez pozadine • Na primjer, u oblačenju, odjeću neće prepoznati ako je okrenuta gore-dolje ili unutra prema van

42. Oštećena mogućnost prepoznavanja na temelju nepotpunih informacija • Ispitivanje dvosmislenim likovima pokazuje da pacijenti s jednostranim čeonim lezijama imaju teškoće • LOTCA – konstantnost objekta • VOSP • siluete

43. Smetnje u percepciji lika i pozadine • predmeti se ne mogu odvojiti od površine na kojoj leže i od ostalih predmeta koji ih preklapaju • pacijent može imati problema s pronalaženjem stvari, npr. sapuna u kupaonici, češlja u ladici. Kod oblačenja, teško razlikuju odjeću od pokrivača za krevet na kojem ona leži • česte kod fokalnih lezija, naročito tjemeno zatiljnih područja desno • VOSP - figure koje se preklapaju

44. Kad gledamo po sobi, svaki je predmet izoliran od svoje pozadine i od drugih predmeta oko njega  Isti predmet se prepoznaje neovisno o kutu iz kojeg ga gledamo i udaljenosti od nas  Pacijent ima smetnje u povezivanju predmeta s njegovom funkcijom  U socijalnim interakcijama teško prepoznaje poznata lica  Percepcija lika i pozadine Konstantnost objekta Semantička agnozija Prozopagnozija ? ?

45. Taktilni poremećaji Taktilna agnozija ili asterognozija = nesposobnost prepoznavanja predmeta dodirom bez vidnih informacijaunatoč normalnom osjetnom podraživanju

46. Unilateralni poremećaj – inferiorni parijetalni režanj • Osobe imaju problema kad moraju napraviti neku aktivnost bez da gledaju, npr. traženje novčića u džepu, povlačenje patenta i u poslovima koji zahtijevaju manipuliranje opremom i aparatima bez gledanja

47. Gerstmannov sindrom • združeno se javljaju • poremećaj orijentacije desno-lijevo • agnozija za prste • akalkulija • disgrafija • oštećenja tjemeno-zatiljnih područja lijevo

48. Poremećaji slušne percepcije

49. Auditivne (slušne) agnozije • Sekundarna slušna područja - vanjska strana sljepoočnog režnja • Oštećenja u ovom području uzrokuju slušne agnozije = nesposobnost prepoznavanja poznatih zvukova i glasova uz sačuvan sluh (audiometrijski nalaz ne pokazuje nikakve smetnje)

50. agnozija za negovorne zvukove – vrlo rijedak poremećaj • Desne temporalne ili parijetalne lezije ili bilateralne lezije slušnog asocijacijskog korteksa • slušna verbalna agnozija ili čista gluhoća za riječi – nesposobnost razumijevanja i razlikovanja govora iako bolesnici mogu čitati, pisati i govoriti, a negovorni zvukovi se dobro prepoznaju • kod bilateralnih lezija, kortikalno-subkortikalnih, pa se smatra da je prekinuta veza između Wernickeovog i primarnog slušnog korteksa • miješana agnozija - za govor i zvukove