200 likes | 1.08k Views
Socijalna percepcija. Kako doživljavamo druge ljude. Socijalna percepcija. Socijalna percepcija je disciplina koja proučava na koji način stvaramo dojmove i donosimo zaključke o drugim ljudima . Područja socijalne percepcije. Neverbalno ponašanje Stvaranje dojmova
E N D
Socijalna percepcija Kako doživljavamo druge ljude
Socijalna percepcija • Socijalna percepcijaje disciplina koja proučavana koji način stvaramo dojmove i donosimo zaključke o drugim ljudima.
Područja socijalne percepcije • Neverbalno ponašanje • Stvaranje dojmova • Implicitne teorije ličnosti • Atribucije
Područja socijalne percepcije • Neverbalno ponašanje
Područja socijalne percepcije • Stvaranje dojmova o drugim ljudima
Stvaranje dojmova • Za stvaranje dojmova o drugim ljudima važan je redoslijed kojim smo dobili informacije o njima, što se najčešće očituje kroz efekt primarnosti (Asch, 1946) – pojavu da prve informacije više utječu na dojam koji stvorimo • hipoteza o asimilaciji – značenje svake nove informacije mijenja se pod utjecajem prethodnih informacija • Luchins (1957) – kada informacije prikazuju osobu u različitom svjetlu, prve informacije se tumače kao trajne osobine, a kasnije oprečne informacije kao odraz trenutnih stanja • Anderson – hipoteza o uprosječivanju: kasnije informacije jednostavno manje pridonose ukupnom prosjeku 1) na prve informacije obraća se više pažnje 2) kasnije informacije smatraju se manje važnima
Stvaranje dojmova • Efekt primarnosti gubi se pod određenim uvjetima: 1. kad opažače upozorimo da uzmu u obzir sve informacije (Anderson & Hubert, 1963) 2. kad se opažače uputi da formiraju novi dojam nakon svake nove informacije (Stewart, 1965) 3. s povećanjem vremenskog razmaka između davanja informacija i izražavanja dojma • u ovom posljednjem slučaju dolazi do efekta recentnosti, tj. zadnje informacije više utječu na dojam o osobi
Stvaranje dojmova • Kako nismo savršeni obrađivači informacija, prilikom stvaranja dojmova o drugim ljudima često činimo pogreške. Pogreška prvog dojma– sklonost da prosuđujemo ljude pod utjecajem dojma kojeg smo stvorili kad smo ih prvi put vidjeli Halo-efekt – općeniti povoljan ili nepovoljan dojam o pojedincu utječe na sve druge prosudbe o njemu
Stvaranje dojmova • Svaki čovjek ima svoj jedinstveni način doživljavanja drugih ljudi, svoje mjerilo ili osobnu jednadžbu. • Dojmovi jednog promatrača o različitim ljudima često su sličniji nego dojmovi različitih promatrača o istoj ciljnoj osobi.
Stvaranje dojmova • Postoje i privremene odrednice dojmova koje stvaramo, među kojima je vrlo važno naše raspoloženje u tom trenutku ili prethodna kognitivna udešenost.
Stvaranje dojmova • Ni sam sadržaj informacija nije jednako važan - neke informacije smatramo središnjima, a neke perifernima za stvaranje dojma o osobi. • topla osoba/ hladna osoba - Asch (1946); Kelley (1950) • Schneider (1978) – bilo koja crta ličnosti može biti centralna ako je ona asocijativno povezana s dimenzijom o kojoj se formira dojam
Stvaranje dojmova Kako se organiziraju asocijacije kad je u pitanju socijalna percepcija? • Rosenberg & Nelson (1968) • tražili od velikog broja sudionika da procijene niz različitih osoba koje poznaju • FA ukazala na dvije temeljne dimenzije: • socijalno +/- • intelektualno +/-
Područja socijalne percepcije • Implicitne teorije ličnosti: popunjavanje praznina
Implicitne teorije ličnosti • Implicitna teorija ličnosti je vrsta shemekoju ljudi koriste kako bi grupirali različite osobine ličnosti. • Svatko od nas ima svoje implicitne teorije ličnosti – uvjerenja o tome koje osobine su međusobno povezane, a koje nikako ne mogu biti prisutne kod iste osobe. • Korištenje ovih teorija pomaže nam da brzo stvorimo detaljne dojmove o drugim ljudima na osnovi samo nekoliko informacija koje imamo o njima – praznine popunimo osobinama koje smatramo da su povezane s ovima o kojima smo primili informaciju.
Implicitne teorije ličnosti • Uloga kulture u implicitnim teorijama ličnosti Hoffman i suradnici (1986) otkrili su da kulturalne implicitne teorije ličnostiutječu na to kakve dojmove ljudi stvaraju o drugima.
Samoispunjavajuće proročanstvo • Ljudi kao svakodnevni teoretičari: sheme i njihov utjecaj Samoispunjavajuće proročanstvo: slučaj kada ljudi (1) imaju očekivanje o tome kakva je druga osoba, što (2) utječe na njihovo ponašanje prema toj osobi, što (3) izaziva da se ta osoba ponaša u skladu s početnim očekivanjima, čineći tako da se ta očekivanja pokažu istinitima.
Samoispunjavajuće proročanstvo Rosenthal & Jacobson (1968)