1 / 60

Repetitorij 2

Repetitorij 2. Uredila: Vera Rede. Korozijski postojani čelici. Na brzinu i vrstu mehanizama korozijskih procesa utječu:. unutrašnji faktori:. – sastav čelika i ujednačenost sastava po presjeku, – čistoća i udjel uključaka u čeliku, – mikrostruktura – stanje i strukturna anizotropija,

vic
Download Presentation

Repetitorij 2

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Repetitorij 2 Uredila: Vera Rede

  2. Korozijski postojani čelici Na brzinu i vrstu mehanizama korozijskih procesa utječu: unutrašnji faktori: – sastav čelika i ujednačenost sastava po presjeku, – čistoća i udjel uključaka u čeliku, – mikrostruktura – stanje i strukturna anizotropija, – raspodjela naprezanja. vanjski faktori: – vrsta medija i njegov sastav, – promjena sastava u radnim uvjetima, – temperatura okolnog medija, – tlak okolnog medija, – brzina strujanja medija, – mehanička i tribološka naprezanja, – djelovanja elektromagnetskog polja i radioaktivnog zračenja i sl.

  3. Korozijski postojani čelici Uvjeti korozijske postojanosti čelika • barem 12 %Cr i to u čvrstoj otopini • homogena monofazna mikrostruktura Na intenzivnost pasivacije čelika utječu maseni udjelii drugih legirnih elemenata – Ni, Mo, W, Ti i Al, koji moraju biti otopljeni u kristalu mješancu željeza. Maseni udio ugljika također djeluje na korozijsku postojanost.

  4. Korozijski postojani čelici LEGIRNI ELEMENTI - maseni udio željeza je između 50 i 88 % • - najvažniji legirni element za sve nehrđajuće čelike je krom • za austenitne i dupleks čelike jednako važan je i nikal • svi nehrđajući čelici također sadrže Mn i Si • ostali legirni elementi koji se po potrebi dodaju su: • Mo, Ni, Ti, Al, Cu, W, V, N i dr. poboljšavaju obradljivost, korozijsku postojanost ili neko mehaničko svojstvo i utječu na mikrostrukturnu ravnotežu. Legirni elementi karbidotvorci: Cr, Mo, Nb, Ti, W, Ta i V Legirni elementi u precipitatima: Al, Ti, Cu i Mo Legirni elementiaustenotvorci:Ni, Mn, N, Cu, Co Legirni elementi feritotvorci: Cr, Mo, Nb, Ti, V, Si, Al Intersticijski elementi: C i N

  5. Korozijski postojani čelici Prema mikrostrukturi nehrđajući čelici se dijele na: - austenitne (fcc) - feritne (bcc) - martenzitne (bct) - dupleks (fcc+bcc) - precipitacijski očvrsnute - PH Crekv=%Cr+2(%Si)+1,5(%Mo)+5(%V)+5,5(%Al)+1,75(%Nb)+1,5(%Ti)+0,75(%W) Niekv = %Ni +%Co +30(%C) +25(%N) +0,5(%Mn) +0,3(%Cu)

  6. Korozijski postojani čelici SUSTAV ŽELJEZO-KROM Utjecaj ugljika na širenje austenitnog područja u sustavu Fe-Cr Ravnotežni fazni dijagram sustava Fe-Cr

  7. Korozijski postojani čelici Pojavni oblici korozije

  8. Korozijski postojani čelici Opća (jednolična) korozija

  9. Korozijski postojani čelici Točkasta – jamičasta ("pitting") korozija DS = %Cr + 3,3·(%Mo) + 30·(%N) Prema iskustvu, umjerenu otpornost na jamičastu koroziju čelik ima uz DS preko 25, a veliku uz DS > 35. Točkasta korozija nastupa ponajprije u otopinama halogenida (Cl-1, Br-1, I-1 ioni) i često zajedno s napetosnom korozijom. Otpornost čelika povisuje se legiranjem s Mo i uz povišen %Cr (oko 30 %) kod feritnih čelika, povišenjem pH-vrijednosti na 10 i sniženjem temperature medija.

  10. Korozijski postojani čelici Interkristalna korozija • Duljim zadržavanjem između 425 i 870°C formiraju se po granicama zrna karbidi tipa M23C6. Količina karbida ovisi o temperaturi i vremenu. • Formiranje karbida smanjuje sadržaj kroma u području oko granice zrna. Ako udio Cr padne ispod 12% može doći do interkristalne korozije. - Ovom tipu korozije su podložni i austenitni Cr‑Ni čelici i feritni Cr-čelici, koje inače smatramo potpuno korozijski postojanim. Martenzitni čelici nisu podložni ovom tipu korozije.

  11. Korozijski postojani čelici Napetosna korozija Nastupa kada je dio istovremeno izložen djelovanju agresivnog medija i vlačnog naprezanja. Ovaj tip korozije nastupit će najčešće na hladno deformiranim lokalitetima (npr. hladno deformirana koljena cjevovoda), ili u okolini zavarenih mjesta gdje su povećana zaostala naprezanja. Pukotine napreduju okomito na smjer vlačnog opterećenja, a šire se intrakristalno ili transkristalno, a ne po granicama zrna.

  12. Korozijski postojani čelici Pukotina izazvana napetosnom korozijom u mediju s kloridnim ionima (SCC)u čeliku 316 Jedna od najopasnijih vrsta napetosne korozije je sulfidna (SSC – Sulphide Stress Cracking) koja može nastupiti ako je vlačno napregnut dio u dodiru sa sumporovodikom (H2S). Čelici su to osjetljiviji na SSC što im je više čvrstoća (tvrdoća). Prihvatljive su vrijednosti Rp0,2 < 660 N/mm2, odnosno tvrdoće HRC < 22. Na povećanje otpornosti na SSC legiranje čelika ne djeluje. Austenitni Cr-Ni čelici pokazuju dobru otpornost na SSC. Žarenje za smanjenje zaostalih naprezanja na 850 do 900 °C smanjuje predispoziciju za pojavu napetosne korozije.

  13. Korozijski postojani čelici Korozija u rasporu Nastaje ako spoj dva dijela ima zračnost dovoljno veliku da u nju uđe elektrolit, ali istovremeno premalu da dođe do obnavljanja dotoka elektrolita i kisika. To su npr.: nedovoljno pritegnuta matica na vijku, spoj zakovice i lima, preklop dva lima, nakupine metalnih i nemetalnih spojeva (oksida) i slično. Ovaj oblik korozije je intenzivniji u kloridnim otopinama (morska voda).

  14. Korozijski postojani čelici FERITNI ČELICI • osnovni legirni element: Cr (12 ...30%) • ostali legirni lementi: Mo, Si, Al, Ti, N,Nb, S, Se • sadržaj C: (0,01 ...0,2 %) • omjer Cr/C treba biti što veći Rm= 415-585 N/mm2 Re= 240-380 N/mm2 ε = 20-30 %

  15. Korozijski postojani čelici FERITNI ČELICI

  16. Korozijski postojani čelici • relativno su mekani, • magnetični su, • slabo su oblikovljivi deformiranjem, • bolje obradljivi odvajanjem čestica od austenitnih čelika, • relativno slabo zavarljivi zbog sklonosti pogrubljenju zrna grijanjem iznad 900 °C, • postojani su prema oksidirajućim kiselinama (HNO3) i neosjetljivi na plinove koji sadrže sumpor, za razliku od Cr‑Ni austenitnih čelika, • nisu osjetljivi na pojavu napetosne korozije čak i u kloridnim otopinama, • umjereno su postojani na pojavu rupičastu koroziju ako sadrže Mo, • nisu otporni na rastaljene metale – Al, Sb i Pb, soli i reducirajuće medije, • niže su cijene od ostalih nehrđajućih čelika, • ne mogu se očvrsnuti toplinskom obradom • skloni su lomljivosti pri niskim temperaturama. • - ne primjenjuju se iznad 400 °C • senzibilizacija nastupa na temperaturi višoj od 925°C • od 650 do 815°C izlučuju se intermetalne faze -σ i χ • α’ faza izlučuje se između 400 i 550°C → “krhkost 475°C”

  17. Korozijski postojani čelici Superferitni čelici (ELA – Extra Low Additions) MARTENZITNO-FERITNI ČELICI • - sadrže do 0,20 %C i 13...17 %Cr • - optimalna svojstva postižu u kaljenom i visokopopuštenom stanju • - njihova je čvrstoća, tvrdoća i otpornost na trošenje viša od feritnih čelika • korozijska postojanost im je lošija • postojani su na djelovanje vode, vodene pare i vlažnog zraka X10Cr13 (Č4170), X15Cr13 (Č4171), X7CrAl13, X12CrS13, X15CrMo13 Primjena: pribor za jelo, dijelovi vodnih turbina, kirurški instrumente, strojni dijelove u proizvodnji nitratne (dušične) kiseline itd.

  18. Korozijski postojani čelici Mikrostruktura: martenzit ili martenzit+karbidi MARTENZITNI ČELICI • osnovni legirni element: Cr (12 ...18 %) • sadržaj C: do 1,2 % (Cr i C imaju najveći utjecaj na svojstva) • ostali legirni elementi: Ni, Nb,Si, W, V,Se, S, N, Cu, Mn U odnosu na feritne i austenitne čelike imaju višu tvrdoću i čvrstoću te otpornost na trošenje.

  19. Korozijski postojani čelici AUSTENITNI ČELICI - visokolegirani čelici s Cr i Ni (Mn) koji proširuju austenitno područje sve do normalnih temperatura ≤ 2% • osnovni legirni elementi: Cr (16 ... 26%), Ni (8 ... 35%), iMn • dodatni legirni elementi: Mo, N,Al, Cu, Ti,Nb, Ta,Se, S • poboljšavaju otpornost na neku specifičnu koroziju • poboljšavaju mehanička svojstva (N) • poboljšavaju obradivost (Se,S) • - %C treba biti što niži (≤ 0,02%) 4…15,5% + N do 0,4% Može se smanjiti Ni ≤ 7% Mikrostruktura: austenit austenit + delta ferit

  20. Korozijski postojani čelici austenit austenit+delta ferit AUSTENITNI NEHRĐAJUĆI ČELICI ≤ 2% • osnovni legirni elementi: Cr (16 ... 26%), Ni (8 ... 20%), iMn • dodatni legirni elementi: Mo, N,Al, Cu, Ti,Nb, Ta,Se, S • poboljšavaju otpornost na neku specifičnu koroziju • poboljšavaju mehanička svojstva (N) • poboljšavaju obradivost (Se,S) • - %C treba biti što niži (0,03 … 0,08%) 4…15,5% + N do 0,4% Može se smanjiti Ni ≤ 7% Mikrostruktura:

  21. Korozijski postojani čelici Svojstva austenitnih čelika: Tvrdoća: do 100 HRB Rm: 520-760 N/mm2 (>1200 N/mm2 - hladno vučena žica) Rp0,2: 205-275 N/mm2 (Rp0,2: 345-480 N/mm2) A = 40-60 % Za čelike s povećanim udjelom Mn i N • Neke karakteristike austenitnih čelika • - nisu magnetični • dobro oblikovljivi u hladnom stanju • mogu očvrsnuti samo hladnom deformacijom • vrlo dobra žilavost na vrlo niskim temperaturama • visoka otpornost na puzanje na visokim temperaturama • osjetljivi su na senzibilizaciju, skloni precipitaciji intermetalnih faza između 540 i 900°C, osjetljivi na formiranje martenzita, • mogu sadržavati δ-ferit što smanjuje otpornost na rupičastu i koroziju u procjepu, smanjuje istezljivost i žilavost, otežava toplu preradu, povećava opasnost od nastanka sigma faze na povišenoj temperaturi, pogoduje senzibilizaciji ako je “umrežen”.

  22. Korozijski postojani čelici DUPLEKS ČELICI • struktura sastavljena od ferita (bcc) i austenita (fcc) • omjer faza ovisi o sastavu i toplinskoj obradi – većinom 50:50 • osnovni legirni elementi: Cr i Ni ; ostali: N, Mo, Cu, Si, W • otpornost na koroziju je slična otpornosti austenitnih čelika • Rmi Rp0,2viša nego kod austenitnih čelika • žilavost je između feritnih i austenitnih Tvrdoća: 250 do 350 HV Rm: 700-1100 N/mm2 Rp0,2: 500-800 N/mm2 URL, KV: <170 J

  23. Korozijski postojani čelici PRECIPITACIJSKI OČVRSNUTI ČELICI • Osnovni legirni elementi: Cr, Ni • Dodatni legirni elementi: Cu, Al, Ti, Nb, Mo i N Osnovne karakteristike: Visoka vlačna čvrstoća (860 do 1520 N/mm2) Visoka granica razvlačenja (515 do 1415 N/mm2) - postiže se precipitacijskim očvrsnućem tj. izlučivanjem sitnih, tvrdih čestica (precipitata) u matrici. Precipitati: intermetalni spojevi - nitridi, Lavesova faza (Fe, Nb i Mo), bakrom bogate faze, i sl. Matrica: austenitna ili martenzitna

  24. Korozijski postojani čelici Podjela korozijski postojanih PH čelika: Ms << To ... nema transformacije A → M - austenitni - martenzitni - semiaustenitni Ms i Mf > To ... potpuna transformacija A → M Ms < To

  25. Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama Radne temperature od 180...450 °C za čelik su povišene, a one iznad 450 °C visoke Zadovoljavajuća mehanička svojstva kod metalnih materijala postižu se do temperatura od 2/3Tt termoenergetska postrojenja – generatori pare (parni kotlovi), plinske i parne turbine, kemijska i procesna postrojenja, metalurški pogoni, motori s unutarnjim izgaranjem, rakete i svemirski brodovi i sl. Većina tih uređaja i postrojenja mora raditi i nekoliko godina bez prekida, a ukupni radni vijek za ugrađene materijale iznosi i preko 20 godina. • Tipične pojave vezane uz mehanička svojstva pri povišenim i visokim temperaturama: • Sniženje granice razvlačenja, vlačne čvrstoće i modula elastičnosti te • povišenje istezljivosti, suženja poprečnog presjeka i žilavosti • Pojava puzanja • Sniženje dinamičke izdržljivosti

  26. Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama Promjena mehaničkih svojstava s povišenjem temperature Pojava puzanja pri visokim temperaturama Promjena savojne dinamičke izdržljivosti austenitnog čelika X10NiCrWTi36-15 povišenjem temperature

  27. Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama Za mehanički opterećene dijelove konstrukcija izvrgnutih povišenim temperaturama bitna su sljedeća mehanička svojstva: Rp0,2/ - vrijednost konvencionalne granice razvlačenja pri radnoj temperaturi; Rm/–vrijednost vlačne čvrstoće pri radnoj temperaturi; E–vrijednost modula elastičnosti pri radnoj temperaturi; A–vrijednost istezljivosti pri radnoj temperaturi; Rp1/t/–vrijednost granice puzanja pri nekoj temperaturi za definirano vrijeme ispitivanja 1 000, 10 000, 100 000 sati. RDVM/– granica puzanja po DVM pri definiranoj temperaturi; Rm/t/– vrijednost statičke izdržljivosti pri definiranoj temperaturi za određeno vrijeme djelovanja opterećenja – 10 000, 100 000 ili 200 000 sati. To je ono naprezanje koje nakon definiranog vremena djelovanja na nekoj temperaturi izaziva lom.

  28. Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama Ovisnost karakteristika mehaničke otpornosti o temperaturi za dvije vrste čelika Do radnih temperatura iznad kojih počinje puzanje, dijelovi se proračunavaju prema vrijednostima mehaničkih svojstava dobivenim statičkim vlačnim kratkotrajnim opterećenjem. Iznad te granične temperature veličine za izbor materijala i proračun su granica puzanja i statička izdržljivost.

  29. Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama Smjernice za poboljšavanje mehaničke otpornosti pri povišenim temperaturama: • čelici trebaju po mogućnosti sadržavati u kristalu mješancu legirne elemente koji koče pokretljivost atoma – na primjer Mo i Co, • čelici se legiraju elementima (Cr, Mo, W, V, Ti) koji tvore teško topive stabilne spojeve – karbide, nitride i intermetalne faze koji u obliku sitno disperziranih čestica otežavaju gibanje dislokacija, • austenitna mikrostruktura s gusto složenom FCC rešetkom daje manju pokretljivost atoma nego feritna (BCC) pa je veći otpor sklizanju atoma i otežan proces difuzije • bainitna mikrostruktura daje optimalnu otpornost na puzanje pri temperaturama oko 500 °C • poželjno je da toplinski čvrsti čelici imaju grublje zrno jer je tada ukupna površina granica zrna manja, što znači i ukupno kraća mjesta niže čvrstoće

  30. Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama Čelici mehanički otporni pri povišenim temperaturama • ugljični (nelegirani) čelici, • niskolegirani čelici, • visokolegirani martenzitni čelici, • visokolegirani austenitni čelici. S obzirom na temperaturno područje primjene Ad 1 - Čelici za kotlovske limove: Kotlovski čelici isporučuju se u obliku toplovaljanih limova ili ploča, a primjenjuju se za izradu oplate parnih kotlova, a pri okolišnoj temperaturi i za cijevi te spremnike većih promjera. • dovoljna čvrstoća pri povišenim temperaturama radi djelovanja tlaka, • zadovoljavajuća duktilnost (žilavost) kako bi se plastičnom deformacijom razgradila lokalna koncentracija naprezanja ili iznenadna preopterećenja; • otpornost na starenje radi toga što čelik može biti hladno očvrsnut tijekom oblikovanja čelika, • mjerena postojanost prema vodi, vodenoj pari i lužinama kao i otpornost na interkristalnu koroziju, • vrlo dobra zavarljivost

  31. usporavaju puzanje, povećavaju prokaljivost i otpornost na popuštanje karbidi (Mo2C, Cr7C3) Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama Nelegirani čelici za kotlovske limove (izvod iz DIN-a 17175 - istezljivost A5 min = 9810/Rm, %, - udarni rad loma KU = 58 J nakon starenja pri 250 °C/1...2 sata. Ad 2 - Niskolegirani čelici s Mo ili Mo i Cr, a kod nekih vrsta i V : - maseni udio ugljika < 0,25 %C feritno-perlitna mikrostruktura ako su normalizirani, ili bainitna ako su poboljšani Mo sprječava pojavu krhkosti popuštanja i povisuje temperaturu rekristalizacije. Krom povisuje mehaničku otpornost, istezljivost i oksidacijsku postojanost. PRIMJENA: u termoenergetskim postrojenjima od 450 do 580 °C 15Mo3 13CrMo4-5 10CrMo9-10 22CrMo4-4 24CrMoV5-5

  32. Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama Ad 3 - Visokolegirani čelici – super 12 %Cr martenzitni čelici(do 600 °C) Mo (oko 1 %) i do 12 %Cr nisu podložni "krhkosti 475" • skupina je razvijena iz martenzitne vrste X20Cr13 • - sastav je modificiran kako bi se ostvarila veća mehanička otpornost pri Tpov uz istovremeno veliku postojanost na opću koroziju. martenzitna mikrostruktura + karbidi Mo, Cr, V + precipitati intermetalnih faza povećanje otpornosti na puzanje U čvrstoj otopini ima < 12 %Cr –> nisu potpuno korozijski postojani. Primjenjuju se za dugotrajni rad pri temperaturama od 550 do 600 °C za sljedeće dijelove: lopatice, rotore i kućišta parnih turbina, brodske propelere, cijevi pregrijača pare, dijelove otporne na djelovanje morske vode, komprimirani vodik i slabije organske kiseline, dijelove uređaja u industriji papira, umjetnih vlakana, celuloze, nafte i plina itd

  33. Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama Ad 4 - Austenitni Cr-Ni čelici od 600 do 750 °C Mehanička otpornost pri visokim temperaturama ostvarena je: - FCC rešetkom - legiranjem s Mo, W, V, Ti i Nb (karbidi, precipitati toplinski postojanih intermetalnih faza) - kombinacijom postupaka toplo/hladnog valjanja i dozrijevanja ("starenja") • - većina se austenitnih čelika primjenjuje u gašenom stanju, • neki nakon gašenja dozrijevaju pri temperaturama koje su više od radnih, • neki se toplo/hladno valjaju i stare, • neki su višestruko visokolegirani te dozrijevanjem vrlo jako očvršćavaju. Uz veliku otpornost na puzanje austenitni čelici imaju i vrlo dobru kemijsku postojanost, odnosno vatrootpornost.

  34. Legiranjem čelika s Cr, Si i Al, stvaraju se u površinskom sloju oksidi Cr2O3, Al2O3, SiO2 ili MoO2 Čelik postaje otporan ljuskanju ili vatrootporan kompaktni, štite čelik od stvaranja ogorine u obliku ljuski Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama Vatrootporni čelici Pri temperaturama višim od 550 °C dolazi kod čelika do kemijske (plinske) korozije izazvane intenzivnom oksidacijom. Na površini nelegiranih čelika stvaraju se slojevi oksida željeza FeO, Fe3O4 i Fe2O3 ovi slojevi se ljušte, stvaraju se novi oksidi Za potpunu vatrootpornost gubitak mase ne smije biti viši od 1 g/m2h (pri definiranoj temperaturi) ili najviše 2 g/m2h (pri 50 °C višoj temperaturi) uz 120 sati izloženosti struji plinova koji sadrže kisik. Svaka 24 sata ispitni uzorak se hladi i s njega skida ogorina

  35. Vatrootporni čelici su ili feritne ili austenitne strukture. imaju manju otpornost na puzanje, ali su zato otporniji na plinove koji sadrže sumpor otporni na puzanje i plinove s mnogo dušika Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama Od vatrootpornih čelika u praksi se često traži još i dovoljna mehanička otpornost tj. dovoljna granica razvlačenja pri povišenim temperaturama i dovoljna otpornost na puzanje izražena preko vrijednosti granice puzanja Rp1 za 1000 sati. • Primjeri primjene vatrootpornih čelika: • - dijelovi ložišta generatora pare koji su u dodiru s vatrom i vrućim plinovimacijevi, rešetke ložišta, pregrijači zraka, • - dijelovi metalurških peći – žarne komore, lonci za žarenje, • - rešetke i košare za šaržiranje dijelova u pećima za toplinsku obradu

  36. Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama Čelici za ventile motora U radu su izloženi: • - vrlo visokim temperaturama • (ispušni do 700 °C, a ponekad i preko 900 °C, a usisni do 500 °C) • promjenama temperatura (toplinski šokovi) • djelovanju agresivnih plinova • mehaničkom opterećenju Zato moraju imati: - dovoljnu čvrstoću i dinamičku izdržljivost pri povišenim temperaturama, - dobru otpornost na oksidaciju i koroziju, - malu toplinsku rastezljivost i veliku toplinsku vodljivost, - veliku otpornost na trošenje.

  37. Čelici za rad pri povišenim i visokim temperaturama - usisni ventili slabije opterećeni izrađuju se od čelika za poboljšavanje: C45, C60 i 60Si7 - za jače opterećene usisne ventile koriste se martenzitni Cr-Si nadeutektoidni čelici s <13 %Cr i 2...3 % Si koji se kale i visoko popuštaju. • Ispušni ventili izrađuju se od visokougljičnih visokolegiranih martenzitnih Cr-Si-Mo-W, Cr-Si-V čelika. • Za najjače napregnute ispušne ventile: • austenitni Cr-Ni-W ili austenitni Cr-Ni-Mn-N čelici s povišenim masenim udjelom ugljika koji očvršćuju precipitacijom krhke -faze Relativno mala otpornost na trošenje povisuje se navarivanjem rubova tanjura ventila tvrdim legurama Co-Cr-W (Stellit) ili Ni-Cr-Fe Visokolegirani čelici imaju malu toplinsku vodljivost pa se odvođenje topline rješava primjenom nelegiranih čelika za stablo ventila ili unutarnjim hlađenjem stabla

  38. Čelici za rad pri niskim temperaturama Sniženjem temperature padaju vrijednosti: duktilnosti – istezljivosti, kontrakcije presjeka, udarnog rada loma (žilavosti), toplinske rastezljivosti i toplinske vodljivosti, specifičnog toplinskog kapaciteta Rastu: tvrdoća, vlačna čvrstoća i granica razvlačenja te osjetljivost na urezno djelovanje Osnovni zahtjev u primjeni čelika pri niskim temperaturama je dovoljna žilavost, odnosno traži se neosjetljivost na krhki lom. Vrijednost udarnog rada loma pri radnoj temperaturi i visina prijelazne temperature gotovo su jedini kriteriji za izbor čelika "hladno žilav" čelik je onaj koji pri temperaturi od 40 °C postiže vrijednost udarnog rada loma (ISO-V ispitno tijelo) od 27 J ili ima prijelaznu temperaturu žilavosti nižu od 40 °C.

  39. Čelici za rad pri niskim temperaturama U primjeni razlikujemo tri osnovne skupine čelika: • niskolegirani (mikrolegirani) sitnozrnati čelici • u normaliziranom stanju primjenjuju sedo 50 °C • u poboljšanom stanju primjenjuju se do 80 °C • čelici legirani s Ni (1,5...9 %) za poboljšavanje • primjenjuju se u temperaturnom području od 85 do 200 °C • Cr‑Ni i Cr-Ni-N(Nb,Ti), Cr-Ni-Mo-N i Cr-Mn-Ni-N austenitni čelici • i blizu apsolutne nule imaju dovoljnu žilavost %C treba biti što manji jer se na taj način ostvaruje niža prijelazna temperatura Neki primjeri primjene: - spremnici tekućih plinova pod tlakom, - cjevovodi za tekuće plinove, - uređaji u tehnici hlađenja

  40. Visokočvrsti čelici Osim visoke granice razvlačenja i čvrstoće, od čelika se traži: • - dovoljna duktilnost i otpornost na krhki lom, niska prijelazna temperatura, • - dovoljna lomna žilavost,otpornost na umor i mala urezna osjetljivost, • - zadovoljavajuća korozijska postojanost, • - čvrstoća pri povišenim i visokim radnim temperaturama, • - laka obradljivost odvajanjem čestica, • zadovoljavajuća zavarljivost, • visoka čistoća čelika i niski udjeli neželjenih primjesa i uključaka, • homogena sitnozrnata mikrostruktura. • Ultračvrsti čelici mogu se svrstati u sljedeće skupine: • Niskolegirani niskopopušteni čelici; • Visokolegirani Cr-Mo-V visokopopušteni čelici; • Termomehanički obrađeni čelici; • Korozijski postojani precipitacijski očvrsnuti čelici; • Čelici "maraging"; • Hladnom deformacijom očvrsnuti nelegirani i niskolegirani čelici

  41. Visokočvrsti čelici Niskolegirani niskopopušteni čelici legirani su Si ili Ni te kombinacijama Cr-Mo-V pomiče područje niskotemperaturne krhkosti k višim temperaturama (> 400 °C) te omogućuje povišenje Rp0,2 srednjim popuštanjem (300 °C) Povoljna mehanička svojstva mogu se postići i izotermičkim poboljšavanjem pri 250...350 °C na bainitnu mikrostrukturu Vrijednosti granice razvlačenja i čvrstoće iznose i do 2000 N/mm2 Visokolegirani Cr-Mo-V visokopopušteni čelici (alatni čelici za topli rad) oko 0,4 %C; oko 1 %Si; oko 5 %Cr; 1,3...2 %Mo i 0,4...1,0 %V Najpoznatija vrsta je X37CrMoV5-1 (Č4751) Popuštanjem pri 500...550 C raspada se AZ i izlučuju KP - "sekundarna tvrdoća"). - vlačna čvrstoća do 2000 N/mm2 -

  42. Visokočvrsti čelici Termomehanički obrađeni čelici Kombinacijom postupaka oblikovanja deformiranjem i toplinskih obradi kaljenja i izotermičkog poboljšavanja postojećih sastava čelika, moguće je dobiti istovremeno visoku granicu razvlačenja i čvrstoću uz relativno dobru plastičnost (duktilnost), odnosno visoku sigurnost od krhkog loma Termomehaničkom obradom kaljivih čelika dolazi do očvrsnuća i to zbog: • povišenja gustoće dislokacija pri oblikovanju austenita i pri njegovoj pretvorbi u martenzit, • promjene sastava i morfologije martenzita, • stvaranja razgranate mreže granica podzrna u toplo deformiranom austenitu, • izlučivanja sitnih jednolično raspoređenih karbida tijekom popuštanja

  43. Visokočvrsti čelici "Ausforming" postupak predočen u TTT dijagramu • Danas se primjenjuju sljedeće termomehaničke ili mehanotermičke obrade: • "Ausforming" postupak; • TRIP postupak • "Perliforming"; • "Isoforming"; • "Marforming

  44. Visokočvrsti čelici Ms << To ... nema transformacije A → M - austenitni - martenzitni - semiaustenitni Ms i Mf > To ... potpuna transformacija A → M Ms < To Korozijski postojani precipitacijski očvrsnuti čelici Martenztni PH čelici 17-4PH 1.4542 X5CrNiCuNb16 4 (17Cr-4Ni-3Cu) H: ~1035°C / 0,5 ... 1h // voda, ulje, zrak D: 480 ... 620°C / 1 ... 4h // zrak Precipitirane čestice: čisti bakar ReH = 480 N/mm2 ReD≥ 1200N/mm2 RmD ≥ 1310 N/mm2

  45. Visokočvrsti čelici Čelici "maraging" Čelicimaraging su po sastavu niskougljični (< 0,03 %C), visokolegirani u ternarnom sustavu: Fe-Ni-Co ili podsustavima Fe-Ni-Cr i Fe-Co-Cr s dodacima Mo, Ti, Al i Co i eventualno B i Zr. Uobičajeno čelici maraging sadrže: oko 18 %Ni, 7...14 %Co, 3...6 %Mo, 0,15...2 %Ti, 0,05...0,2 %Al fino disperzirani intermetalni spojevi: Ni3Al i Ni3Ti, Ni3(Ti,Al), Ni3Mo Fe2Mo, (Fe,Co)2Mo (LAVES-ove faze). FeCr, Fe7Mo6 (σ-faze) i druge vrste. Opći dijagram postupka toplinske obrade čelika maraging

  46. Visokočvrsti čelici Hladnom deformacijom očvrsnuti nelegirani i niskolegirani čelici hladna deformacija povisuje granicu razvlačenja i čvrstoću zbog povišenja gustoće dislokacija, ali snizuje duktilnost i povisuje prijelaznu temperaturu U praksi se na taj način očršćuju tanke žice za transportnu užad i užad žičara, žice za opruge, tanki limovi i trake, betonski čelik i sl Postupak patentiranja uključuje žarenje žice u austenitnom području i izotermičko držanje pri 460...520C čime se postiže tankolistićava feritno-karbidna mikrostruktura (sorbit) koja ima vrlo dobru hladnu oblikovljivost. Daljnjim hladnim oblikovanjem s visokim stupnjevima deformacije ( = 98...99 %) postižu se najviše vrijednosti čvrstoće i tražene dimenzije. Optimalni maseni udio ugljika je oko eutektoidnog udjela tako da ne izaziva izlučivanje sekundarnog cementita. Čelici moraju biti visoke čistoće, bez nemetalnih uključaka i plinova, pa se radi toga obično pretaljuju u vakuumu.

  47. Alatni čelici Podjela alata: • alati za obradu odvajanjem čestica: • tokarski i blanjački noževi, glodala, svrdla, razvrtala, turpije, dlijeta, pile, ... • alati za rezanje i hladno oblikovanje metala: • štance (rezanje), škare (rezanje), sjekači, kalupi za duboko vučenje, kalupi i naprave za savijanje, čekići, kliješta,... • alati za toplo oblikovanje metala: • ukovnji, kokile za lijevanje obojenih metala, kalupi za prešanje metala, kalupi za toplo vučenje metala,... • alati za oblikovanje nemetala: • kalupi za prešanje keramike, kalupi za prešanje polimera, kalupi za injekcijsko prešanje polimera,... • mjerni alati: • kalibri, granične pločice, pomična mjerila, mikrometarski vijci, kutnici,.

  48. Alatni čelici Prema radnoj temperaturi i uvjetima primjene alatni čelici se dijele na: • alatni čelici za hladni rad (r  200 °C); • alatni čelici za topli rad (r > 200 °C); • brzorezni čelici. S obzirom na kemijski sastav alatni čelici mogu biti: Nelegirani (ugljični) Niskolegirani visokolegirani

  49. Alatni čelici Primarni (temeljni) zahtjevi i svojstva: • - otpornost na trošenje • - žilavost • - otpornost na popuštanje (samo za rad preko 200 °C) Proizvodni i ekonomski (sekundarni) zahtjevi i svojstva - mogućnost obrade alata – obradljivost odvajanjem čestica (rezljivost), - što veća zakaljivost, - što veća prokaljivost, - što manja sklonost pogrubljenju zrna prilikom austenitiziranja, - što manja promjena mjera u radu, - što manje deformacije pri kaljenju, - sigurnost protiv pojave pukotina i lomova tijekom toplinske obrade, - što manja sklonost razugljičenju prilikom toplinske obrade, - mogućnost prebrušavanja u radu, - prikladnost za poliranje, - dovoljna otpornost na koroziju, - mogućnost nabave, - što manja cijena.

  50. Alatni čelici Otpornost na trošenje - oko 90 % alata dotrajava zbog trošenja, pretežno abrazivnim mehanizmom, • trošenje izaziva zatupljivanje oštrice reznog alata, odnosno oštećenje glatkih • radnih površina, npr. kalupa, ukovnja i sl. • Otpornost na abrazijsko trošenje primarno je funkcija mikrostrukturnog stanja. • Traži se: • - martenzitna mikrostruktura sa što višom tvrdoćom, • - što viši udio kvalitetnih karbida Skoro svi alatni čelici nadeutektoidnog ili čak podeutektičkog sastava. Na otpornost na abrazijsko trošenje osim udjela utječe i vrsta karbida, njihova veličina i oblik te prostorna raspodjela. Čelici legirani s jakim karbidotvorcima – Cr, W, V, Mo pokazuju u pravilu vrlo veliku otpornost na trošenje. Kod adhezijskog trošenja dolazi do naljepljivanja (navarivanja) obrađivanog metala na radnu plohu alata Termokemijskom obradom ili oksidiranjem radne površine alata smanjuje se opasnost od adhezijskog trošenja.

More Related