1 / 10

DJELATNOSTI STARIH HRVATA

DJELATNOSTI STARIH HRVATA. POLJODJELJSTVO, STOČARSTVO, PČELARSTVO I GRADITELJSTVO. DJELATNOSTI STARIH HRVATA. Stari Hrvati bavili su se: POLJODJELJSTVOM- uzgajali su žitarice, zob, ječam, lan, proso, pšenicu, masline i vinovu lozu.

vienna
Download Presentation

DJELATNOSTI STARIH HRVATA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. DJELATNOSTI STARIH HRVATA POLJODJELJSTVO, STOČARSTVO, PČELARSTVO I GRADITELJSTVO

  2. DJELATNOSTI STARIH HRVATA • Stari Hrvati bavili su se: • POLJODJELJSTVOM- uzgajali su žitarice, zob, ječam, lan, proso, pšenicu, masline i vinovu lozu. • STOČARSTVOM- uzgajali su ovce, koze, svinje, konje. Od toga su dobivali: mlijeko, vunu, kožu, meso i razne alate.

  3. POLJODJELJSTVOZemlju su obrađivali motikama. Prehrarinjivali su se prikupljanjem šumskim plodovima te ulovljenim divljim životinjama (jelenima, srnama i pticama).Uzgajali su žitarice, zob, ječam, lan, proso, pšenicu, masline i vinovu lozu.

  4. STOČARSTVOUzgajali su ovce, koze, svinje, konje. Od toga su dobivali: mlijeko, vunu, kožu, meso i razne alate.

  5. PČELARSTVODobivali su: med i vosak.

  6. GRADITELJSTVOObrada kamena, pravljenje crijepa , obrada drva, pravljenje zemunica.. Kuće su radili od blata, slame i trske, a kasnije od kamena i opeke.

  7. Doseljenje Hrvata u novu domovinu(7. stoljeće)Nacionalno imeHrvatavjerojatno je iranskog podrijetla. Njegovo značenje i postojanje još nije istraženo. Uostalom, kao ni imena i podrijetlo brojnih drugih naroda. Spominje se prvi put kao osobno ime na dva grčka natpisa koja su nađena na ušću Dona u Azovsko more (Horoathos, Horuathos). Bizantski carKonstantin Porfirogenetpišeu 10. stoljeću kako su Hrvati došli iz Bijele ili Velike Hrvatske(danas južna Poljska) u 7. stoljećupod vodstvom petero braće i dvije sestre, a jedan od braće zvao seHrvat. Car je, ujedno, prvi pokušao protumačiti ime Hrvata kao onih koji imaju mnogo zemlje. Postoje i druga brojna tumačenja od kojih je jedno vezano uz gorjeKarpati, zatim uz glagol hrvati se, boriti, itd.Osim imena Hrvat i Hrvatskau prošlosti spominje se i naziv Slavonija, Slavonac koje je vjerojatno nastalo od zajedničkog imena Slaven, slično kao Slovačka, Slovak i Slovenija, Slovenac. Rabila su se u srednjem vijeku i slična imena poput Sklavinije, Slovinje, Slovin.U južnom, priobalnom dijelu Hrvatske bilo je u uporabi i imeDalmacija, Dalmatinac, ali je tijekom 19. stoljeća poslijehrvatskog narodnog preporoda i nacionalne integracije prevladalo zajedničko ime Hrvat iHrvatska. I Hrvatska kao kraljevina (regnum) nosila je tri imena, tj. Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonijai u svom je zajedničkom grbu imala grbove tih hrvatskih povijesnih pokrajina. Danas se imena poput Slavonac, Dalmatinac, Istranin smatraju pokrajinskim, regionalnim nazivima.

  8. Hrvati su kao i drugi neki narodi došli s istoka, iz azijskih i današnjih rusko-ukrajinskih prostora i naselili se na područje južne Poljske i sjeverne Češke gdje se nalazila Bijela Hrvatska. Otud su u početku 7. stoljeća krenuli u Podunavlje, na područje od rijeke Drine do Jadranskog mora i sjeverne Italije. Budući su Hrvati bili organizirano, ratničko pleme i da su bili u savezu s Avarima, sustavno su naseljavali područje bivšeg rimskogIlirika, najprije Panoniju, a zatim i Dalmaciju. Osvojili su 582. cvatući grad Sirmij, a 614. i Salonu, pa Epidaurum (Cavtat). Bivši stanovnici, romanizirani Iliri, povukli su se iz ta dva grada u Dioklecijanovu palaču(Spalato, danas Split) i u Ragusium (danas Dubrovnik). • Osim današnjeg, hrvatskog prostora naselili su Hrvati i područje današnje Hercegovine i Crne Gore koju povijesni izvori nazivaju Crvenom Hrvatskom, zatim Bosnu, Istru, te istočne dijelove današnje Slovenije, južnu Mađarsku i jugoistočnu Austriju, ali se nisu u većem broju na svim tim rubnim prostorima održali. Staro romansko pučanstvo povuklo se u bizantske gradove i otoke npr. Split, Zadar, Trogir, Rab, Osor, Krk, a ilirsko i romansko u planine gdje su kasnije bili poznati kao Vlasi - stočari. U Iliriku su Hrvati naslijedili bogatu rimsku kulturu, građevine, ceste, ali i crkvenu organizaciju s biskupijama u spomenutim i drugim gradovima. Uskoro su prihvatili i kršćanstvo, uglavnom sa Zapada, i postali dionicima rimske i zapadnokršćanske civilizacije.

  9. DOLAZAK HRVATA NA MORE POKRŠTENJE HRVATA TANAJSKE PLOČE

  10. CRKVA Sv. SPASA uz rijeku Cetinu CRKVA Sv. KRIŽA u Ninu CRKVA Sv. DONATA u Zadru

More Related