Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu FBA Hrvatska pošta d.d., Zagreb

1. Ekonomski fakultet Sveučilišta u ZagrebuFBAHrvatska pošta d.d., Zagreb Štedionice i novčano poslovanje Mr.sc. Ante Rončević

2. Uvod • U uvjetima globalizacije, gospodarstvo je duboko zahvaćeno političkim, tehnološkim i demografskim promjenama. • Danas financijske institucije u industrijski razvijenim i tranzicijskim zemljama razvijaju nove proizvode i usluge putem računalnih mreža, čime su pomaknute vremenske i prostorne granice tradicionalnog poslovanja i bitno olakšan transfer roba, usluga, novčanih sredstava, informacija i ljudi. • Dat je prikaz čimbenika koji utječu na aktualne promjene u gospodarstvu te različitih poslovnih filozofija na kojima se temelje suvremene strategije ponude (distribucije) novih proizvoda i usluga, kao i ocjena sadašnjeg stanja te prognoza razvoja ponude novih proizvoda i usluga u financijskom sektoru na području Republike Hrvatske.

3. Uvod Globalizacija Političke promjene Gospodarske promjene Tehnološke promjene Demografske promjene Informatička tehnologija u financijama Novi proizvodi i usluge FINANCIJSKI SUSTAV Karakteristike Funkcije Pojam i vrste financijskih institucija Kreditne i financijske institucije Nebankovne financijske institucije Financijska tržišta Sadržaj:

4. FINANCIJSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE • Financijski sustav neke zemlje čine njezina valuta, platni sustav, financijska tržišta, financijske institucije te institucije koje reguliraju i nadziru njihov rad. • U Republici Hrvatskoj dominantnu poziciju u financijskom sustavu zauzimaju poslovne banke, čiji rad regulira i nadzire središnja banka – Hrvatska narodna banka (HNB). • Poslovne banke najaktivnije su financijske institucije, i u platnom sustavu, i na sva tri financijska tržišta: novčanom, deviznom i tržištu kapitala.

5. Grupiranje financijskih institucija: • SREDIŠNJA BANKA – centralna, emisijska • DEPOZITNE- KREDITNE INSTITUCIJE • NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

6. Najvažnije funkcije središnje banke: • reguliranje količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka • održavanje likvidnosti banaka i štednih depozitnih institucija • održavanje međunarodne likvidnosti • emisija novca • suradnja s međunarodnim i regionalnim monetarnim i financijskim institucijama, ostvarivanje međudržavne financijskih sporazuma i suradnje • analiza - statistika, pribavljanje informacija i objavljivanje podataka • poslovi za račun države

7. DEPOZITNE- KREDITNE INSTITUCIJE • banke a) centralne banke (emisijske, kontrolne), b) komercijalne banke (depozitne, kreditne), c) investicijske banke, d) razvojne banke (hipotekarna, poljoprivredna, građevinska) – banke dugoročnog kreditiranja privrednog razvoja e) poslovne banke, f) multinacionalne banke i g) ostale banke (trgovačke, klirinške itd.). • depozitne štedne institucije (štedionice, štedne banke, štedno-kreditne zadruge, stambene štedionice i stambena društva, hipotekarne štedionice, poštanske štedionice, blagajne uzajamne pomoći i sl.)

8. NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE • ugovorene štedne institucije (osiguravatelji imovine i života; privatni i državni mirovinski fondovi; institucije zdravstvenog osiguranja) • investicijski fondovi • financijske kompanije (interne banke) i konglomerati • državne i specijalne financijske institucije(eksportne, poljoprivredne, razvojne, stambene, studenske i sl.) • investicijske banke, brokeri i dealeri (društva za poslovanje s vrijednosnicama) • ostale mješovite financijske institucije (povjerbena društva, forfeiting, leasing i factoring društva, izdavači kreditnih kartica, garantne agencije, clearing institucije, burza vrijednosnica, mjenjačnice, trgovci devizama, valutama i plemenitim kovinama, financijski savjetnici, institucije kreditnog rejtinga)

9. KREDITNE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE • Kreditna institucija – poduzeće čiji je posao primanje depozita ili drugih sredstava od javnosti s obvezom vraćanja i odobravanje kredita za vlastiti račun. • Financijska institucija – poduzeće koje nije kreditna institucija, tj. ne prima depozite već joj je glavni posao odobravanje kredita (uključujući garancije), stjecanje udjela ili investiranje. • Kod nas se pod bankom podrazumijeva samo institucija koja je dobila dozvolu za rad od HNB-a.

10. Novčano tržište • Na novčanom tržištu poslovne banke prikupljaju slobodna novčana sredstva i pozajmljuju ih fizičkim i pravnim osobama. • Banke pozajmljuju likvidnost i međusobno na tzv. međubankovnom tržištu, a povremeno uzajmljuju likvidnost na novčanom tržištu i od drugih pravnih osoba koje nisu banke. • Banke to mogu činiti neposredno ili uz posredovanje Tržišta novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. (poznato kao Tržište novca Zagreb, TNZ).

11. Tržište kapitala • Na tržištu kapitala banke se pojavljuju u dvostrukoj ulozi, neposredno pozajmljujući kapital fizičkim osobama te pravnim osobama koje nemaju neposredan pristup tržištu kapitala, i ulažući u instrumente tržišta kapitala koje su izdale pravne osobe koje imaju neposredan pristup tom tržištu. • Ulagati u instrumente tržišta kapitala mogu i sve druge pravne i fizičke osobe, uz posredovanje licenciranih brokera, koji tim instrumentima trguju preko Zagrebačke burze (ZB ili, engleskom kraticom, ZSE). • Za urednu namiru transakcija kupnje i prodaje vrijednosnih papira na domaćem tržištu kapitala zadužena je Središnje klirinško depozitno društvo (SKDD).

12. Tržište kapitala (2) • Tržište kapitala je skup institucija, financijskih instrumenata i mehanizama pomoću kojih se dugoročno slobodna sredstva štednje prenose od suficitarnih deficitarnim jedinicama koje ulažu u kapitalnu izgradnju i opremu. • Uzajmljujući na tržištu kapitala, deficitne jedinice ulažu tako prikupljena sredstva u razvoj, što će omogućiti budući tok prihoda iz kojih će se uzajmljeni i uloženi novčani kapital vraćati uvećan za naknadu za ustupljena tuđa sredstva. • Na ovom tržištu kupuju se i prodaju financijski instrumenti sa dospijećem preko jedne godine.

13. Devizno tržište • Na deviznom tržištu banke zadovoljavaju domaću potražnju za stranom valutom kao i inozemnu potražnju za domaćom valutom. • Uz banke, na ovom su tržištu aktivni i ovlašteni mjenjači, čije poslovanje regulira HNB, a nadzire Devizni inspektorat Ministarstva financija. • Preko ovlaštenih mjenjača odvija se trgovina fizičkih osoba stranom gotovinom i čekovima, dok uz te poslove banke obavljaju i sve druge vrste trgovine stranom valutom, s fizičkim i pravnim osobama. • Banke (i država) povremeno trguju stranom valutom i s HNB-om, neposredno ili na tzv. deviznim aukcijama, a HNB kroz te transakcije regulira cijenu domaće valute na deviznom tržištu.

14. Ostali financijski posrednici • Uz poslovne banke, bankarski sektor financijskih posrednika u RH čine još stambene štedionice i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). • Stambene štedionice potiču nacionalnu štednju i stambeno zbrinjavanje tako što prikupljaju štednju fizičkih osoba s ciljem da je nakon zakonski propisanog roka plasiraju tim istim osobama u obliku povoljnih stambenih kredita. • HBOR ima ulogu razvojne i izvozne banke osnovane sa svrhom kreditiranja obnove i razvoja hrvatskoga gospodarstva. • Interese bankarskog sektora kod nadzorno-regulatornih institucija i u javnosti zastupaju Hrvatska udruga banaka (HUB) i Udruženje banaka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

15. Nebankarski sektor • Nebankarski sektor financijskih posrednika čine društva za osiguranje, društva za lizing, društva za upravljanje mirovinskim fondovima i društva za upravljanje investicijskim fondovima, čije poslovanje regulira i nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). • HANFA regulira i nadzire i poslovanje tzv. pomoćnih financijskih institucija kao što su brokerska društva, društva za investicijsko savjetovanje, uređene burze, posrednici u osiguranju i sl. • Štedno-kreditne zadruge, najbrojnija skupina nebankarskih financijskih posrednika; tijekom 2007. godine transformirale su se u štedne banke ili u kreditne unije. • Poslovanje štednih banaka i poslovanje kreditnih unija regulira i nadzirati HNB.

16. Druge nadzorno-regulatorne i pomoćne financijske institucije • Uz aktivnosti HNB-a i HANFA-e, funkcioniranje hrvatskoga financijskog sustava ovisi i o aktivnostima nekih drugih nadzorno-regulatornih i pomoćnih financijskih institucija. • Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja nadzire sustav zaštite depozita kod bankarskih financijskih posrednika • Uprava za financijski sustav Ministarstva financija RH, koja u suradnji s drugim institucijama priprema zakonske prijedloge iz sfere financijskog poslovanja. • Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), Središnji registar osiguranika (Regos) i Financijska agencija (Fina), institucije koje pružaju specifične pomoćne uloge ostalim sudionicima na domaćem financijskom tržištu.

17. Promjene u financijskom sektoru • Vanjski čimbenici • Unutarnji čimbenici

18. Promjene u financijskom sektoru • Vanjski čimbenici • inovacije i tehnološki razvoj • liberalizaciji gospodarkog života • demografske i društvene promjene • sve veći broj ljudi raditi kraće radno vrijeme,povremeno ili posao kod kuće

19. Promjene u financijskom sektoru Unutarnji čimbenici Nekad je vrijedio slogan “kupac je kralj”, a danas se sve glasnije izgovara “ne kralj nego diktator”.

20. Utjecaj čimbenika okruženja na bankarski sektor

21. Strategije pružanja bankarskih usluga • Tradicionalno bankarstvo • Moderno bankarstvo

22. Strategije pružanja bankarskih usluga • Tradicionalno bankarstvo • Proizvodna filozofija • Prodajna filozofija

23. Strategije pružanja bankarskih usluga • Moderno bankarstvo • Tržišna filozofija

24. Strategije pružanja financijskih usluga • Razlozi za primjenu novih tehnologija • Snižavanje troškova. • Povećanje tržišnog udjela. • Masovna komunikacija. • Bolja komunikacija s korisnicima. • Inovacije. • Razvoj novih djelatnosti.

25. Struktura financijskog tržišta

26. Struktura financijskog tržišta (2)

33. Novi proizvodi i usluge

34. Novi proizvodi i usluge (2)

35. U financijskom sektoru… • Osiguravajuća društva • Druge nebankarske financijske institucije

37. Aktualne procese unutar financijskog sektora u RH karakterizira slijedeće: • oligopolna struktura tržišta bankarskih proizvoda i usluga, • regionalni karakter banaka, • prodaja većinskih paketa dionica saniranih banaka značajnijim europskim bankama (talijanskim, njemačkim i austrijskim), • smanjenje broja banaka kroz procese propadanja, spajanja i pripajanje banaka, • razvoj novih proizvoda i usluga samposlužnog bankarstva, • smanjivanje broja zaposlenih i zapošljavanje mladih kadrova, • početak procesa kupovanja banaka u susjednim zemljama.

38. Aktualne procese… • U Hrvatskoj je u tijeku proces konsolidacije financijskog sektora, kao i u ostalim industrijski razvijenim i tranzicijskim zemljama. • Usluge npr. samoposlužnog bankarstva što ih pružaju banke u Hrvatskoj po širini asortimana ne zaostaju za onim što ga pružaju banke u industrijski razvijenim zemljama. • Sudeći prema broju banaka koje pružaju usluge Internet bankinga i Telebankinga (kao najnovijih vrsta usluga samoposlužnog bankarstva), te uzimajući u račun da su i najveće banke u Hrvatskoj u većoj ili manjoj mjeri regionalne banke, koje proširuju vlastitu mrežu poslovnica, treba očekivati da će se kroz proces konsolidcije bankarskog sektora poboljšavati širina i kvaliteta financijskih proizvoda i usluga u Republici Hrvatskoj. • U slijedećem razdoblju jače će se povezivati sve financijske institucije.

39. Hrvatska pošta d.d., Zagreb • Sudjeluje u platnom prometu • Pruža financijske i nefinancijske usluge

40. Hrvatska pošta d.d., Zagreb • Liberalizacija u poštanskim uslugama i platnom prometu • Nove prilike za pružatelje poštanskih usluga

41. Umjesto zaključaka: • Hrvatska pošta d.d., Zagreb aktivno sudjeluje u novonastalim okolnostima • Prema stanovništvu • Prema malim i srednjim poduzetnicima • Prema velikim poduzećima • Prema vladinim i nevladinim institucijama • Globalizacijski procesi i dalje će utjecati na poslovne politike hrvatskih poduzeća

42. Zahvaljujem za vašu pozornost i sudjelovanje! Molim Vas dajte komentare i vlastite (pr)ocjene “kamo plovi vaš brod”! ante.roncevic@gmail.hr