SKOK S MOTKOM

1. SKOK S MOTKOM

2. SKOK S MOTKOM • KRATKA POVIJEST SKOKA S MOTKOM • Skok s motkom je prvi put detaljnije opisao 1774. g. J. Basedow. • Veliki doprinos popularnosti skakanja s motkom dao je 1793. g. J. Guts – Muths svojim gimnastičkim sustavomtjelesnog odgoja i zalaganjem da se skokovi s motkom izvode u razrednoj nastavi.

3. SKOK S MOTKOM • Prve motke s kojima se skakalo, napravljene od drva (jasen, breza bor i dr.) bile su teške i nepraktične, zalet pri skoku bio je neujednačen i spor, a tehnika primitivna. Donji kraj motke bio je zašiljen ili je imao trozubac radi stabilnijeg ubadanja.

4. SKOK S MOTKOM • Od 1900. god. počinje se upotrebljavati motka od bambusove trske. • 50-ak godina kasnije počele su se upotrebljavati metalne (aluminij, čelik i legure) motke. • U posljednje vrijeme, njih je istisnula motka od plastičnih vlakana, tzv. staklena motka. Njena vrijednost je u velikoj elastičnosti i selektivnosti (prvi se njome poslužio američki desetobojac Bob Mathias u Helsinkiju 1952. god.)

5. SKOK S MOTKOM • Svjetski rekordi zvanično se vode od 1879. god., kada je N. J. Van Houten (SAD) preskočio 3,16 m. • Prvi olimpijski pobjednik (1896. god. u Ateni) bio je W. W. Hoyt (SAD) sa 3,30 m • Visinu od 4 m preskočio je 1912. god. M. Wright (4,02 m), a 5 m B. Sternberg, gotovo 60 godina kasnije. • C. Warmerdam (SAD) 1942. god. preskočio je bambusovom motkom 4,77 m. • Najbolji skakač metalnom motkom bio je 1960. god. Don Bragg (4,80 m). • Svjetski rekord, postignut 1972. god., plastičnom motkom drži B. Seagren (SAD) – 5,63 m.

6. SKOK S MOTKOM • PRAVILA NATJECANJA • Skakalište za skok s motkom sastoji se od: • staze za zalet, • kutije za ubadanje motke, • stalaka sa letvicom, • strunjače.

7. SKOK S MOTKOM • Svaki natjecatelj mora imati svoju motku za skakanje. • Dužina i težina motke nisu ograničene, a ograničenja nema ni što se tiče oblika. • Zahtjeva se da motka bude glatke površine i da nema više od dva ovoja ljepljive tkanine za hvatišta.

8. SKOK S MOTKOM • Ranije se jama za doskočište ispunjavala pijeskom i strugotinom. • Pošto se plastičnom motkom postižu veće visine, doskočište se ispunjava sintetičkim i gumenim otpacima spužvastog sastava. Takvo doskočište je više od nivoa zaletišta za cca 1 m. • Stalci trebaju biti postavljeni tako da se sa svake strane mogu pokrenuti naprijed i nazad do 60 cm.

9. SKOK S MOTKOM • Natjecatelj može početi skakanje s bilo kojom visinom (iznad početne) i po želji propuštati naredne visine, odnosno skokove. • Nakon 3 neuspjela skoka skakač ispada iz natjecanja.

10. SKOK S MOTKOM • FAZE SKOKA S MOTKOM – TEHNIKA • U skok s motkom su uključeni koordinacija i usklađivanje dva njihala – tijela skakača i motke. • Preskok zahtjeva maksimalni prijenos kontrolirane brzine na motku te stvaranje brzine kojom se motka okreće oko svoje baze što utječe na vertikalno uspravljanje motke.

11. SKOK S MOTKOM • Držanje motke • Motka se drži tamo gdje motkašu najviše odgovara. • Položaj ruku na motki, kao i broj koraka zaleta stvar je pojedinca temeljena na iskustvu. • U nekim uvjetima visina hvata može varirati: • Kada puše jak vjetar u prsa ili sa strane, koristi se kraći zalet i niži hvat. • Ako vjetar puše u leđa, zalet može biti duži, a hvat viši od uobičajenog.

12. SKOK S MOTKOM • Zalet • Dužina zaleta se razlikuje od skakača do skakača, ali je najčešće između 30 i 45 metara. • Većina vrhunskih skakača koristi zalet od 36 do 45 metara. • Vrlo je važna dosljednost trčanja, a ona se postiže kontroliranjem brzine, uspravnim položajem tijela te dobrom mehanikom sprintanja. • Što se brže trči bit će više potencijalne energije za motku te će i preskok biti viši.

13. SKOK S MOTKOM • Oznake • Većina skakača u zaletu koristi 18 do 21 korak i tri oznake. • Prva oznaka je na početnom koraku, • Druga je namijenjena treneru i udaljena je 12 do 16 metara (6 koraka) od odraza. • Treća oznaka se nalazi na samom odrazu. • Pri mjerenju i postavljanju oznaka nije nužno biti na zaletištu za skok s motkom. • Gotovo je nemoguće da pojedinac sam odredi oznake.

14. SKOK S MOTKOM

15. SKOK S MOTKOM • Nošenje motke • Najvažnije je da nošenje motke bude udobno i da omogućuje efektivno ubadanje motke. • Motka se nosi u položaju blizu kuka, zadnjom rukom savijenom, a šakama obje ruke jednako udaljenim od kuka. • Razmak među šakama može biti od 45 – 75 cm. • Donji kraj motke treba u zaletu biti viši od razine glave skakače te malo ulijevo od središnje linije zaleta (kod dešnjaka). • Kako se približava kutiji za ubadanje, motka se polako spušta i pod kontrolom je dok ne dotakne kutiju. • Ona se tijekom spuštanja nikada ne smije zaustaviti u paralelnom položaju s tlom (što je česta pogreška kod većine skakača).

16. SKOK S MOTKOM • Ubadanje • Nakon zaleta ubadanje je najvažnija faza preskoka. • Dobar se skok sastoji od dobrog zaleta i dobrog ubadanja. • Ubadanje započinje 3 – 3.5 koraka prije odraza. • Vrlo je važno visoko i rano ubosti da bi se postigao najveći mogući kut gornje ruke i kutije • Tijekom ubadanja ramena os mora biti paralelna s poprečnim rubovima kutije. Skakači često griješe kada se tijekom ubadanja naginju na motku okrečući lijevo rame naprijed i kružno postavljajući gornju ruku van i daleko od tijela. • Tijekom ubadanja treba se kretati prema motki – tako će tijelo biti iza nje i ispod.

17. SKOK S MOTKOM

18. SKOK S MOTKOM • Odraz – (dešnjaci) • Odraz se mora izvoditi automatski – ne smije se misliti na njega. • Tijekom posljednjeg koraka zaleta motka se dalje gura gore i nešto naprijed. • Odrazno (lijevo) stopalo se postavlja na mjesto gdje prolazi zamišljena vertikalna os spuštena iz desne šake. • Tijekom postavljanja stopala na tlo, kukovi i gornji dio tijela guraju se prema naprijed. • Koljeno zamašne noge brzo i snažno zamahuje naprijed i gore. • Lijeva noga mora biti potpuno opružena i treba u zraku dostići desnu. Njezina opruženost omogućuje podizanje kukova.

19. SKOK S MOTKOM • Odraz i visjenje

20. SKOK S MOTKOM • Zamah i savijanje motke – (dešnjaci) • Zamahom se horizontalna brzina pretvara u vertikalnu. • Tijekom ovog perioda lijeva noga počinje stizati desnu, što se nastavlja i na daljnje okretanje tijela leđima prema tlu. • Desna ruka mora biti potpuno opružena, a lijeva savijena gotovo pod pravim kutom u laktu ali još uvijek držeći motku dalje od tijela. • Desno se koljeno povlači naprijed i gore. Lijeva noga stiže desnu. • Okretanje unatrag se nastavlja dok se kukovi ne nađu između motke i glave skakača. Oni moraju biti što više podignuti i iza motke. • Glavom se ne smije ići natrag je se tako gubi postignut moment sile.

21. SKOK S MOTKOM • Položaj s: • ispruženom nogom • skvrčenom nogom

22. SKOK S MOTKOM • Opružanje, okret i puštanje motke • Položaj tijela spram motke ovisi o količini rotacije tijela i savijanja motke tijekom zamaha. • Skakač još više podiže noge prema grudima, a zatim počinje opružanje sa stopalima okrenutim uvis i nešto razmaknutim nogama. Ovaj pokret sličan je sklopki i treba ga izvesti povezano s ispravljanjem motke. Rukama se još uvijek ne povlači. • Opružanje koljena i kukova se nastavlja, ruke se savijaju, više radi kretanja skakača uvis i potrebe okretanja iznad letvice. • Skakač dalje leti uvis i započinje okret tako što izvodi zasuk gornjeg dijela tijela ulijevo i privlači desno rame uz motku

23. SKOK S MOTKOM • Okret treba tempirati između sredine i zadnjeg dijela opružanja. • Tada se skakač mora naglo opružiti da bi bio u skladu s motkom i uhvatio vertikalnu energiju. Taj manevar mora biti snažan kako bi se došlo u izravnat položaj s motkom. • Kada skakač na kraju opruži ruke niz motku (prvo se opruži lijeva ruka, a zatim desna), njima se odgurne od motke i ruke se brzo podignu podalje od letvice s palčevima okrenutim prema unutra, a laktovima prema van. • Kada napušta motku, on se udaljuje od nje i od letvice i doskače na strunjaču. • Prerano puštanje motke može prouzročiti njezino nepotpuno opružanje.

24. SKOK S MOTKOM Opružanje

25. SKOK S MOTKOM

26. SKOK S MOTKOM • NAJČEŠĆE POGREŠKE • nedosljednost zaleta, • pomicanje donje šake gore tijekom ubadanja, • povlačenje gornje šake dolje tijekom odraza, • naginjanje udesno, • zaustavljanje iznad letvice, • zabacivanje glave natrag, • prevelik pritisak lijevom rukom, • zamah tijelom dalje od motke, • naletavanje na letvicu.

27. SKOK S MOTKOM • Odabir motke i oznake njezine elastičnosti • Trener i skakač vrlo dobro moraju razumjeti mjere krutosti i elastičnosti motke. • Što je niži broj to je motka kruća (motka od 6.0 cm kruća je od motke s oznakom 7.0 cm). • Sportaš težine 75 kg trebao bi nastojati koristiti kruće motke, naravno uz poboljšanje jačine, snage i tehnike. • Ukoliko se letvica ruši, doskače preduboko u strunjači ili motka pravilno ne reagira, to su znakovi da je ona premekana.

28. SKOK S MOTKOM • TRENING SKAKAČA S MOTKOM • Treninzi se moraju planirati prema potrebama pojedinca. • Mora se uzeti u ubzir sljedeće: • Jačina/snaga, • Fleksibilnost, • Vještina preskakanja s motkom, • Brzina, • Izdržljivost (za preskoke), • Agilnost i koordinacija (gimnastika), • Okretnost u zraku, prostorna svjesnost (trampolin), • Odmor (najvažniji u razdoblju velikih natjecanja), • Mentalna koncentracija.

29. SKOK S MOTKOM • UČENJE POČETNIKA • Učenje hvata. Skakač stoji uspravno držeći motku okomito ispred sebe desnom rukom što više može, a lijevom rukom 45 cm ispod desne. Motku spušta (držeći isti hvat), a njezin prednji kraj podiže nešto iznad razine očiju i ispred lijevog oka. Desna šaka mora biti dlanom okrenuta prema gore, a lijeva dlanom okrenuta dolje. • Početnik stoji na sanduku okrenut prema strunjači, a motka je u okomitom položaju i nalazi se u kutiji za ubadanje. Motka se drži u visini ramena i ispred tijela i lijevim se stopalom odrazi sa sanduka, a desnim stopalom prolazi pored motke. Motku i ruke koristi za potporu i krećući se naprijed povlači koljena gore te doskače na strunjaču.

30. SKOK S MOTKOM • Sanduk se pomakne unatrag od strunjače za 5 cm, pa će motka biti pod oštrijim kutom. Desno se koljeno pomiče naprijed i gore i dodatno povlači da bi se dohvatila strunjača. Pritom se motka drži nisko da bi se doskočilo na strunjaču. • Sanduk se postupno sve više povlači unatrag. Ponavlja se radnja uz jači odraz i stizanje zamačne noge. Lijeva (odrazna) noga mora biti što opruženija i mora se osjetiti podizanje.

31. SKOK S MOTKOM • Skakač izvodi okret tako što desnu nogu pomiče prema standardnoj oznaci. • Početnik je sada spreman sići na zaletište i izvesti ubadanje s mjesta. Treba savinuti ručni zglob prema naprijed te pritisnuti motku prema dolje. Nakon toga može ubadati iz nekoliko hodajućih koraka – ponovno savinuti ručni zglob, pritisnuti i postaviti motku u kutiju.

32. SKOK S MOTKOM • Vježba s ručnikom. Sportaš dolazi na stazu i postavlja ručnik 24 – 29 m od početka trčanja – ručnik predstavlja kutiju za ubadanje. Prvo protrči, a onda postavi motku na ručnik (ne skače). Odrazno stopalo (lijevo) mora biti u projekciji desne šake. Ova se vježba izvodi sve dok se ispravno ne zaleti i postavi motku. • Vježba "savijanje". Skakač mora znati kako je to kad se motka savine. Kad se zna što se pritom i nakon toga događa (kad se motka ispravi) stječe se samopouzdanje.

33. SKOK S MOTKOM • Trener stoji pored kutije za ubadanje (ako je skakač dešnjak, s lijeve strane) i drži motku koja je u kutiji. Skakač stoji 9 m dalje i zaleti se prema motki, uhvati je i tada trener povlači motku prema strunjači što jače može. • Motka će se savinuti, a skakač će letjeti kroz zrak i doskočiti na strunjaču.

34. SKOK S MOTKOM • Kod početnika se koriste lagane motke koje se lakše savijaju. • Kada uznapreduje, trebao bi naučiti osnove tehnike, kao što je ispravan zalet, nošenje motke, ubadanje, odraz, zamah (njihanje), okretanje leđima prema tlu, vertikalno ispružanje, povlačenje, okret, odgurivanje i preskok.

35. SKOK S MOTKOM • NAJBOLJI REZULTATI U SKOKU S MOTKOM • Sergey Bubka (UKR) rođ. 04. 12. 1963. g. • 6.14 – Sestriere, 31. 07. 1994. g. • 6.13 – Tokyo, 19. 09. 1992. g. • 6.12 – Padova, 30. 08. 1992. g. • Lista navedenih skokova sadrži skokove izvedene na otvorenom (stadionu). • U dvorani, najbolji rezultat također ima Sergey Bubka, a on iznosi 6,15 m. (Donetsk, 21.02. 1993.).

36. SKOK S MOTKOM • ZAKLJUČAK • Skok s motkom je vjerojatno najsloženija pojedinačna atletska disciplina. • Ona obuhvaća vještinu sprintera, skakača i bacača. • Savladavanje tehničkih komponenti ove discipline zahtijeva godine napornog rada. • Oni koji počnu rano, brzo nauče rukovati motkom i osjećaju je kao produžetak tijela ili kao da su oni njezin dio.