dr Asim Šaković

1. Metodologije koje bi trebale biti upotrijebljene za prikupljanje ekonomske i finansijske statistike u državnom sektoru dr Asim Šaković

2. TOKOVI • Svi podaci knjiženi u sistemu GFS-a su ili tokovi ili zalihe. • Tokovi odražavaju stvaranje, promjenu, razmjenu, prenos ili gašenje ekonomske vrijednosti. Svi tokovi su klasifikovani kao transakcije ili kao drugi ekonomski tokovi.

3. Transakcija • Svaka transakcija je ili razmjena ili transfer. • Ostali ekonomski tokovi predstavljaju promjenu u obimu vrijednosti sredstava ili obaveza koje ne rezultiraju iz transakcije.

4. Računovodstvena pravila • Računovodstvena pravila za knjiženje tokova i zaliha u sistemu GFS-a su uređena kako bi se osiguralo da proizvedeni sistemski podaci budu u skladu sa prihvaćenim standardima sastavljanja ekonomske statistike.

5. Vrijeme knjiženja tokova • Jednom kada je tok identifikovan, vrijeme u kome se dešava mora biti određeno kako bi mogli biti sastavljeni rezultati svih tokova u okviru određenog računovodstvenog perioda.

6. Alternativne osnove knjiženja (1) • Vrijme knjiženja može biti određeno na četiri osnove: na osnovu obračunske osnove, na osnovu osnove dospjeća za naplatu, obavezne i gotovinske osnove. • Sa obračunskom osnovom, tokovi su knjiženi u vrijeme kada je ekonomska vrijednost stvorena, promijenjena, razmijenjena, prebačena ili ugašena. • Drugim riječima, efekti ekonomskih događaja su knjiženje u periodu u kome se dešavaju bez obzira na to da li je gotovina primljena ili plaćena ili je dospjela na prijem ili plaćanje.

7. Alternativne osnove knjiženja (2) • Sa osnovom dospjeća za naplatu tokovi koji uzrokuju gotovinska plaćanja su knjiženi u posljednjim trenucima u kojem mogu biti plaćeni bez knjiženja dodatnih troškova ili kazni, ili ako se desi nešto ranije, kada se izvrši gotovinsko plaćanje. • Sa obaveznom osnovom tokovi su knjiženi kada se budžetski korisnik obavezao na transakciju. • Sa gotovinskom osnovom tokovi su knjiženi kada je gotovina primljena ili distribuirana

8. Razlozi korištenja obračunske osnove u sistemu GFS-a • Sistem GFS-a koristi obračunsku osnovu prije svega zbog toga što se vrijeme knjiženja podudara sa stvarnim vremenom toka resursa. Posljedica toga je da obračunska osnova omogućava najbolju procjenu makroekonomskog uticaja državne fiskalne politike. • Obračunska osnova obezbjeđuje najobuhvatnije informacije jer su knjiženi svi tokovi resursa uključujući interne transakcije, naturalne transakcije i ostale ekonomske tokove. Pored toga, sveobuhvatno knjiženje omogućava integraciju tokova sa promjenama u bilansu stanja.

9. Procjena • Svi tokovi i zalihe bi trebali biti procijenjeni po količini, po kojoj su dobra, sredstva osim gotovinskih sredstava, usluge, rad ili obezbjeđivanje kapitala zaista bili razmijenjeni ili bi mogli biti razmijenjeni za gotovinu. Ove procjene su poznate kao trenutnatržišna cijena ili vrijednost.

10. ANALITIČKI OKVIR KOMPONENTE I KONCEPTI ANALITIČKOG OKVIRA • Centralni dio analitičkog okvira predstavlja grupu od četiri finansijska izvještaja. Tri od tih izvještaja mogu biti kombinovani kako bi se pokazalo da sve promjene u zalihama rezultuju iz tokova. Oni su: • (1) «Izjveštaj o poslovanju države»; • (2) «Izvještaj ostalih ekonomskih tokova»; i • (3) «Bilans stanja». • Pored toga, okvir uključuje «Izvještaj o porijeklu i upotrebi gotovine» u cilju obezbjeđivanja ključnih informacija u vezi likvidnosti.

11. Slika 1. Struktura GFS-ovoganalitičkogokvira

12. Slika2. Struktura GFS-ovoganalitičkogokvira

13. ANALITIČKI OKVIR IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU DRŽAVE • Izvještaj o poslovanju države predstavlja detalje transakcija prihoda, rashoda, neto nabavke nefinansijskih sredstava, neto nabavke finansijskih sredstava i neto preuzetih obaveza. • Dva važna analitička bilansa su proistekla iz Izvještaja o poslovanju države. • Prihod umanjen za rashod jednak je netooperativnom bilansu. Slijedeće smanjenje neto nabavke u nefinansijskim sredstvima rezultuje u neto kreditiranju (+) /zaduživanju (-), koje je također jednako neto rezultatu transakcija u finansijskim sredstvima.

14. Tabela : Izvještaj o poslovanju države TRANSAKCIJE KOJE UTIČU NA NETO VRIJEDNOST • PRIHOD • Porezi • Socijalni doprinosi [GFS] • Donacije • Ostali prihodi • RASHOD • Nadoknada zaposlenima [GFS] • Upotreba dobara i usluga • Potrošnja osnovnih sredstava [GFS] • Kamata [GFS] • Subvencije • Donacije • Socijalna davanja [GFS] • Ostali rashodi • NETO/BRUTO OPERATIVNI BILANS 1 • TRANSAKCIJE U NEFINANSIJSKIM SREDSTVIMA: • NETO NABAVKA NEFINANSIJSKIH SREDSTAVA 2 • Osnovna sredstva • Promjena u zalihama • Dragocijenosti • Neproizvedena sredstva • NETO KREDITIRANJE/ZADUŽIVANJE [GFS] 3 • TRANSAKCIJE U FINANSIJSKIM SREDSTVIMA I OBAVEZAMA • (FINANSIRANJE): • NETO NABAVKA FINANSIJSKIH SREDSTAVA • Domaća • Inostrana • NETO PREUZETE OBAVEZE • Domaće • Inostrane 1. Neto operativni bilans jednak je prihodima umanjenim za rashode. Bruto operativni bilans jednak je prihodima umanjenim za rashode izuzev potrošnje osnovnih sredstava. 2. Nabavka umanjena za raspolaganje i potrošnju osnovnih sredstava. 3. Neto kreditiranje/zaduživanje jednako je neto operativnom bilansu umanjenim za nabavku nefinansijskih sredstava.Takođe je jednak neto nabavci finansijskih sredstava umanjenih za neto preuzete obaveze.

15. ANALITIČKI OKVIR Državne gotovinske operacije • Dok je sa jedne strane poželjno knjižiti tokove po obračunskoj osnovi, informacije o sredstvima i upotrebi gotovine je važna u procjeni likvidnosti državnog sektora. • Izvještaj o porijeklu i upotrebi gotovinepokazuje ukupnu količinu gotovine stvorene ili apsorbovane od strane (1) tekućih operacija, (2) transakcija u nefinansijskim sredstvima, i (3) transakcija koje uključuju finansijska sredstva i obaveze osim same gotovine. • Neto promjene u gotovinskoj poziciji države je suma neto gotovine iz ove tri vrste izvora.

16. Tabela : Izvještaj o porijeklu i upotrebi gotovine • GOTOVINSKI TOKOVI IZ OPERATIVNIH AKTIVNOSTI: • GOTOVINSKI PRIHODI IZ OPERATIVNIH AKTIVNOSTI • Porezi • Socijalni doprinosi • Donacije • Ostali prihodi • GOTOVINSKE ISPLATE IZ OPERATIVNIH AKTIVNOSTI • Nadoknade za zaposlene • Kupovina dobara i usluga • Kamata • Subvencije • Donacije • Socijalna davanja • Ostale isplate • Neto gotovinski prilivi iz operativnih aktivnosti • GOTOVINSKI TOKOVI IZ INVESTICIJA U NEFINANSIJSKA • SREDSTVA: • KUPOVINE NEFINANSIJSKIH SREDSTAVA • Osnovna sredstva • Strateške zalihe • Dragocjenosti • Neproizvedena sredstva • PRODAJE NEFINANSIJSKIH SREDSTAVA • Osnovna sredstva • Strateške zalihe • Dragocjenosti • Neproizvedena sredstva • Neto gotovinski odlivi iz investicija u nefinansijskim sredstvima • GOTOVINSKI SUFICIT/DEFICIT 1 • GOTOVINSKI TOKOVI IZ FINANSIRANJA AKTIVNOSTI: • NETO NABAVKA FINANSIJSKIH SREDSTAVA OSIM GOTOVINSKIH • Domaća • Inostrana • NETO NASTALE OBAVEZE • Domaće • Inostrane • Neto gotovinski prilivi iz finansiranja aktivnosti • NETO PROMJENA U ZALIHAMA GOTOVINE 2 • 1) Neto gotovinski priliv iz operativnih aktivnosti umanjenih za neto gotovinske odlive iz investicija u nefinansijskim sredstvima. • 2) Gotovinski suficit/deficit uvećan za neto gotovinski priliv iz finansijskih aktivnosti.

17. ANALITIČKI OKVIR IZVJEŠTAJ OSTALIH EKONOMSKIH TOKOVA Bilansna stavka ovog izvještaja je promjena u neto vijrednostikao rezultat ostalih ekonomskih tokova. Tabela : Izvještaj ostalih ekonomskih tokova • PROMJENE U NETO VRIJEDNOSTI KOJE REZULTUJU IZ OSTALIH EKONOMSKIH TOKOVA NEFINANSIJSKA SREDSTVA • Dobiti kao rezultat promjene vrijednosti hartije od vrijednosti • Ostale promjene obima FINANSIJSKA SREDSTVA • Dobiti kao rezultat promjene vrijednosti hartije od vrijednosti • Ostale promjene obima OBAVEZE • Dobiti kao rezultat promjene vrijednosti hartije od vrijednosti • Ostale promjene obima

18. BILANS STANJA

20. Procjena sredstava i obaveza • Sva sredstva i obaveze bi trebalo da se procjenjuju po njihovoj trenutnoj tržišnoj vrijednosti koja se definiše kao iznos koji bi morao da se plati na dan procjene da bi se sredstvo nabavilo. • Ako nema cijena koje se mogu posmatrati jer se sredstvima o kojima se radi trenutno ne trguje na tržištu ili se njima trguje samo povremeno, onda se cijena ili vrijednost mora procijeniti. Postoji više mogućih metoda procijenjivanja trenutnih tržišnih cijena.

21. HVALA NA PAŽNJI