K a n a d a

1. K a n a d a

2. Golemi prostor velikih geografskih razlika • Kanada je površinom druga najveća država suvremenog svijeta… od nje je veća samo Rusija… • Na prostoru od oko 9 971 000 km2 živi samo 30 mill stanovnika. Prosječna naseljenost je jako niska – samo 3 stanovnika na km2. Kanada je jedna od najrjeđe naseljenih država svijeta. • Graniči s Amerikom sa samo jednom svojom državom. Ta duga granica povučena je velikim dijelom po 49. paraleli smatra se jednom od najotvorenijih granica na svijetu. To je granica između dvije vrlo povezane i prijateljske države.

3. Prirodna bogatstva cine temelj suvremenog gospodarstva • Uz SAD, Kanada je najveći svjetski proizvođač žitarica, osobito pšenice. Proizvodnja uvelike premašuje potrebe Kanade pa je većina toga namijenjena izvozu. Kanada je zemlja velikog izvoza i drugih poljoprivrednih proizvoda. Najviše – meso , mesni i mliječni proizvodi, koža, krzno itd. • Za poljoprivrednu proizvodnju pogodna zemljišta nalaze se u “plodnoj Kanadi” – u predjelima kanadske prerije. • U tom najjužnijem dijelu zemlje, uz granicu sa SAD-om nastavljaju se “pojas pšenice”, “pojas kukuruza”, “pojas mliječnog govedarstva”, “pojas svinjogojstva” itd., poljoprivredna dobra posve slična onima u SAD-u • U uskom pojasu plodne Kanade živi gotovo 90% ukupnog stanovništva.

4. Promet svladava velike udaljenosti • Kanada je unatoč golemom teritoriju i nepovoljnim prirodnim uvjetima jako dobro prometno povezana. • Najveću važnost u povezivanju teritorija transkontinentalna željeznica, a danas veće značenje imaju transkontinentalne suvremene cestovne prometnice – “od oceana do oceana” • Važna Panamerička cesta od Aljaske prema jugu velikim dijelom prolazi zapadnim dijelom Kanade. Također je važan i zrakoplovni promet. • Plovni put na Velikim jezerima, povezan s plovnim sustavom kanala s rijekom St. Lawrence, prometnica je najveće važnosti u povezivanju Kanade s Europom i svijetom.

5. Prirodna bogatstva temelj su temelj razvijene industrije i rudarstva • Prostor Kanade bogat je raznovrsnim prirodnim bogatstvima. • Kanadski štit velik je prostor i ravnjak koji zauzima gotovo “pola Kanade”. Rijetko je naseljen zbog hladne klime, ali je vrlo bogat raznim rudama – od zlata i srebra do platine i urana. • Najveće gospodarsko značenje imaju rudnici željezne rudače i obojenih metala. • Područje kanadskih kordiljera – Stjenjaka i padine prema nizinskom području bogata si nalazišta nafte i plina.

6. Kanada – urbanizirana zemlja velikih gradova • Gotovo 80% ukupnog stanovništva živi u urbanim središtima – gradovima. • Montreal ili u prijevodu “Kraljevsko brdo” u državi Quebec utemeljili su Francuzi i to jedan od najstarijih gradova Kanade. Toronto – na indijanskom jeziku “dobro mjesto za život” u državi Ontario, najvažnije je gospodarsko središte Kanade. Oba su grada središta dvaju metropolskih područja, od kojih u svakom živi gotovo 4 mill ljudi. To su kanadski gradovi, ali višestruki suparnici. Montreal ima francuska obilježja, a Toronto engleska i ostalih doseljenika iz svih dijelova svijeta. • Treći grad po veličini i gospodarskom značenju je Vancouver, najveća kanadska luka na Tihom oceanu, trgovinom okrenuta Aziji. • Grad državne uprave, glavni grad Kanade je Ottawa.

7. Pokrajine i teritoriji Vidis zastave? Klikni ih…

8. Stanovnistvo • Kanadski starosjedioci su Indijanci i Eskimi, prastanovnici doseljeni preko Beringova prolaza iz Azije prije 20 000 godina, čiji život ovisi o prirodnoj sredini. Prvi Europljani koji su naseljavali sjeverne krajeve Sjeverne Amerike bili su Vikinzi koji su do kanadskih obala doplovili 986. godine. • Nakon otkrića Amerike u ove krajeve preko Hudsonova zaljeva prvi dolaze Englezi (1497.) pa 40 godina poslije Francuzi koji su uz rijeku St. Lawrence osnivaju Québec. Glavni uzrok kolonizacije ovih klimatski nepovoljnih krajeva bio je lov i trgovina krznom. Godine 1759. dolazi do sukoba Francuza i Britanaca pri čemu pobjeđuju Britanci. • S vremenom Ujedinjeno Kraljevstvo na tom prostoru stvorilo kolonijalni posjed Kanadu, koja 1791. dobiva ustav. Nakon Američkog rata za neovisnost u Kanadu bježe rojalističke izbjeglice iz Nove Engleske. Da se nebi ponovila situacija sa SAD-om koje su izborile samostalnost i neovisnost, UK 1867. g. dopušta stvaranje dominiona Kanade od četriju istočnih pokrajina, ali kralj UK ostaje vladar Kanade. • Do danas je stvorena Kanada s 10 pokrajina i 2 teritorija. Tijekom 19. st. u Kanadu doseljava stanovništvo uglavnom iz UK: Škoti, Englezi, Irci i Velšani, zatim Francuzi, a tijekom 20. st. i ostali Europljani, Skandinavci, Slaveni i dr. Kanada je zakonskim promjenama 1931. g postala samostalna i članica je Commonwealtha. Generalnog guvernera postavlja britanski kralj na prijedlog kanadskog premijera.

9. Naseljavanjem različitog stanovništva stvoreno je izrazito multietično društvo, s dvama službenim jezicima, engleskim i francuskkim. Jedini dio Kanade koji je etnički homogeniji jest Québec u kojem živo oko 80% francuskog stanovništva koje čuva svoj jezik, tradiciju i kulturu. Kanada dopušta selektivno useljavanje po utvrđenim kriterijima. U Kanadu su doselili i Hrvati koji su najviše koncentrirani u Torontu. • U usporedbi sa SAD-om, u Kanadi živi manje pripadnika crne i žute rase. U Kanadi živi 30 735 000 stanovnika što predstavlja gustoću od 3 st po km², ali su velike razlike u gustoći naseljenosti. Danas 2006. procjenjuje se da u Kanadi živi 32.5 milijuna stanovnika. Najgušće su naseljeni prostori uz Velika jezera i rijeku St. Lawrence te u južnim djelovima prerijskih provincija gdje živi oko 90% kanadskog stanovništva. Izrazito rijetka gustoća naseljenosti jest u klimatski nepogodnim prostorima, sjevernim teritorijima i na planinskom zapadu. • Prema popisu iz 2001. Kanada ima 34 etničke zajednice s više od 100 000 pripadnika što ju čini vrlo raznolikom. Najveća etnička grupa deklarira se Kanađanima (39.4%), slijede Englezi (20.2%), Francuzi (15.8%), Škoti (14.0%), Irci (12.9%), Nijemci (9.3%), Talijani (4.3%), Kinezi (3.7%), Ukrajinci (3.6%) i sjevernoamerički Indijanci (3.4%). • Po zadnjem popisu iz 2001. 77.1% Kanađana izjašnjava se Krščanima, a Katolici čine najveću grupu (43.6% svih Kanađana). Najveća protestantska denominacija je Ujedinjena kanadska crkva sa 9%,a protestanti ukupno čine 36% stanovništva. Otprilike 17% Kanađana nema vjersko opredjeljenje.

10. DA frikin end